Izbornik
obiteljuniverzalna

I to je život o odnosu s roditeljima

U današnjoj emisiji I to je život razgovaramo na temu Odnosi s roditeljima povodom Međunarodnog dana obitelji, a s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 13.svibnja 2022.godine

TEMA : Odnosi s roditeljima

 

 

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život razgovaramo na temu Odnosi s roditeljima povodom Međunarodnog dana obitelji, a s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor

Mario:Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana obitelji

Daša: Međunarodni dan obitelji – 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom 1993. godine. Prvi put se taj dan obilježio 15. svibnja 1994. godine pod sloganom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece”. Međunarodni dan obitelji se počeo obilježavati s ciljem da se naglasi važnost obitelji kao osnovnog elementa svakog društva, tj. da se potakne djelovanje društva u korist obitelji, donošenje odluka koje će osigurati bolji standard i kvalitetu života obitelji, te pružanje podrške uvažavanja obiteljskog života, tradicija i običaja. Ovim poticajnim ciljevima želi se naglasiti da se bitna obilježja čovječanstva (zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir itd.) počinju izgrađivati u obitelji.

Obitelj je institucija koja čuva ljudske vrijednosti, kulturalni i povijesni kontinuitet generacija, faktor je stabilnosti i razvoja. Zahvaljujući zdravim obiteljima društvo napreduje i jača, kao i sveopća dobrobit. Kroz povijest se razvijenost neke zemlje procjenjivala kroz stanje njezinih obitelji. Razlog je taj što prosperitet neke zemlje i danas izravno ovisi o njezinim građanima.

Sve države su pozvane da svojim obiteljima garantiraju jednakost i ljudska prava, potiču zajedništvo u obavljaju kućanskih poslova i odgovornosti uz eliminiranje svake diskriminacije po spolu, pružaju im mogućnost zapošljavanja, omoguće im obrazovanje i pomognu im da same brinu o sebi i pridonose razvoju društva.

Toga dana su i sve obitelji pozvane da proslave svoje zajedništvo, vezanost i ljubav koju osjećaju jedni prema drugima, u zajedničkim aktivnostima i uživanju jedni s drugima.

Mario: Svi znamo da u životu općenito, pa tako i u obiteljima nije sve uvijek jednostavno i da tako kažem – ne ide uvijek sve glatko. Puno se govori i piše o problemima s djecom. No, idemo malo pogledati situaciju i s druge strane – što uzrokuje probleme s roditeljima?

Daša: Različiti su uzroci problema s roditeljima, ovisno o dobi u kojoj se ti problemi javljaju. Ponekad i u odrasloj dobi od roditelja tražimo odobrenje ili podršku, ne pitajući se jesu li roditelji nju voljni dati. Odnos s roditeljima je ključan tijekom odrastanja. Roditelji (biološki ili zamjenski – oni koji tu funkciju ispunjavaju) daju nam sigurnost, brinu o nama, bez njih ne bismo mogli preživjeti. Oni nam daju okvir u kojem odrastamo i prema kojem se odnosimo prema svijetu. Iako roditelji vole svoje dijete, oni ponekad ne znaju uspostaviti kontakt s njim,  ne znaju prepoznati djetetove autentične potrebe. To se događa zato što  roditelj nije u kontaktu s vlastitim potrebama – sa svojim željama, potrebama, osjećajima, mislima, postupcima.

Često mislimo da sebe dobro poznajemo, što uglavnom nije slučaj. Mi obično imamo kontakt s onim dobrim, društveno poželjnim dijelom nas, dok ovaj drugi, mračniji dio svoje prirode ne prepoznajemo i odbacujemo. U komunikaciji s bliskim osobama taj neprepoznati dio često dolazi do izražaja i otežava nam  komunikaciju. Osnova dobre komunikacije je kontakt sa samim sobom, a to znači da smo svjesni i onog lošeg što se u nama događa – da smo ljubomorni na nekoga, zavidni, da smo ponekad zlobni i da nismo uvijek ponosni na svoje postupke. Važno je biti iskren i sebi priznati i takve osobine, a to nije lako.

Mario: Recite nam nešto o uzročnosti problema s roditeljima.

Daša: Problemi u odnosima s roditeljima u odrasloj dobi mogu imati različite uzroke. Jedan od uzroka može biti u našim očekivanjima koje oni kao roditelji (više) ne mogu ispuniti. I u odrasloj dobi ih gledamo kao velike, očekujemo da budu naši zaštitnici, da rješavaju naše probleme kao što su činili kada smo bili mali. Neki i dalje traže odobrenje od vlastitih roditelja, očekuju da ih financijski pomažu, brinu o njima i o njihovoj djeci (kuhaju im, peru i slično), a da se pritom ne pitaju žele li to roditelji zaista i činiti, kako se oni osjećaju, bez obzira što su možda i pristali da ispunjavaju ono što smo od njih tražimo.

Za sazrijevanje i odrastanje potrebno je odvojiti se od roditelja i u fizičkom i u emocionalnom smislu te riječi. Manje očekivati od njih, a više se oslanjati sebe.  To nipošto ne znači da svoje roditelje manje volimo ili da ih trebamo manje viđati. To  znači da se više pouzdajemo u sebe i u svoje sposobnosti i da smo stvorili vlastite principe i pravila življenja, a da se manje oslanjamo na njih.

Mario: Možemo čuti i onu često rečenicu koju odrasla djeca upućuju roditeljima – Ne mješaj mi se u život! O čemu se tu zapravo radi?

Daša: Ponekad se roditelji miješaju u život vlastite djece, u bračne/partnerske odnose, u odgoj djece odnosno unuka. To je naročito često kada djeca i roditelji žive zajedno. Mladi se ljute na vlastite roditelje, a u isto vrijeme oni ih financiraju, kupuju im stanove ili uređuju dijelove kuće ili pak brinu o njihovoj djeci. Svaka obitelj ima svoja pravila i teško je prilagoditi se tuđim pravilima, pa makar to bili i vlastiti roditelji. Ako tražite od roditelja da brinu o vama i o vašoj djeci, tada budite spremni i na neke ustupke i razmjenu. Ako vam smetaju roditeljski zahtjevi, tada ne treba od njih očekivati da brinu o vama, vašim željama i potrebama. U suprotnom, možete očekivati puno frustracija, neispunjenih očekivanja, nerazumijevanja, ljutnje i to s obje strane.  Zato je važno da svi na početku kažu koja su njihova vlastita očekivanja, a onda da ih se i pridržavaju.

Mario: Kako se ponašati kada se problemi nagomilaju i počinju izlaziti na vidjelo?

Daša: Izbjegavanje teških tema kao strategija.

Dobro je smiriti se i ne dizati tenziju jer agresija neće popraviti odnos ni s kim. Ako postoje neke teme oko kojih se sukobljavate, a rasprave nikuda ne vode, najbolje je te teme ne dirati.  Dobro je i zdravo da svatko ima svoje mišljenje, jer tako drugima dajemo priliku da izraze mišljenje koje nam se možda i ne sviđa. Ako mi imamo identitet, dozvoljavamo ga i drugima. Osnova kvalitetne komunikacije jest naša sposobnost slušanja drugih, da ih nastojimo razumjeti, a ne da nam je važno da smo mi  u pravu.

Za dobru komunikaciju s roditeljima je potrebno razumjeti ih, pokušati ući u njihove cipele. Čak i ako smatramo da nisu bili dobri roditelji, to ne znači da ih ne volimo i ne tražimo njihovu pažnju. Može nam biti od pomoći ako imamo na umu da su radili najbolje što su znali i mogli. Možda su i sami imali (ili imaju) razne veće ili manje emocionalne probleme, možda ih njihovi roditelji nisu naučili kako se nositi sa životnim izazovima i teškoćama, možda su bili zlostavljani u djetinjstvu.  To nam može pomoći da sagledamo njihove postupke iz drugog kuta i da sami, ako smo roditelji ili to planiramo biti, promijenimo taj obrazac ponašanja prema vlastitoj djeci.  Bez suosjećanja i bez razumijevanja nema dobrog kontakta. Velik dio nesporazuma nastaje iz toga što druge procjenjujemo prema sebi.

Naši roditelji,  ako su u starijoj životnoj dobi, teže se prilagođavaju zahtjevima suvremenog društva. Možda ne razumiju poteškoće s kojima se nosite na poslu ili u obitelji. U njihovo vrijeme jest bilo drugačije. Ako su spori ili se ne znaju koristiti suvremenom tehnologijom, ne znači da nisu mudri i da ne možemo učiti od njih. Stariji ljudi imaju životno iskustvo koje se u našem društvu premalo koristi i cijeni, a koje bi nam svima itekako dobro došlo.

Mario: Recite nam nešto o reakcijama kao potencijalnom izvoru tenzija.

Daša: Roditelji vas mogu ispitivati o vašem životu. To rade zato što im je važno znati što se s vama događa, s kojim se problemima susrećete. Nije potrebno prepričavati svaki detalj iz privatnog života, ali je bitno da su u dovoljnoj mjeri informirani – razina informiranosti je vrlo individualna i o tome svatko od nas odlučuje za sebe.

Ako imate problem u odnosu s roditeljima, zapitajte se je li dio problema u vama, umjesto da za probleme u odnosu optužujete njih i njihove reakcije. Jeste li možda nezreli? Možda vas je strah vlastitih roditelja ili ih možda ne poštujete dovoljno? Jeste li grubi prema njima? Ili ste previše vezani? Ili jedno i drugo? Ako ne komunicirate s jednim ili čak s oba roditelja, možda je došlo vrijeme da nešto s tim napravite. Nedovršeni poslovi nisu dobri ni za koga, a mijenjati ne možemo nikoga osim samih sebe.

Često se dogodi da godinama održavamo kontakte s članovima obitelji, a da smo nezadovoljni tim odnosom i načinom komunikacije. Mi često ustrajemo na svom nezadovoljstvu, čekamo da se ta druga osoba promijeni, a sebe baš i ne bismo mijenjali. Međutim, na nama je da vidimo što mi možemo napraviti, budući da je osjećaj nezadovoljstva naš. Postavite sebi pitanje želite li se uopće mijenjati? Ili vam odgovara pozicija žrtve? Ili se možda bojite promjene i onoga što bi ona mogla donijeti? Ili se možda bojite konflikta? Možda ste netolerantni prema drugačijem mišljenju? Sva ova pitanja vam mogu pomoći u osvještavanju svojih obrazaca ponašanja što svakako može pridonijeti boljim odnosima i boljoj komunikaciji.

Mario: I mali savjet za kraj …

Daša: U odnose je potrebno ulagati. Dobar odnos je pitanje povjerenja, iskrenosti, dobre namjere, poštenja, kontakta sa sobom i vlastitih uvida, te puno truda.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X