Izbornik
umirovljenici_

I to je život o Parkinsonovoj bolesti

Danas ćemo u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o Parkinsonovoj bolesti s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor povodom obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti koji je pred nama …

EMISIJA : I to je život

TEMA : Parkinsonova bolest

DATUM : 08.travnja 2022.godine

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Danas ćemo u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o Parkinsonovoj bolesti s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor povodom obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti koji je pred nama …

Mario: Kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana Parkinsonove bolesti?

Daša: Ovaj se važan dan obilježava 11. travnja, na dan rođenja sir Jamesa Parkinsona, doktora koji je opisao ovu bolest i po kojemu je ona dobila ime. Svjetski se dan Parkinsonove bolesti obilježava i u Hrvatskoj, najčešće u sklopu udruga kako bi se skrenula pažnja na jednu od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice.

Mario: Pokušajmo sada jednostavno objasniti što je Parkinsonova bolest.

Daša: Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje, općenito okarakterizirano drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta, ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem. Etiologije i patofiziologija ove bolesti relativno je slabo shvaćena i dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima. Pogođeni su i muškarci i žene. Učestalost bolesti je značajno veća u grupi ljudi preko 50-te, iako postoji alarmirajući porast pacijenata mlađe dobi. U Hrvatskoj je registrirano nešto više od 13 tisuća osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti, a smatra se kako ih ima između 16 i 20 tisuća.

Mario: Možemo li govoriti o uzrocima Parkinsonove bolesti – pojasnite nam mogući nastanak ove bolesti.

Daša: Glavni uzrok Parkinsove bolesti je nemogućnost mozga da proizvodi dopamin.
Evo nekih od razloga koji pridonose početku razvoja Parkinsa, ali i drugih neuroloških bolesti:

– Trovanje teškim metalima i organskim toksinima kao što su pesticidi, herbicidi i umjetni aditivi za hranu
– Prekomjerni oksidativni stres koji uzrokuje upalu u mozgu
– Dugotrajna upotreba raznih bez-receptnih lijekova i antibiotika
– Izloženost stresu
– Prekomjerni unos željeza
– Dijabetes ili pretjerana konzumacija šećera
– Različiti nedostaci hranjivih tvari

Mario: Kako bi bolje razumjeli ovu bolest koja ima i mnoga socijalna obilježja, možete li malo opisati kako žive i funkcioniraju ljudi oboljeli od Parkinsonove bolesti?

Daša: Može biti prisutna pojačan tonus ili ukočenost u mišićima. Ako privremeno nije olakšana sa lijekovima koje nazivamo anti-parkinsonicima, ukočenost je uvijek prisutna. Međutim, pojačava se tijekom kretanja. Često je odgovorna za izraz lica u obliku maske. Kod nekih oboljelih, ukočenost vodi osjećanju boli, posebno u rukama i ramenima. Tremor (drhtanje) je simptom koji javnost često povezuje sa PB, ali ustvari tek oko 25% pacijenata doživljava jako slabi tremor ili ga uopće nemaju. Kada je prisutan, tremor može biti jači na jednoj strani tijela. Osim što pogađa ruke i noge, ponekad uključuje glavu, vrat, lice i čeljust. Može biti prisutna i sporost pokreta. Ovaj simptom je obilježen zakašnjenjem početnih pokreta, što je uzrokovano sporosti u prijenosu nužnih instrukcija od mozga prema određenim dijelovima tijela. Kada su upute primljene, tijelo sporo odgovara na njih. Slaba ravnoteža također pogađa ljude sa PB. To pogotovo dolazi do izražaja kada se naglo pokrenu, što uzrokuje naglu promjenu u poziciji njihovih tijela. Neki oboljeli ljudi puno puta padaju zbog slabe ravnoteže. Problemi u kretanju obično uključuju smanjenje ili nemogućnost pregibanja udova; kratke, nespretne korake; teškoće u skretanju; te nagle smrznute pokrete (nemogućnost izvedbe drugog koraka). Ljudi sa Parkinsonovom bolesti također mogu patiti od bilo kojeg sa duge liste sekundarnih simptoma. Oni uključuju depresiju, poremećaj u spavanju, vrtoglavicu, konstipacija (zatvor), demenciju, te probleme sa govorom, disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom. Treba imati na umu da među oboljelima postoje značajne individualne razlike.

Mario: Kako preventivno utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti?

Daša: Razumijevajući stvarne uzroke bolesti možemo pokušati spriječiti nastanak nepoželjnih simptoma koji ukazuju na to da se u našem tijelu događa nešto nepoželjno. Nova otkrića i studije dokazuju da je naš probavni trakt “drugi mozak”. Pogoršanje našeg zdravlja crijeva povezano je s pogoršanjem zdravlja mozga. Razumijevanje ovih činjenica pomaže nam da otklonimo štetu i učinimo ono što je ispravno, da naše inteligentno tijelo samo sebe liječi.

Detoksikacija – kada prestanete stavljati štetne kemikalije u svoje tijelo, detoksikacija počinje. Potrebno je biti svjestan vlastitog okruženja i izloženosti nekim lošim supstancama kao što su primjerice, teški metali, pesticidi, herbicidi, umjetni aditivi za hranu, lijekovi, šećer i drugi toksini u okolišu. Ovi otrovi i toksini guše stanice u našem tijelu. Njihovim uklanjanjem iz tijela pomažete svojim stanicama da ponovno počnu živjeti. Detoksikacija je vrlo široka tema i sa svakim pojedincem, okolnosti mogu biti različite. Kako bi se pospješio bilo koji oblik detoksikacije neophodno je piti puno vode.

Unos više organske hrane – svježeg, sirovog voća i povrća. Poznato je da je prehrana bogata svježim sirovim voćem i povrćem bitna sastavnica zdravog načina života. Voće i povrće opskrbljuju tijelo sa svim hranjivim tvarima koje su mu potrebne bez ikakvih nuspojava. Pri konzumiranju obrađene hrane – fast fooda, naše tijelo troši gore nutrijente kako bi moglo lakše probaviti tu hranu, a time uzrokuje nedostatak hranjivih tvari što u konačnici pridonosi pogoršanju zdravlja. Ako sada ne jedete puno voća i povrća, svakako imate puno toga za nadoknaditi. Pijenje svježe cijeđenih sokova može vam pomoći u tom naumu.

Pazite na unos željeza – zbog toksičnosti u krvi, glavni uzrok Parkinsonove bolesti je prevelik unos suplementa željeza. Trovanja teškim metalima također uzrokuju niski krvni tlak koji uzrokuje vrtoglavicu i nesvjesticu. Uz dulje uzimanje suplemenata, oboljeli od Parkinsa u nekim slučajevima mogu primijetiti pogoršanje osnovne bolesti. To je naročito slučaj kod muških bolesnika koji nemaju mogućnost izgubiti krv, za razliku od žena koje imaju mjesečnice. Naravno, ovime ne želimo reći da se obustavi unos željeza, ali svakako tome posvetite pažnju uz pomoć i savijete liječnika.

Jedite fermentiranu hranu zbog učinka probiotika – loše zdravlje crijeva ili bilo kakav probavni poremećaj obično počinje s jako neuravnoteženom crijevnom florom. Mnogi ljudi podcjenjuju važnost zdravlja crijeva i često zanemaruju brigu o zdravom crijevu te jedu hranu koja potkopava zdravlje crijeva. Fermentirana hrana vjerojatno je najbolji izbor namirnica za nadopunjavanje crijeva s korisnim bakterijama koje jačaju zdravlja crijeva i imunološkog sustava. Poželjno je u prehranu dodati hranu kao što su kefir, kiseli kupus, fermentirana soja i sl.

Konzumiranje hrane koja potiče dobro raspoloženje – budući da Parkinsonova bolest nastaje zbog toga što mozak ne može proizvesti dopamin ima smisla pomoći tijelu konzumiranjem hrane koja će pomoći u proizvodnji dopamina. Jedite orašasto voće i sjemenke koji sadrže Omega 3 kiseline. Nije iznenađenje da su jaja jedna od najzdravijih namirnica koja pomaže u jačanju snage mozga, a kokosovo ulje dokazano pomaže u preokretanju Alzheimerove bolesti, te bi moglo isti učinak imati i za Parkinsonovu bolest. Uključite hranu bogatu antioksidansima i tako neutralizrajte slobodne radikale koji napadaju mozak. Uključite hranu bogatu protuupalnim svojstvima koja ne samo da pomaže smanjivanju upale u tijelu, nego i u mozgu.

Mario: Recite nam nešto o osnovnom pristupu liječenju i rehabilitaciji ove bolesti.

Daša: Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko, što znači da se dostupnim preparatima pokušava kontrolirati motoričke simptome te na taj način utjecati na kvalitetu života oboljelog. Stalna fizikalna terapija, vježbe i ostali oblici fizičke aktivnosti (tai chi, ples, pilates ili joga) su iznimno bitni – ne samo radi popravljanja psihofizičkog stanja bolesnika, snage bolesnika, pokretljivosti i izdržljivosti, nego u svrhu dokazanog usporavanja napredovanja bolesti. Svakako treba ostati aktivan i ne izolirati se, nego prigrliti obitelj i prijatelje. Uz to je nužna i terapija glasa, radna terapija, a ponekad i tretman stručnjaka s područja mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške koji može pomoći oboljelom i čitavoj obitelji kako bi se ostvario što kvalitetniji život. Iako je težak trenutak za oboljele (a i članove obitelji) kad im se kaže “Vi imate Parkinsonovu bolest”, oboljeli uz mentorstvo (a i partersko-timski rad s multidisciplinarnim timom – liječnicima, medicinskim sestrama, fizijatrima, logopedima, psiholozima i drugim stručnjacima) trebaju djelovati s ciljem nastavka vođenja jednako kvalitetnog života kao što je bio i prije. Oboljeli s Parkinsonovom bolesti obično nastavljaju voditi aktivan i ispunjen život. Dijeliti životni put i iskustva oboljelima od Parkinsonove bolesti s nekim svakako olakšava kročenje po njemu. Jedan od načina kako podijeliti svoj put je učlanjivanje u neku od udruga za oboljele od Parkinsonove bolesti, a korisna su i samoinicijativna okupljanja i druženja. Aktivno sudjelovanje u radu neke udruge će svakako pomoći izvlačenju iz izolacije, a uz to može smanjiti tjeskobu i depresiju, te poboljšati kvalitetu života i osjećaj korisnosti. Upravo spomenuti osjećaj korisnosti (ne samo za sebe nego i za druge) svojim savjetom i iskustvom je ispunjavajući, jer svi smo različiti, a i naša životna iskustva su različita, stoga je svako iskustvo uvijek dobrodošlo. Podrška koju oboljeli dobiva od tima zdravstvenih djelatnika pri udruzi, te istodobno dobra suradnja s oboljelim i obitelji – može pridonijeti boljoj edukaciji o bolesti, o kontroli simptoma i liječenju bolesti. Kod postavljanja dijagnoze već su prisutne briga, frustracije i tjeskoba, ali upoznavanje simptoma i edukacija o bolesti, nuspojavama lijekova i kako se nositi s bolesti će pomoći u smanjivanju tjeskobe, te tako značajno utjecati na nastavak što kvalitetnijeg života.

Mario: I što reći na kraju …

Daša: Kod pravilne edukacije o bolesti olakšavaju se sve nedoumice i moguće zapreke kod svakodnevnog života. Kad nešto poznajemo, onda se toga manje i bojimo. Briga za mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje, kvalitetna i raznovrsna prehrana, dobar san, svjesnost o vremenu uzimanja lijekova – od iznimnog su značenja. Oboljeli moraju imati volju i želju za napretkom. Iako nema postojećeg brzo-djelujućeg lijeka i izlječenja, s optimizmom i pozitivnim stavom se može puno toga napraviti.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X