Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
koncentracijauni

I to je život o pažnji i koncentraciji kod djece

Započela je školska godina, treba se vratiti u školsku životnu svakodnevicu, što nakon praznika i odmora nije baš lako. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o pažnji i koncentraciji i pokušati saznati kako poboljšati pažnju i koncentraciju kod djece.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 17.rujna 2021.godine

TEMA : Pažnja i koncentracija kod djece

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Započela je školska godina, treba se vratiti u školsku životnu svakodnevicu, što nakon praznika i odmora nije baš lako. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o pažnji i koncentraciji i pokušati saznati kako poboljšati pažnju i koncentraciju kod djece.

Mario: Krenimo redom i pokušajmo u osnovnim crtama definirati pojmove pažnja i koncentracija.

Daša: “Budi pažljiv, usredotoči se!” – magična je fraza koja nas prati još od djetinjstva. Što zapravo znači izraz “biti pažljiv”, što je pažnja i kakva sve može biti?
Pokušajmo zajedno shvatiti sve tajne tog procesa.

Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje.  Često se koristi i izraz “koncentracija” – koncentriranje naše svijesti jest srž pažnje.

Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim i zadržati  pažnju na njemu.

Svi imamo iskustvo sa skretanjem pažnje – događa nam se na primjer da na poslu mislimo o obvezama kod kuće, da „odsutni“ vozimo auto ili da pročitamo nekoliko stranica knjige i utvrdimo da ne znamo što smo čitali jer smo razmišljali o nečemu drugome. Pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće. Tako je i kod djece – pažnja i budnost utječu na njihovo opažanje svijeta.

Mario: Recite nam nešto o razvoju pažnje.

Daša: Pažnja se može razvijati od najranije djetetove dobi. Tako možete na ogradicu dječjeg krevetića postaviti crno-bijele slike s jednostavnim geometrijskim uzorcima. Takve slike razvijat će kod bebe prvo fokusiranje vida. Nešto starijem dojenčetu mogu se izraditi slikovnice od fotografija obitelji. Lica mame, tate, baka i djedova zadržat će pažnju svakog djeteta. Kako dijete raste, tako se poboljšava kontrola pažnje. To znači da se povećava trajanje pažnje, a smanjuje lakoća s kojom je pažnju moguće odvratiti. Primjerice, mlađoj djeci igračka može odvratiti pažnju od gledanja crtića na televiziji, dok je starije dijete prilično teško odvojiti od te radnje.

S dobi se mijenja i prilagodljivost pažnje zahtjevima zadatka. Starija djeca bez poteškoća usmjere svoju pažnju na određeni zadatak. Pritom ne pridaju važnost stvarima i događajima koji nisu od važnosti za rješavanje zadatka. Mlađa djeca usredotočit će se na znatno više nevažnih aspekata i zbog toga će biti manje uspješna u rješavanju glavnog zadatka.

Planiranje je sljedeća značajka pažnje koja se mijenja s dobi. Starija djeca planski pristupaju rješavanju nekog zadatka, npr. uspoređivanju dviju slika, dok će mlađa djeca te dvije slike uspoređivati bez ikakva plana. Strategije usmjeravanja pažnje se također mijenjaju i postaju efikasnije s dobi – zavisno od zadatka koji je postavljen.

Mario: I što se dalje događa s pažnjom kada djeca krenu u školu?

Daša:Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije, koje se počnu naglo razvijati u dobi od šest godina. Tada se širi opseg dječje pažnje i mijenja krug predmeta koji privlače njegovu pažnju. Odrastanjem se povećava i stabilnost pažnje, što se u početku manifestira produljenjem dječje igre.

Dijete mlađe predškolske dobi može igrati istu igru od 30 do 50 minuta.
U dobi od pet do šest godina trajanje igre povećava se do dva sata.

Stariji predškolci mogu održati pažnju rješavajući mozgalice ili zagonetke od 10 do 15 minuta, no to će se vrijeme sustavnim radom brzo povećavati te će ubrzo iznositi 30-ak minuta, što je preduvjet za uspješno praćenje nastave. Svakako treba imati na umu individualne razlike u razvoju pažnje kod djece. Svako dijete taj proces prolazi svojim tempom, no u tome mu možemo pomoći poticanjem razvoja pažnje.

Mario: Kako djelovati na razvoj pažnje?

Daša: Djeca trebaju vrijeme i posvećivanje – što im roditelji više pružaju, to će bolje protjecati njihov cjelokupni razvoj.

Velika je važnost igre – kroz nju dijete uči i slijeđenje pravila. Roditelji trebaju na svaki način poticati koncentriranu igru, ako je moguće, trebali bi pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Djeca vole stalnost i predvidivost jer im daje osjećaj sigurnosti. Informacije koje dajete djeci neka budu jasne i jednoznačne. Pravovremeni odlazak na spavanje i ustajanje, redovito pranje zubića, spremanje obuće, pospremanje igračaka i školskog pribora – navike su koje treba podržavati i vlastitim primjerom. Na pažnju djeteta loše djeluju uvjeti okoline, buka televizora u pozadini,  glasna glazba – ali i loši odnosi u obitelji, svađe i loš odnos prema djetetu.

Mario: Možete li s nama ovako radijskim putem dati neke primjere igara i aktivnosti za poticanje pažnje kod djece predškolske dobi?

Daša: Pa idemo probati navesti nekoliko primjera :

  • Precrtavanje različitih predložaka– prvo jednostavnijih, a kasnije i složenijih;
  • Bojanje u bojankama
  • Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, vježba usporedi dvije (ili više) slike – što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano;
  • Slagalice– domino s brojevima ili slikama, loto, puzzle, prema predlošku izrezati i sastaviti sliku
  • Misaoni zadaci–“Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo?”, “Postavi stol za … osoba. Što ti je sve za to potrebno?”;
  • Vježbe kombinacije– umetanje riječi, rješavanje križaljki, dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća i dr. prema djelomičnim opisima, npr. “Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?”… Igre: šah, mlin…;
  • Igre razvrstavanja po nekim kriterijima– “Napiši sve životinje koje imaju krila.”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?” itd.
  • Zadaci opažanja– promatrati tijek neke radnje ili događaja – dovršavanje rečenice usmeno ili pismeno (promatrati policajca na raskrižju, dati djetetu da jednu minutu promatra sliku i poslije pitati npr. ”Koliko je na slici bilo osoba, prozora, životinja…?”
  • Vježbe razvrstavanja– razvrstavanje kocki, lego kockica i drugog, pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd.

Mario: Zasigurno čitanje i pričanje priča imaju svoje vrijednosti –recite nam nešto o tome.

Daša: Često je čitanje najdraža aktivnost u kojoj sudjeluje roditelj i dijete jer se ono koristi tijekom cijelog života, pa je samim time roditelju u toj ulozi jednostavno. Knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta sa knjigom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije. Čitanje ima i veliki utjecaj na razvoj djetetove mašte i kreativnost. Iako možemo čitati tako da samo prenosimo sadržaj knjige, valja imati na umu da je puno učinkovitije čitati zajedno s djetetom. Uključivanjem djeteta dajemo mu aktivnu ulogu, za razliku od pasivne uloge slušača.

Evo nekoliko zanimljivih tehnika pričanja priča koje djeci drže pažnju.

IGRANJE ULOGA – ovaj način pričanja u značajnoj mjeri jamči djetetovu pažnju jer se u njemu čitalac stavlja u ulogu junaka priče čime djecu navodi da zamišljaju ljude i događaje koji se događaju u knjizi. Možete očekivati smijeh, povike, malo straha i sve reakcije koje prate materijal koji čitate. Mijenjajte glasove, oponašajte zvukove i uživajte.

CRTANJE I PRIČANJE – Još jedan divan način da vježbate i svoju i maštu svog djeteta je da dok crtate pričate što će se sljedeće dogoditi. Uzmite bojice i flomastere i vidjet ćete kako će dijete oduševljeno pratiti priču i iščekivati u što će se pretvoriti prvobitni crtež.

IZREZIVANJE I PRIČANJE – Ova tehnika je slična prethodno opisanoj samo što podrazumijeva izrezivanje oblika kako teče priča. Oblici trebaju imati veze s onim što se priča. Možda zahtjeva malo vježbe, ali je odličan način da se uključe djeca. Na kraju, kada se izrezane stvarčice sakupe, trebali biste dobiti divan kolaž. Zato koristite više materijala i boja.

KUTIJA ILI TORBA ZA PRIČU– Ovo je lako, a jako zanimljivo jer sve što trebate napraviti je da sve elemente iz priče stavite u jednu kutiju ili torbu i onda vadite kako priča odmiče. Potrebno je samo malo pripreme kao biste bili sigurni da predmeti u torbi odgovaraju priči.

Mario:  za sam kraj recite nam nešto o početku školovanja i pažnji.

Daša: Na razvoj pažnje kod djece od početka školovanja možemo djelovati;

  • Stvaranjem dobrih navika – navikavanjem djece da pripremaju i pospremaju svoj školski pribor i radno mjesto;
  • Navikavanjem na učenje i pisanje zadaće uvijek na istom mjestu – već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad;
  • Stvaranjem dnevne rutine – učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka, nakon odmora i sl.) – time se povećava koncentracija na učenje;
  • Pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće;
  • Upućujte dijete u dobre navike i metode učenja – podcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje;
  • Potičite ga da uči pomalo i češće;

Ne zaboravite pohvaliti djetetov trud i napredak.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X