Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
ljubavgodine

I to je život o seksualnosti

U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o dosta tabuiziranoj temi – a to je seksualnost.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 22.listopada 2021.godine

TEMA : Seksualnost

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o dosta tabuiziranoj temi – a to je seksualnost.

Mario: Pokušajmo definirati pojam seksualnost.

Daša: Da bismo uopće mogli govoriti o seksualnosti potrebno je definirati što je to seksualni odnos. Složit ćete se da svi mi podrazumijevamo pod seksualnim odnosom penetraciju. Međutim, zapitajte se što u vašem sustavu vrijednosti sve podrazumijevate pod seksualnim odnosom.

Istraživanja pokazuju da 80% ispitanika analni seks smatra seksualnim odnosom, ali samo 40% ispitanika i oralni seks svrstava u seksualni odnos. Obzirom na navedeno, jasno je zašto se mnoge kontroverze javljaju kad raspravljamo o seksualnosti i zato je teško dati jednoznačnu definiciju seksualnog odnosa.

Mario: Pokušajmo dodatno raščlaniti pojam seksualnost.

Daša: Seksualnost se sastoji od svih onih podražaja, emocija i spoznaja koje kod osobe dovode do tjelesnog seksualnog uzbuđenja, a time doprinose povećanju seksualne želje i/ili ponašanja. Većina vodećih stručnjaka s toga područja se slaže da se ne radi samo o nagonskom, fiziološkom i fizičkom fenomenu. Ljudska seksualnost je izrazito složen psihološki i sociološki fenomen.

U posljednje vrijeme seksualnost zaokuplja sve veću pozornost javnosti, čemu su posebice doprinijele promjene u društvenim normama, utjecaj feminizma, porast spolno prenosivih bolesti, među kojima bitno mjesto zauzima HIV/AIDS, te porast brige za reproduktivno zdravlje. Seksualni odnos je dugo vremena tabuiziran, rezerviran je za intimno područje svakog pojedinca i teško da ćemo otvoreno razgovarati o seksualnom odnosu, a da ne spominjemo o određenim poteškoćama koje se javljaju tijekom samog odnosa. Zašto je to tako, možemo promatrati kroz nekoliko velikih utjecaja kojima smo izloženi od samog odrastanja.

Mario: Recite nam nešto o religiji i seksualnost.

Daša: Religija predstavlja veliki utjecaj na svakog pojedinca. Religija ima za cilj definiranje moralnih pravila u seksualnom odnosu. Prema religijskim shvaćanjima seksualni odnos ima isključivi cilj, a to je produženje vrste. Svaki drugi oblik seksualnog odnosa predstavlja amoralno ponašanje. Tako je i razumljivo zašto se homoseksualizam, seks tijekom menstruacije, kontracepcija i seksualni odnos radi užitka smatraju nedopustivima u vjerskom smislu i predstavljaju kršenje moralnih (vjerskih) normi.

Mario: Recite nam nešto o društvu i seksualnost

Daša: Društvo u kojem odrasta svaki pojedinac također određuje što je to seksualni odnos i kakav on mora biti. Društvo ima za cilj razvijanje standarda, pravila i normi. Norme su te koje dijele ljude na “normalne” i devijatne – “abnormalne”, ovisno o tome poštuju li se norme i standardi društva ili ne. Svako društvo je podložno promjenama kroz svoju povijest, pa tako u viktorijansko doba “nemoralnom” ženom se smatrala ona koja je doživljavala orgazam, a danas žene traže pomoć radi nemogućnost dosezanja orgazma. Potrebno je istaknuti da su seksualne norme relativne i podložne promjenama i razlikuju se od društva do društva. Kršenje tih normi može izazvati različite društvene reakcije. Ono što je seksualni konformizam u jednom društvu, u drugom može biti seksualna devijacija, a “kršitelj” normi može doživjeti različite sudbine i to tako da ponašanje može biti osuđeno kao nemoralno, kao zločin i kao bolest. Spolno ponašanje i stavovi vezani uz spolni život čvrsto su oblikovani kulturom u kojoj živimo, a određeno je i utjecajem roditeljskog odgoja, utjecajem vršnjačkih grupa, škole, knjiga, časopisa. Sociološke studije pokazuju bitne međukulturalne razlike u pogledu spola, spolnosti i seksualnog odnosa.

Mario: Recimo sada nešto o međukulturalnim razlikama.

Daša: Poligamija u Islamskom svijetu nije zabranjena, ali samo za muškarce (muškarac može istovremeno imati četiri žene, a u praksi se na drugi brak odlučuju samo muškarci koji si to financijski mogu priuštiti). Uz poligamiju, u Kuranu se spominje i MUT’A, privremeni brak iz zadovoljstva. Brakorazvod je prihvaćen u nekim islamskim zemljama.

Dolaskom Mao Tse-Tunga na vlast u Kini dolazi do velikih promjena – represija seksualnog ponašanja s ciljem usmjeravanja svih ljudskih snaga u “revoluciju”. 1980. godine izašao je priručnik autoriziran od vlade, koji na 74 strane objašnjava bitna “seksualna znanja” (npr. preporuka čestine spolnih odnosa za mlade parove). U Kini, osnovna vladina briga je kontrola porasta populacije, što automatski utječe na sve aspekte odnosa i brakova u Kini.

U staroj Grčkoj na ljubav se gledalo kroz dualistički koncept: duhovna ljubav agape (najviši oblik, spiritualna, altruistična ljubav),  te fizička ljubav eros (erotična ljubav, ljubav koja proizlazi iz fizičke privlačnosti).

Filozofi predkršćanske i kršćanske ere poučavaju o vrijednostima života koje su isključivale seksualnost. S pojavom kršćanstva  javlja se asketski pogled na seksualnost i druge užitke.

Protestantska reformacija donosi prve promjene u gledištima, spolni odnosi ne služe samo u svrhu reprodukcije, nego i za užitak.

Istraživanja pokazuju i razlike u frekvencijama spolnih odnosa. Gebhart 1971. navodi da je u zapadnim društvima to nekoliko puta tjedno (dva do pet puta), dok kod pripadnika plemena Lapcha pet do deset puta, ali tijekom jedne noći. Dani s Nove Gvineje imaju spolne odnose jednom u dvije godine.

Različite kulture na različite načine doživljavaju i vanbračne seksualne odnose.

Aboridžani vanbračne seksualne odnose doživljavaju kao dobrodošlo iskustvo i za muža i za ženu, jer ubija dosadu i rutinu, a tako se povećava međusobna vezanost.

Pleme Marquesam iz Polinezije, pojedina eskimska plemena, nemaju ništa protiv vanbračnog seksa, smatraju da je nuđenje seksualnih usluga gostima-namjernicima sastavni dio ponašanja dobrog domaćina.

Za većinu zajednica izvanbračne seksualne aktivnosti prihvatljivije su za muškarce.

Kultura ima također i utjecaj u pogledu predbračnog seksa.

Mario: Recimo nešto o medijima i seksualnosti.

Daša: Naveli smo kako kultura i religija gledaju na ljudsku seksualnost, ali ne smijemo zaboraviti da se stav javnosti oblikuje i kroz medije koji imaju veliki utjecaj na život svakog pojedinca. Što je to normalno i što se podržava često se manifestira kroz televiziju, časopise, portale i sl.

Prema podacima istraživanja u Americi, tinejdžerski časopis «Seventeen» sve do 1994. godine nije imao niti jedan naslov niti jedan članak koji bi se odnosio na oralni seks, a te iste godine na mastrubaciju se gleda kao normalan dio seksualnog života.

U srednjoistočnim kulturama (većinska islamska vjeroispovijest), otkrivanje bilo kojeg dijela ženskog tijela je strogo zabranjeno. U Maleziji, ukoliko se na TV-u muškarac i žena (oboje obučeni) pokažu sami u sobi dulje od 3 sekunde, to implicira da su imali seksualni odnos. Prikazivanje takvih scena je zabranjeno, osim u slučaju da se radi o vjenčanom paru.

U medijskim sadržajima na našem prostoru mnogo toga izravno ili neizravno upućuje na seksualnost . i često je prikazuje brutalno, bizarno i lišeno ljubavi i međusobnog uvažavanja i poštovanja partnera. Seksualnost je cesto i komercijalizirana. Čini mi se da se ovaj pojam često zlorabi i nastoji banalizirati – prikazati samo neke loše aspekte i posljedice koje su značajno odmaknute od onoga prirodnog i čovjeku ugodnog doživljaja.

Mario: Mediji i komercijalizacija seksualnost vrlo su povezani. Što o tome možemo reći?

Daša: Tome se ne trebamo čuditi ako imalo poznajemo zakonitosti marketinga i držimo se one svaka reklama je dobra reklama, pa tako i namjerno izazvano zgražanje je dobra reklama, to čak vodi do toga da neke reklame postaju da tako kažemo antireklame, jer im je namjera da budu zabranjene i tako izazovu više pozornosti za proizvod, jer zabranjeno voće je najslađe. A aludiranje na seks je upravo to slatko zabranjeno voće. Možemo reći da je seksualni odnos jedna od prvih stvari koju je čovjek komercijalizirao i to kroz prostituciju.

Mario: Što reći o zakonima i seksualnost.

Daša: Ne smijemo zaboraviti i zakone koji pokušavaju odgovoriti na pitanje što je normalno, a što devijatno ponašanje. Naravno, zakoni se razlikuju među kulturama. Zakoni imaju dva cilja, a to su zabrana i zaštita; ciljevi su povezani: najčešće je potrebno zabraniti “pogrešna” ponašanja s ciljem zaštite “slabijeg” člana društva.

Mario: Što reći na kraju?

Daša: Na kraju bismo mogli rezimirati: područje ljudske seksualnosti je izrazito složen fenomen kojeg se ne može promatrati odvojeno od kulture u kojoj živimo i u kojoj egzistiraju određena pravila ponašanja. Pojam seksualnosti je podložan promjenama u onolikoj mjeri u kojoj se mijenjaju norme, stavovi i pravila ponašanja društva. Društveni utjecaj na ljudsko seksualno ponašanje možemo promatrati kroz nekoliko nivoa:

Makro-nivo – utjecaj društva u cjelini, moćne socijalne institucije:

  •   religija – jasni oblici i forme seksualnog ponašanja, utvrđivanje normi, (npr. odnos prema predbračnom ili vanbračnom seksu, homoseksualnosti)
  • ekonomski uvjeti – priroda i struktura ekonomije utječe na ljudsku  seksualnost
  •     obitelj – socijalizacijski procesi
  •    medicina  – liječnici definiraju što je zdravo i dobro za nas
  •   zakonski sustav – zakon determinira norme (ono što je propisano zakonom jedino ispravno); mehanizmi socijalne kontrole

Subkulturalni nivo – pripadnost socijalnoj, klasnoj ili etničkoj grupi, (nepisana, ali ne i zanemariva pravila i norme koje utječu na ponašanje)

Interpersonalni nivo – socijalizacijski procesi, odnos s partnerom/icom

Individualni nivo – definiran je osobnim razmišljanjima i željama, seksualnom orijentacijom i seksualnim ponašanjem kojeg smo naučili

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio, srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X