skolauniverzalna

I to je život o Školi za život i školskom uspjehu

Početak nove školske godine je pred nama. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o ocjenama, školskom uspjehu, osobitostima funkcioniranja učenika u razredu, školi za život, učiteljima i sličnim temama …

EMISIJA : I to je život

DATUM : 13.rujna 2019.godine

TEMA : Škola za život i školski uspjeh

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar da i dobro došli u novu sezonu emisije I to je život. Nova školska godina je pred nama. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o ocjenama, školskom uspjehu, osobitostima funkcioniranja učenika u razredu, školi za život, učiteljima i sličnim temama …

Mario: Pokušajmo ukratko nešto reći o pojmu „Škola za život“.

Daša: “Škola za život” naziv je eksperimentalnog programa čiji je nositelj Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U “Školi za život” sudjeluje 48 osnovnih i 26 srednjih škola iz svih županija u Republici Hrvatskoj.  Eksperimentalni program provodi se u 1. i 5. razredu osnovnih škola, te u 7. razredu za predmete biologija, kemija i fizika. U srednjim se školama provodi u 1. razredu gimnazije u svim predmetima te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u općeobrazovnim predmetima.Cilj eksperimentalnog programa je provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada te novih nastavnih sredstava s obzirom na sljedeće ciljeve: povećanje kompetencija učenika u rješavanju problema i povećanje zadovoljstva učenika u školi te motivacija njihovih učitelja i nastavnika.

Mario: Kada govorimo o učiteljima i nastavnicima javnost često zanima hoće li učitelji dobiti računala?

Daša: Prema dostupnim informacijama na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja – odgovor je da. U sklopu projekta e-Škole, CARNET će nabaviti prijenosna računala za učitelje i nastavnike, sufinancirane iz EU fondova, dok Ministarstvo nabavlja prijenosna računala za stručne suradnike (po jedno za svaku školu) sufinancirane od strane Europskog socijalnog fonda. Isporuka se očekuje do konca 2019. godine u skladu s pravilima europskih fondova te u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Mario: A tko kupuje računala za učitelje?

Daša: Prema dostupnim informacijama na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja to su CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali i škole, te osnivači i lokalna samouprava, ako za to postoji potreba.

Mario: Što sve obuhvaća uspješnost učenika u školskom odnosno razrednom okruženju?

Daša: Djeca školu pohađaju godinama. Ondje su članovi malog društva u kojem moraju svladavati zadatke, upoznaju drugu djecu i odrasle, ali u kojem postoje pravila koja opisuju, ograničavaju i mijenjaju ponašanje, osjećaje i stavove. U školi se prenose i vrijednosti i značajke kulture u kojoj djeca žive. S obzirom na složenost škole i školovanja, uspjeh djeteta obuhvaća puno više od samih ocjena. Ocjene su povratna informacija i rezultat vrednovanja djeteta u uspješnosti svladavanja nastavnoga gradiva. One su pokazatelj u kojoj je mjeri dijete usvojilo znanja i vještine koji se od njega zahtijevaju prema školskom programu u određenom razredu. Uspješnost učenika, međutim, obuhvaća i cijeli niz sposobnosti prilagodbe pravilima života u razredu, ali i prihvaćenost među djecom. Na prilagodbu utječu mnogi čimbenici, poput motivacije, emocionalne zrelosti, samokontrole, osjećaja odgovornosti, sposobnosti suradnje i komunikacije s drugom djecom.

Mario: Čemu se pripisuje (ne)uspjeh?

Daša: Prema definiciji, motivacija je unutarnje stanje u kojem smo pobuđeni nekim potrebama, težnjama ili željama, a usmjereni smo na postizanje cilja koji djeluje kao poticaj za ponašanje. Motivacija u školi utječe na količinu učenja, zadržavanje informacija i, posljedično tome, na školski uspjeh.

Uspješan učenik motiviran je iznutra. To znači da takvo dijete uči zbog samog učenja i stjecanja znanja. Nagrada koju dobiva iz takve aktivnosti sadržana je u samoj aktivnosti, osjećaju zadovoljstva pri stjecanju znanja i povećanju vlastite kompetencije. Uspješni učenici drukčije tumače uspjehe i neuspjehe od manje uspješnih učenika. Pripisuje li učenik uspjeh svojim sposobnostima, vjerojatnije je da će ga očekivati i u budućnosti, za razliku od onih koji uspjeh pripišu drugim činiteljima, primjerice sreći. Ako se, pak, ishod neke aktivnosti pripiše niskim sposobnostima, dijete će i u budućnosti očekivati neuspjeh, manje će se truditi te je vjerojatnije da će se neuspjeh i ponoviti. Objašnjenje na temelju niskih sposobnosti puno više ugrožava dječju osobnost i osjećaj samopoštovanja nego ako se neuspjeh pripiše lošoj sreći, manjku uložena napora ili težini zadatka.

Uspjeh i neuspjeh hrane se sami sobom. Učenici koji su ranije bili uspješniji od svojih vršnjaka često svoju uspješnost objašnjavaju boljim sposobnostima i zbog toga predviđaju buduće uspjehe te imaju visoka očekivanja od sebe. Kad i dožive povremene neuspjehe, pripisuju ih lošoj sreći ili nedovoljno uloženom trudu. No, oni koji su ranije učestalo doživljavali neuspjehe, povremene uspjehe pripisuju sreći ili velikoj količini uložena truda, a neuspjehe nedostatku vlastitih sposobnosti.

Mario: Kako razvijati potrebu za postignućem?

Daša: Potreba za postignućem razvijena na odgovarajući način cijeli nas život potiče da ono što radimo napravimo najbolje što možemo. Djeca koja imaju visoku potrebu za postignućem uporna su u radu, teže odustaju, a kad ih se prekine u zadatku, samostalno mu se vrate. Biraju zadatke srednje težine, a izbjegavaju preteške ili prelagane. Tako povećavaju vjerojatnost doživljavanja uspjeha te pojačavaju osjećaj vlastite kompetencije i zadovoljstva samima sobom. Takva djeca vole zadatke u kojima odmah mogu dobiti povratnu informaciju, odnosno vidjeti koliko su nešto dobro učinili.

Mario: Kako roditelji mogu utjecati na djetetovu potrebu za postignućem?

Daša: Roditelji u velikoj mjeri mogu utjecati na djetetovu potrebu za postignućem:

  • Budite emocionalno topli i osjetljivi za potrebe djeteta te im stalno pružajte podršku.
  • Zahtijevajte od djece da sama, čim su za to sposobna, obavljaju zadatke i različita zaduženja.
  • Postavljajte djeci ograničenja samo onoliko koliko je nužno, ali ta malobrojna ograničenja dosljedno postavljajte već u ranoj dobi.
  • Kad dijete nije u stanju nešto napraviti, najprije ga neko vrijeme pustite da to pokušava učiniti samo, da se neko vrijeme trudi, a tek mu poslije, ako nije uspjelo, pomognite. Ne pomažite djetetu odmah čim u nečemu zapne niti olako činite stvari umjesto njega.
  • Često i spontano pohvaljujte i ohrabrujte djecu kad nešto pokušavaju učiniti. Činite to čak i ako vaša djeca ne traže povratnu informaciju ili podršku od vas.
  • Stalno imajte na umu da nagrade i pohvale više i uspješnije mijenjaju i potiču dječje ponašanje negoli kazne i kritike.

Mario: Težnja je mnogih mladih ljudi danas imati puno prijatelja i biti što bolje prihvaćen od vršnjaka. Kako postati omiljen u razredu?

Daša: Motivirana djeca i ona koja imaju visoku potrebu za postignućem obično su vrlo marljivi učenici, ali nisu nužno i prihvaćeni od vršnjaka. A za osjećaj zadovoljstva i uspješnosti u školi važno je da djeca imaju i kvalitetne vršnjačke odnose u razredu. Za omiljenost među drugom djecom i razvijanje uspješnih vršnjačkih odnosa bitne su socijalne vještine. Činjenica je da su učenici koji pohvaljuju druge učenike često omiljeni u razredu, bez obzira na njihove ocjene. I učenici koji pažljivo slušaju druge, koji su otvoreni u komunikaciji, znaju je početi i održati, koji su spremni pomoći drugim učenicima, koji su vedri, pokazuju entuzijazam i brigu za druge te su samopouzdani lakše će ostvariti dobre vršnjačke odnose.

Socijalne vještine mogu se naučiti i poticati od najranije dobi, a osim na odnose s vršnjacima, utječu i na odnose s odraslim osobama, pa tako i s nastavnicima. Djeca koja nemaju odgovarajuće socijalne vještine često će reagirati negativno, poput udaranja, prekidanja, upadanja u riječ, gnjavljenja, te će nerijetko biti izolirana iz zajedničkih aktivnosti. Nemojte zaboraviti da osjećaj prihvaćenosti od vršnjaka i osjećaj zadovoljstva tijekom boravka u školi snažno utječu na djetetovu motivaciju za učenje, odnose s ukućanima i na sliku koje dijete razvija o sebi.

Mario: Kako pomoći djeci da razviju pozitivna socijalna ponašanja?

Daša: Poučavajte djecu i pomognite im da razviju pozitivna socijalna ponašanja i vještine:

  • Učite ih kako da prepoznaju i na odgovarajući način izražavaju svoje osjećaje. Razgovarajte s njima o svojim osjećajima te ih potičite da pričaju o tome kako se osjećaju u pojedinim situacijama.
  • Učite ih na koje sve načine mogu započeti komunikaciju s drugom djecom, kako da ih gledaju u oči, pitaju za igru, ispričaju im nešto zanimljivo, razgovaraju s njima o svojim interesima i hobijima.
  • Učite ih važnosti dijeljenja s drugima i međusobnog pomaganja. Pokazujte im vlastitim primjerom važnost pro-socijalnog ponašanja, pridržavanja dogovora i ispunjavanja obećanja. Objasnite djeci zašto je važno slijediti pravila igre i čekati svoj red.
  • Pohvaljujte neimpulzivno i strpljivo reagiranje i ponašanje. Razgovarajte s djecom o načinima nenasilna rješavanja sukoba, jasnom izražavanju vlastitih potreba i želja, ali i slušanju i uvažavanju potreba druge djece.
  • Koristite puno pohvala i isticanja pozitivnih strana i ponašanja svojeg djeteta. Tako će djeca naučiti kako pohvaljivati druge, ali i prihvaćati komplimente od drugih.

Mario: I što reći na kraju …

Daša: Dijete je u školi izloženo svojevrsnom sustavu vrednovanja, kritikama, pohvalama pa bi se trebalo znati na odgovarajući način nositi s time, odnosno prihvaćati i uspjeh i neuspjeh. Djeca koja su odgojena u emocionalno neskladnim obiteljima, koja su stalno izložena kritikama, neće se osjećati sigurno i samopouzdano, već će stalno sumnjati u svoj rad i sposobnosti. Takva djeca, osim što imaju teškoća u komunikaciji s vršnjacima, postižu i lošije rezultate na ispitima. Tu dolazimo do još jednog faktora (školskog) uspjeha, koji se možda na prvi pogled ne čini presudan, ali je u konačnici vjerojatno jedan od najvažnijih, a to je emocionalni sklad u obitelji. Zaključili su mnogih stručnjaka kako su za djetetov školski uspjeh iznimno važni međusobna ljubav roditelja, te osjećaj da imaju zajedničke ciljeve, s time da presudnu ulogu ima otac, tj. njegovo shvaćanje da je odgoj zajednički posao mame i tate, te njegovo aktivno uključivanje u djetetovo obrazovanje.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo prva ovosezonska emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje u Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X