U našoj današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o smijehu i osmijehu s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor – i to upravo na dan 1. travanj kada nekako tradicionalno smišljamo šale i sitne podvale kako bismo se s nekim našalili.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 1.travnja 2022.godine
TEMA : O smijehu i osmijehu
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U našoj današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o smijehu i osmijehu s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor – i to upravo na dan 1. travanj kada nekako tradicionalno smišljamo šale i sitne podvale kako bi se s nekim našalili.
Mario: Recite nam nešto o 1. travnja – Međunarodni dan šale ili Dan ludosti
Daša: Vjerojatno se bar jednom netko s vama našalio na 1. travanj, kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan šale ili Dan ludosti. Zbijanje prvotravanjskih šala ima dugu tradiciju i seže daleko u povijest, ali njegovo točno porijeklo nije poznato. Postoje razna tumačenja i pretpostavke kada i kako je potaknuto prvotravanjsko zbijanje šala. Jedna od njih je pretpostavka da prvotravanjsko zbijanje šala vuče korijene iz 1564. kad se početkom travanja održavao festival ludosti (zvan “Quirinalia”). Te je godine francuski kralj Karlo Deveti uveo novi kalendar po kojem je početak nove godine s 1. travnja pomaknut na 1. siječanj. Oni koji nisu slijedili novo pravilo, te su Novu godinu slavili po starom, bili su ismijavani i nazivali su ih travanjskim budalama, što je s vremenom preraslo u tradiciju.
Tradicionalno, na 1. travnja, unazad nekoliko desetljeća, pa i stoljeća, pljušte prvotravanjske šale, ali se u nekim zemljama, kao na primjer u Velikoj Britaniji, Australiji i Sjevernoj Africi, šale zbijaju samo do podneva, onaj tko nastavi sa šalama nakon podneva, naziva se “travanjska budala”. Dok se u Kanadi, Francuskoj, Irskoj, Japanu, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Norveškoj i Americi – šale zbijaju cijeli dan.
U Velikoj Britaniji običaj je da toga dana ljudi jedni drugima šalju glupa i zbunjujuća pisma, a u Italiji se ljudi zabavljaju lijepeći jedni drugima na leđa ribe napravljene od papira, koje se nazivaju travanjske ribe. U Americi su prvotravanjske šale posebno raširene po koledžima, u kojima je jedna od najomiljenijih podvala svom cimeru vratiti budilicu nekoliko sati unazad ili unaprijed.
Mario: Podijelite s nama još neke primjere globalnih svjetskih šala.
Daša: Najlon čarape za boju – Švedska je 1962. imala samo jedan televizijski program, koji je emitiran u crno-bijeloj tehnici. Na 1. travanj jedan se tehničar pojavio na ekranu i kazao gledateljima da će program moći gledati u boji, ako ispred ekrana razvuku najlonke. Nakon toga porasla je prodaja najlonskih čarapa.
Hamburger za ljevake – “Burger King”, američki lanac restorana brze hrane, 1998. godine zakupio je u jednom iznimnočitanom američkom časopisu cijelu stranu na kojoj je cijenjene potrošače obavijestio da će od 1. travnja moći naručiti i “hamburger za ljevake”. Takav će hamburger imati sve sastojke kao i običan, samo što će listovi zelene salate, rajčice i hamburger biti okrenuti pod kutom od 180 stupnjeva. Je li netko zaista naručio taj jedinstveni hamburger? Pa naravno, istoga dana na stotine ljevorukih pohitalo je u “Burger King”. Dok se nije otkrila podvala, bilo je i mnoštvo onih koji su naglašavali da žele “običan hamburger”.
Proljetno čišćenje – Uoči 1. travnja 1997. godine na Internetu se brzinom munje proširila vijest da će svjetska mreža biti zatvorena 24 sata, dok traje veliko proljetno čišćenje. Kako bi Internet nastavio nesmetano raditi, trebalo je nešto hitno poduzeti. Kao posljedica toga, zaposleno je pet moćnih japanskih robota marke Toshiba ML 2274, a korisnicima je savjetovano da za vrijeme čišćenja, iz predostrožnosti, svoja računala isključe iz struje.
Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neugodnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na vlastiti račun, pomažemo i sebi i drugima, jer opće je poznato da je “smijeh najbolji lijek”.
Mario: Recimo nešto o osmijehu.
Daša: Osmijeh je univerzalni jezik koji jednako razumije zapadna kultura, kao i plemena iz najudaljenijih i najneistraženijih krajeva svijeta. Sam čin smijanja nam popravlja raspoloženje, jača imunitet i oslobađa nas od stres. Osmijeh je univerzalni znak sreće, prijateljstva i dobrih namjera.
Mario: Smijemo li se i prije nego što smo se rodili?
Daša: Smijali smo se i prije nego što smo se rodili. Iako bebe većinu stvari nauče promatrajući okolinu i ljude oko sebe, smijanje nije jedna od njih. Bebe se rode sa sposobnošću za osmijeh. Čak se i bebe koje su rođene s još ne otvorenim očima – smješkaju kada čuju ljudski glas.
Nova 3D ultrazvučna tehnologija jasno pokazuje da se kod nekih beba povremeno pojavi osmijeh na licu čak i prije nego što se rode. Profesor Stuart Campbell, koji je i jedan od prvih znanstvenika koji su otkrili da bebe u maternici mijenjaju izraze lica izjavio je: “Što se krije iza osmijeha (u maternici), naravno, ne mogu reći… Ali mislim da ovo mora biti neki pokazatelj zadovoljstva u okolini oslobođenoj od stresa.”
Mario: Smijeh općenito djeluje pozitivno u životu. Recite nam nešto malo o ljekovitosti smijeha.
Daša: Smijeh je najbolji lijek i najbolje sredstvo protiv problema u životu. Besplatan je, dostupan svima, uvijek i svugdje. To je i najmoćnija vještina na svijetu koju se da uvježbati, a služi za ostvarenje zdravlja, dobrih međuljudskih odnosa, blagostanja i ljepote. Smijeh je umijeće i lijek. Trebao bi nam postati običaj, praksa, vježba. Smijeh je ispušni ili sigurnosni ventil naše duše. Smijeh je stvar odluke – hoćemo li biti nasmiješeni ili namrgođeni – hoćemo li osmijehom privlačiti ljude ili odbijati. Osmijeh je najprepoznatljiviji izraz lica na svijetu. Toliko ga je lako prepoznati da je to moguće sa udaljenosti od (oko) 100 metara. Ali ova emocija nije samo najprepoznatljivija, ona je i najčešća. Više od 30% odraslih ljudi se nasmije više od 20 puta dnevno, a manje od 14% se nasmije manje od pet puta dnevno. Djeca se nasmiju čak do 400 puta dnevno. Možemo reći da je smijanje i socijalno-emotivno zarazno – češće se smijemo u prisustvu djece. Jedno istraživanje u Švicarskoj je zaključilo da ispitanici jednostavno nemaju kontrolu nad svojim mišićima u licu kada se neko u njihovoj blizini smije.
Smijeh je najjači lijek protiv stresa, a smijanje 100 puta dnevno jednako je učinkovito kao i 15 minuta vožnje na biciklu. Uz poboljšanje raspoloženje što automatski smanjuje razinu stresa, smijeh pomaže vašem tijelu da se bori protiv infekcija, smanjuje bol i jača imunitet.
Istraživači danas znaju da proizvodimo veće količine adrenalina i kortizola kada smo pod stresom. Ovakvo stanje povećava broj otkucaja srca i utječe na protok krvi kako bi se osiguralo da vitalni organi odgovorni za „borbu ili bijeg“ (noge, ruke) dobiju više krvi – u odnosu na organe za probavu i slično. Prema brojnim studijama, osmijeh ima „umirujući efekt“ na naše tijelo, te nam pomaže da se vratimo iz stanja „pripravnosti za borbu“, koje uzrokuje stres, u normalno stanje i normalnu funkcionalnost svih organa u tijelu.
Mario: Recite nam nešto o terapiji smijehom.
Daša: Mnoge zdravstvene klinike prepoznaju pozitivan učinak koji terapija smijehom ima na bolesnike – te je i primjenjuju. Na primjer cirkus iz New Yorka šalje klaunove u bolnice od 1986. g., većinom na dječje odjele. U SAD-u postoji Američko udruženje za terapijski humor, koje čine liječnici, medicinske sestre, psihijatri i ostali, a udruženje se bavi promocijom ovog oblika liječenja. Jedan američki komičar je rekao: “Klaun je poput aspirina, samo što je duplo brže djeluje.”
Mario: Znači – preporuka je da se što više i češće smijemo?
Daša: Kaže se da je dan u kojem se nismo nasmijali promašen dan. I to je blago rečeno, jer stvarna istina je da su osmijesi i smijeh najbolje sredstvo za liječenje, oporavak, prevenciju, postignuća, privlačenje suprotnog spola i prijatelja, za prosperitet, uljepšavanje … za uspjeh u bilo čemu. Nije baš sasvim prirodno kemikalijama (lijekovima) rješavati probleme. Najprirodnije je ismijati vlastite nevolje. Čudno, ali to pomaže da nestanu. “Ako se mogu tome smijati, mogu to i prebroditi”, rekao je Bill Cosby. Ako možemo baciti svjetlo na neku mračnu situaciju, pronaći duhovitu stranu u naizgled neduhovitom, tada nam ta situacija više nije prijetnja. Humor nam daje drugu perspektivu na naše probleme, koja je otvorenija ka pronalaženju rješenja.
Ono što čini (o)smijeh toliko popularnim i željenim je njegova moć da spaja ljude. Osim toga, smijeh je ono što nas razlikuje od drugih živih bića, koja se ne mogu smijati. Smijanje pokazuje ljudskost. To je značajka rezervirana samo za čovječanstvo. Oni koji se ne smiju dovoljno ne iskorištavaju svoj puni potencijal kao ljudi. Kad se smiješ, pokazuješ svoju humanost. Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, također je prepoznao oslobađajući učinak koji ima humor kad je znanstveno dokazao da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje, vedrine, optimističnosti i zdravog raspoloženja.
Mario: Podijelite s nama još koje zanimljivo istraživanje vezano za smijeh.
Daša: U istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji (pomoću elektromagnetskog instrumenta koji skenira mozak i srce, te pokazuje nivo zadovoljstva), britanski znanstvenici su otkrili da jedan osmijeh može pružiti istu razinu moždane stimulacije kao i 2.000 čokolada, odnosno kao primanje do 16.000 funti (oko 20.000 €) u gotovini!
No, iznos užitka ovisi o tome ko vam se smiješi: dječja lica ili slavne osobe imaju puno bolji učinak nego političari. Dok je osmijeh djeteta izjednačen s 2.000 čokolada ili 16.000 funti, osmijeh voljene osobe iznosi oko 600 čokolada ili 8.500 funti. Osmijeh od prijatelja je vrijedan oko 145 funti ili oko 200 čokolada. Naknadno istraživanje je pokazalo da su velike šanse da će osmijeh stvoriti kratkoročni užitak koji je jači od seksualnog užitka, kupovine, konzumiranja čokolade, cigarete, kave…
Mario: Za kraj podijelite s nama još nekoliko zanimljivih činjenica …
Daša: – Istraživanja pokazuju da će vam osmijeh značajno povećati šansu da se zaposlite, ili da dobijete unapređenje na poslu. Osmijeh nas čini privlačnijim, društvenijim i samouvjerenijim.
– Općenito, žene se smiju više od muškaraca, ali kad sudjeluju u sličnom poslu ili socijalnim situacijama, i muškarci i žene se smiju jednako.
– Istraživači su identificirali 19 vrsta osmijeha i stavili ih u dvije kategorije: ljubazni “socijalni” osmijesi i iskreni osmijesi koji koriste znatno više mišića na obje strane lica.
– Istraživanje provedeno od strane Orbit Complete otkrilo je da 69% muškaraca smatra žene privlačnijim kada se smiju nego kada su našminkane.
– Smijanje koristi koristiti 5 do 53 mišića lica, a znanstvenici su otkrili da je našem tijelu mnogo lakše da se nasmije nego da se namršti.
– Znanstvenici su otkrili da čak i ako ste u lošem raspoloženju, možete odmah podići vaše raspoloženje prisiljavajući se na osmijeh.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
