U prethodnoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarali smo o brigama i tjeskobi, a danas ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o sreći. Povod razgovoru je obilježavanje Međunarodnog dana sreće koji je pred nama.
EMISIJA : I to je život
TEMA : Sreća
DATUM : 17.ožujka 2023.godine
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. U prethodnoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarali smo o brigama i tjeskobi, a danas ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o sreći. Povod razgovoru je obilježavanje Međunarodnog dana sreće koji je pred nama.
Mario: Kada se obilježava Međunarodni dan sreće?
Daša: Osobno smatram da bi dan sreće trebao biti svaki dan u životu.
Međunarodni dan sreće obilježava se diljem svijeta 20. ožujka. Uspostavila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 28. lipnja 2012. godine. Opća skupština, kako je navedeno u pripadajućoj rezoluciji, svjesna da je potraga za srećom temeljni čovjekov cilj, prepoznajući također potrebu za inkluzivnijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i blagostanje svih naroda – odlučuje proglasiti 20. ožujka Međunarodnim danom sreće. Tako poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i ostale međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine udruge i pojedince, da obilježe Međunarodni dan sreće na prikladan način, te obrazovnim i drugim aktivnostima utječu na povećanje javne svijesti o stvaranju društvenih preduvjeta za život u sreći.
Mario: Što je to sreća? Postoje li kakva istraživanja o ovom osjećaju?
Daša: Stručnjaci sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar. Ljudska težnja za srećom je univerzalna, pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike. Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima. Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.
U Hrvatskoj je 2015. godine pokrenut projekt „CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje dobrobiti“ koje provodi tim znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U sklopu projekta se tijekom razdoblja od četiri godine provelo online panel istraživanje u četiri navrata. Cilj je projekta ustanoviti jesu li i u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sretni, o kojim to sve uvjetima ovisi i kako se osjećaj sreće mijenja kroz vrijeme.
Podatke o razini sreće među ostalim donosi i Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS). Prema navedenom istraživanju iz 2016. godine Hrvati ocjenjuju razinu sreće u prosjeku sa 6,75 (na ljestvici od 1 do 10; 1 = vrlo nesretan/na, 10 = vrlo sretan/na) što je niže od prosjeka Europske Unije s razinom 7,33. Države s najvišom prosječnom razinom sreće su Finska (8,16), Danska (8,11) i Luksemburg (8,07).
Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo, te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.
Mario: Pokušajmo još malo reći nešto više o sreći.
Daša: Međunarodni dan sreće prilika je da se prisjetimo svih onih sitnica koje nas čine sretnima i zbog kojih shvaćamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.
Jedna je definicija da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća. Potraga za srećom temeljni je čovjekov cilj i vođeni tom činjenicom – svi želimo biti sretni.
Svatko od nas ima razloga biti sretan baš svaki dan, što dokazuje 10 poruka koje nam otkrivaju što je to sreća.
Mario: Podijelite s nama poruke sreće.
Daša: Prema dostupnoj jednostavnoj literaturi – jednostavnoj kažem zato što je temeljena na jednostavnom, ne strogo znanstvenom istraživanju i rječniku – već više onako životno i iskustveno postoji 10 poruka koje će vas podsjetiti što je prava sreća:
Sreća je miris jutarnje kave. Sreća je kad pronađeš zaboravljenu kockicu čokolade. Sreća je domaći pekmez od jagode. Sreća je savršen grudnjak. Sreća je šum mora. Sreća je poruka za laku noć. Sreća je miris omekšivača. Sreća je kad vidiš dragu osobu kako se smije. Sreća je zagrljaj nakon napornog dana. Sreća je kada staneš u stare traperice. Ove da tako kažemo mudre, a jednostavne misli preuzete su s portala zadovoljna-hr – više su usmjerene ka ženskoj sreći, ali mnoge mogu vrijediti i za muškarce i za žene.
Mario: Podijelite s nama još neke zanimljivosti o sreći.
Daša: Potraga za srećom je osnovno pravo svakog ljudskog bića, bez obzira na to u kakvim se životnim uvjetima nalazimo i živimo, a potraga za stanjem ispunjenja je naša svakodnevna misija. Sreća je mentalno ili emocionalno stanje sa pozitivnim i ugodnim emocijama, koje idu od zadovoljstva, do intenzivne radosti.
Planinska azijska zemlja Butan godinama se spominje kao zemlja s najsretnijim građanima ruralnih područja na svijetu. Ova država je 2005. uvela prvi Indeks bruto nacionalne sreće – koji je uz emocionalnu dobrobit (životno zadovoljstvo, emocije i duhovnost) mjerio i subjektivne samoprocjene građana o zdravlju, obrazovanju, vladi, ekologiji i slično. Pored toga, zalažu se za alternativnu mjeru nacionalnog i društvenog prosperiteta, pod nazivom „Sreća: Holistički pristup razvoju”. Pristup odbacuje upotrebu ekonomskog i materijalnog bogatstva kao pokazatelja razvoja, a umjesto toga usvaja holistički pristup gdje su duhovno blagostanje građana i zajednica dobile iznimno značenje.
Portal Mladi.com na vrlo zanimljiv način pristupa sreći i prikazuje zaista male – a velike životne događaje i odnose kojima se možemo svima radovati. Izdvojit će neke od njih:
- Svake godine, milijun drveća raste zahvaljujući vjevericama koje zaboravljaju gdje su posadile svoje lješnjake
- Smjeh je zarazan. Znanstvenici u Švedskoj u zaključili da je ljudima teško ostati namrštenima – ako gledaju drugu osobu dok se smije
- Vidre se drže za ruke dok spavaju, kako ne bi otišle jedna od druge
- Morski konjići su potpuno vjerni i putuju zajedno držeći se za repove
- Samo 20 minuta vježbanja, tri dana svake nedjelje, može povećati vašu sreću 10-20% već za šest mjeseci
- Najbolji način da povećate osjećanje sreće je da pokažete ljubaznost prolaznicima ili da pošaljete pismo dragim osobama. Pet djela u toku tjedan dana povećat će vašu sreću za tri mjeseca
Mario: U Hrvatskoj je tijekom 2018. godine rađeno jedno zanimljivo istraživanje upravo na temu sreće – recite nam ukratko o čemu se tu radilo.
Daša: Autori Ingrid Bradar, Petra Anić i Marko Tončić – svi psiholozi – radili su istraživanje pod nazivom Poimanje sreće i dobrobit u odrasloj dobi. Iz sažetka njihovog istraživanja izdvajam:
„Pojam ‘sreća’ može imati različita značenja – na primjer, može se odnositi na pozitivne emocije, osjećaj zadovoljstva, užitak, na dobar i smislen život ili na zadovoljstvo životom. Cilj ispitivanja bio je istražiti kako odrasli ljudi poimaju sreću – te ispitati odnos između ukupne procjena sreće i procjena sreće u pojedinim životnim područjima. Primijenjen je mješoviti istraživački pristup koji uključuje kvalitativne i kvantitativne metode. Sudjelovalo je 245 odraslih ljudi (128 žena i 117 muškaraca) u dobi od 30 do 60 godina (prosječna dob 43, 8) – koji su napisali što je za njih sreća. Uz to su procijenili razinu sreće u deset područja života i odgovorili na pitanja iz nekoliko upitnika (Skala zadovoljstva životom, Skala pozitivnih i negativnih emocija, te Kontinuum mentalnog zdravlja). U kodiranju svake definicije sreće uzimalo se u obzir najviše šest elemenata, tako da je dobiveno ukupno 647 odgovora. Rezultati pokazuju da poimanje sreće obuhvaća dvije komponente: pojedina područja života (72% odgovora) i psihološke aspekte (28%). Unutar područja života, najviše se odgovora odnosilo na obitelj (28%), međuljudske odnose (21%) i zdravlje (15%). Unutar psiholoških aspekata, najviše odgovora odnosilo se na zadovoljstvo (33%), harmoniju (17%) i pozitivne emocije (9%). Regresijske analize pokazale su da sreća u pojedinim područjima života čini 43% varijance subjektivne dobrobiti, 31% emocionalne dobrobiti, 25% socijalne dobrobiti i 30% psihološke dobrobiti. Rezultati pokazuju da ukupna sreća nije jednaka zbroju sreće u pojedinim životnim područjima. Rezultati istraživanja pokazuju da je sreća složeni konstrukt koji treba mjeriti kroz različite aspekte. Na metodološkoj i teorijskoj razini, rezultati naglašavaju važnost kombiniranja kvalitativnih i kvantitativnih metoda kako bi se dobila cjelovitija slika pojava koje istražujemo i omogućila usporedba laičkog poimanja sreće s definicijama sreće razvijenim unutar različitih teorija.“
Mario: Smijemo li biti sretni i kako da budemo sretni u ovim vremenima?
Daša: Živimo u svijetu neprestanih promjena i teške neizvjesnosti. Planovi se svako malo mijenjaju, a zbog takvih iskustava imamo sve manje hrabrosti da o njima uopće razmišljamo. Povodom Međunarodnog dana sreće koji obilježavamo neposredno prije početka proljeća, koje kod mnogih izaziva oduševljenje i radost – pokušat ćemo razjasniti što znači biti sretan u vremenima korone, potresa i ratovanja, te kako održati optimizam kada postane teško održavati pozitivno razmišljanje.
Stvari se ne odvijaju baš uvijek onako kako smo zamišljali ili kako bismo htjeli. Promjene često dolaze nenajavljeno, a i kada nije tako, nisu baš jednostavne. Ljudi su skloni planiranju jer nastoje ublažiti potencijalni kaos koji se može dogoditi ako ne pokušamo predvidjeti probleme. No, kada stvari na svjetskoj razini izmiču kontroli, potpuno je jasno da je naše nastojanje preuzimanja kontrole potpuno besmisleno, a u jednu ruku i opasno.
Jedna od opasnosti koja se može pojaviti u ovoj situaciji je naučena bespomoćnost – stanje uvjerenosti kako se ne može učiniti ništa da se izmijeni neugodna situacija u kojoj se nalazimo, prestanak truda ili potpuno odustajanje od bilo kakvih promjena – nabolje, kako u jednoj domeni života, tako i u svim ostalim. Pojedinci koji su fiksirani na svoje planove i koji ne dopuštaju fleksibilnost kada se događaju promjene, često se nađu u ovom stanju u kojem bilo kakav manjak kontrole smatraju neuspjehom, a problem postane još veći kada taj neuspjeh generaliziraju na cijeli život.
Kada više nismo u stanju promijeniti situaciju, izazvani smo promijeniti sebe! (Viktor Frankl)
Odabrati liniju manjeg otpora, sebe uvjeriti da je nešto nemoguće i da je bilo kakvo nastojanje oko promjene bezuspješno zapravo znači da ne želite preuzeti odgovornost nad svojim životom. Najlakše je druge ljude ili okolnosti optužiti da je nešto nemoguće, a upravo tada, koliko god se činilo da ste smireni jer ste prihvatili situaciju, dolazi do nezadovoljstva i onog mnoštva “što bi bilo kad bi bilo” nakon što je odjurio vagon propuštenih prilika pred vašim očima.
Koliko god bilo teško održavati razinu sreće na optimalnoj razini, ona je nužna da čovjek zadrži što je više moguće emocionalnih, socijalnih i duhovnih resursa za teže situacije koje će se kad tad u životu pojaviti, nevezano za trenutna svjetska zbivanja.
Iako trenutno nismo u ratom pogođenim mjestima, možemo pridonijeti tamo gdje nam se nudi prilika – suosjećanje s onima koji dolaze u našu zemlju kako bi pronašli sigurnost i mir, praktična pomoć (volontiranje, prevođenje, prijevoz i sl.), odbijanje širenja dezinformacije, panike, straha i mržnje, te prihvaćanje nesigurnosti i neizvjesnosti kao nečega što je uvijek prisutno, samo što toga nismo svjesni.
I zaključno:
Pazite na svoje misli – jer misli postaju riječi.
Pazite na svoje riječi – jer riječi postaju akcije.
Pazite na svoje akcije – jer akcije postaju navike.
Pazite na svoje navike – jer navike postaju karakter.
Pazite na svoj karakter – jer karakter postaje vaš život.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
