Povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica koji se obilježava 2o. lipnja – u današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o izbjeglicama, migracijama i projektima koji se provode u svrhu poticanja integracije i multikulturalnosti, a telefonskim putem uključit ćemo današnju gošću Azru Mulabdić koje će nam također nešto reći o jednom zanimljivom projektu koji vodi, a pojasnit će nam i pojmove kao što su stereotipi, interakcijska diskriminacija, viktimizacija, uznemiravanje i sl.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 14.lipnja 2024.godine
TEMA : Svjetski dan izbjeglica
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija, dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica koji se obilježava 2o. lipnja – u današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o izbjeglicama, migracijama i projektima koji se provode u svrhu poticanja integracije i multikulturalnosti, a telefonskim putem uključit ćemo današnju gošću Azru Mulabdić koje će nam također nešto reći o jednom zanimljivom projektu koji vodi, a pojasnit će nam i pojmove kao što su stereotipi, interakcijska diskriminacija, viktimizacija, uznemiravanje i sl.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica?
Daša: Na inicijativu Ujedinjenih naroda, 20. lipnja obilježava se Svjetski dan izbjeglica, kao jedan od načina podizanja svijesti o iznimno ranjivom položaju u kojem se nalaze. Prema podacima UNHCR-a, širom svijeta trenutno se nalazi preko 100 milijuna osoba koje su zbog ratova, nasilja ili proganjanja bile prisiljene napustiti svoje domove. Globalna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica je „Bog hoda sa svojim narodom“. Tijekom putovanja, gdje god se ljudi nađu, bitno je prepoznati prisutnost Boga koji hoda sa svojim narodom, osiguravajući im vodstvo i zaštitu na svakom koraku. „Ipak, jednako je bitno prepoznati prisutnost Gospodina, u svakom migrantu koji kuca na vrata našeg srca i nudi priliku za susret“ – navedeno je u priopćenju za javnost Vatican media.
Svjetski dan izbjeglica obilježava se 20. lipnja s ciljem podizanja svijesti o životima ljudi diljem svijeta koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog straha od proganjanja, ugnjetavanja i sukoba. Više od 110 milijuna prisilno raseljenih osoba, od kojih je veći broj i dalje raseljen unutar svojih zemalja, a oni koji su uspjeli izbjeći u najvećem broju i dalje se nalaze u zemljama okolice u vrlo nesigurnim uvjetima. Broj osoba koji prisilno migrira svake godine je u porastu pokazujući da se, globalno govoreći, malo radi na pravednom rješavanju uzorka prisilnih migracija, utemeljenim u nepravednim i eksploatatorskim političkim i ekonomskim sustavima i hijerarhijama.
Kada govorimo o izbjeglicama svakako treba spomenuti i obilježavanja 11. Tjedana IZBJEGLICAma.
Mario: Recite nam nešto više o 11. Tjednu IZBJEGLICAma.
Daša: Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju izbjeglica potiče i organizira 11. Tjedan IZBJEGLICAma!. Manifestacija se počela održavati prije deset godina u Zagrebu, te se svake godine širili u sve više gradova. Kao i prošlih godina, prisutan je otvoreni poziv za sudjelovanjem svim zainteresiranim pojedincima, kolektivima i gradovima koji žele obilježiti Svjetski dan izbjeglica, te u svojim lokalnim sredinama organizirati događanja.
Hrvatska svjedoči i dalje izrazito malom broju odobrenih međunarodnih zaštita u 20 godina uspostavljenog azilnog sustava u zemlji, no od prošle godine svjedočimo većem broju izbjeglica, osoba u pokretu koje prolaze kroz gradove i ostavljaju tragove u lokalnim zajednicama – ukazujući upravo na to kako Hrvatska nije izuzeta od posljedica globalnih nepravdi. Također, od početka 2022. godine svjedočimo sve većem broju dolaska migrantskih radnika, pogotovo osoba iz zemalja poput Nepala ili Indije, kao i porastu vidljivog i medijski popraćenog rasno motiviranog nasilja prema svima koji odstupaju od rasno homogenog društva koje nas okružuje. Cilj Tjedana IZBJEGLICAma! je podignuti svijest političara, javnosti i stanovnika Hrvatske o položaju svih izbjeglica, no i drugih marginaliziranih skupina u Hrvatskoj kroz razne forme: javne rasprave, tiskovne konferencije, kulturne događaje i sl. I mi našom današnjom emisijom dajemo doprinos obilježavanju ovog značajnog datuma. 11. Tjedni IZBJEGLICAma! održava se od 10. do 23. lipnja 2024., uključujući i Svjetski dan izbjeglica 20. lipnja.
Mario: Živimo u vremenu kada i dalje u svijetu ima ratova, izbjeglica i raznim uvjetima potaknutim migracijama. Što bi se kod nas u Hrvatskoj moglo napraviti da budemo zemlja dobar domaćin – jer u ne tako davnoj prošlosti i samo smo bili prognanici i izbjeglice.
Daša: Aktivno uključivanje u zajednice najučinkovitija je podrška izbjeglicama, a ujedno im se omogućuje i da vlastitim sposobnostima i znanjima doprinesu zemljama u kojima su pronašle novi dom.
Nužno je razvijanje planova dugotrajnog i primjerenog smještaja i stanovanja, uključivanja djece u sustav obrazovanja, osiguravanje primarne zdravstvene i učinkovite psihosocijalne zaštite i pomoći te uključivanje na tržište rada.
Raseljene osobe koje su zbog ratnih događanja morale napustiti svoju zemlju i dalje imaju veliku potrebu za pomoći i podrškom pri ostvarivanju različitih prava, prvenstveno u obliku učenja jezika kao preduvjeta uspješne integracije, ali i priznavanja stručnih kvalifikacija.
Dio zaštite ljudskih prava izbjeglica, što se ne odnosi na osobe iz Ukrajine koje mogu ostvariti status privremene zaštite, osiguravanje je i pristupa pravu na traženje azila, kao i omogućavanje sigurnog prelaska granica svim osobama koji su zbog ratova, nasilja ili progona bili prisiljeni otići iz svojih zemalja.
Još uvijek nedostaje jasno i cjelovito osmišljenih javnih politika usmjerenih na integraciju migranata koji su dobili međunarodnu zaštitu koji se nalaze u Hrvatskoj i tečajeva hrvatskog jezika, što su i preduvjeti uspješne integracije, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako onih vezanih uz rad, zdravstveno osiguranje, stambeno zbrinjavanje i sl.
Mario: Recite nam nešto o projektu kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“, vi ga provodite, usmjeren je integraciji, a Petrinjski radio ga medijski podržava.
Daša: Riječ je o programu SMS – svi mi skupa II koji je dio dvogodišnjih programa usmjerenih smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2023. i 2024. godinu. Program financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri su nam Knjižnica i čitaonica Kutina i Osnovna škola „Braća Bobetko“ Sisak. Projekt se provodi u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. Građanska inicijativa „Moj grad Sisak projektom SMS – svi mi skupa II želi potaknuti uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom i privremenom zaštitom u život lokalne zajednice i sudjelovanje pripadnika lokalne zajednice u aktivnostima s osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom, putem javnog zagovaranja prava, suzbijanjem predrasuda, poticanja interkulturalnog dijaloga i razumijevanja u cilju postizanja što bolje integracije u društvu i subjektivnog zadovoljstva životom. U svojstvu prevoditelja za arapski jezik i kulturnog medijatora na projektu je angažiran Salam Ibrahim Kadhim Al-Nidawi, mag. stud. eur., a projektni administrator / asistent je Dubravko Demonja. Zadovoljni smo provedbom projektnih aktivnosti.
Mario: Sada ćemo telefonskim putem uključit ćemo današnju gošću Azru Mulabdić koje će nam također nešto reći o jednom zanimljivom projektu koji vodi, a pojasnit će nam i pojmove kao što su stereotipi, interakcijska diskriminacija, viktimizacija, uznemiravanje i sl. Azra, već ste bila gošća u našoj emisiji kada samo predstavljali Halal kuharicu, a danas ste u svojstvu jednog zanimljivog projekta, pa recite nam nešto više o tome što sada radite.
Azra : Početkom godine, Građanska inicijativa “Moj grad Sisak” započela je s provedbom projekta Human Voices koji ima za cilj jačanje manjinskih prava u Republici Hrvatskoj, a fokus kampanje nam je u gradovima Zagrebu, Sisku i Karlovcu u kojima trenutno borave značajne skupine manjina poput izbjeglica i stranih radnika, kao i povijesno prisutne vjerske i nacionalne manjine.
Projektom se želi promicati pravo svake osobe na priznavanje i poštivanje svojih ljudskih prava putem uklanjanja predrasuda, smanjenjem diskriminacije manjina te informirajući širu javnost o njihovim kulturnim, vjerskim i drugim identitetima. Kampanjom će se obuhvatiti različita prava koja su uskraćena manjinskim skupinama diskriminirajući ih zbog različitih identiteta te ih na taj način zagovarati.
Početak projekta bio nam je istraživačkog karaktera gdje smo sa 30 sudionika, pripadnika manjina i lokalne zajednice, a metodom fokus grupe, donjeli određene zaključke trenutnog stanja u našem društvu na temu diskriminacije. S obzirom da su razgovori na fokus grupama otvorili teme koje su bile bolne i teške za neke sudionike, do sada smo održali 8 radionica psihosocijalne podrške te će se iste i nastaviti kroz mjesečne sastanke za sudionike do kraja provedbe projekta krajem studenog.
Mario: Recite nam nešto o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj.
Azra: Opću sliku zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj definira načelo ravnopravnosti člankom 14 Ustava kojim je uređeno da „svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.“
Ljudska prava u Republici Hrvatskoj su zaštićena kroz nekoliko dokumenata. Prvenstveno je to navedeni Ustav kojim je zaštita ljudskih prava određena kao najviša vrijednost ustavnog poretka Republike te se jamči zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, u propisima o zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj službi, kaznenom zakonodavstvu, zaštiti protiv različitih oblika diskriminacije, obrazovnog sustava, ali i onima o nacionalnim manjinama temeljna prava i sloboda pojedinaca su dobila praktično značenje. Sukladno navedenim propisima imamo nekoliko nezavisnih institucija čiji je osnovni cilj zaštita i promicanje općih ljudskih prava i sloboda, ali i onih vezanih uz najranjivije skupine društva. Tako imamo Ured pučkog pravobranitelja, Ured pravobraniteljice za djecu te Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Isto tako, unutar Vlade Republike Hrvatske, imamo nekoliko povjerenstava i nacionalnih odbora čiji je cilj zaštita i promicanje ljudskih prava. A isti cilj imaju i mnogobrojne nevladine organizacije, tako i naša građanska inicijativa koja upravo projektom Human Voices želi doprinjeti u zagovaranju ljudskih i manjinskih prava.
Mario: Izbjeglice, migrante i mnoge druge raseljene i marginalizirane osobe prate mnogi stereotipi, predrasude i diskriminacija – pojasnite nam malo ove pojmove.
Azra: Tako je, upravo na fokus grupama sudionici su zaključili da pojedinci ili skupine imaju razne predrasude prema nepoznatom i drugačijem, iako te nametnute ili iracionalno stvorene različitosti nemaju nikakve negativne posljedice na njih osobno, njihova prava i živote općenito. Iz pozicije neznanja, manjka razumijevanja i nedovoljno spoznaje kao dodatni problem javlja se govor mržnje koji je prisutan u javnom životu, medijima, kao i istupima javnih osoba koje zagovaraju isključiva društva te kompromitiraju kulturnu raznolikost.
Dakle stereotip je generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim razlikama između članova, dok je predrasuda neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi, koji se zasniva isključivo na pripadnosti toj grupi. I na kraju, diskriminacija je neopravdano negativno ili štetno ponašanje prema članova određene skupine ljudi, samo zbog njihove pripadnosti toj skupini. Na temelju navedenog možemo zaključiti da stereotip obuhvaća spoznaju odosno mišljenje ili vjerovane, predrasuda emocionalnu sastavnicu, a diskriminacija ponašanje.
Mario: U letku vašeg projekta koji ima informativno-edukativni karakter spominju se razne vrste diskriminacije i drugi slični pojmovi – pojasnite nam neke od njih.
Azra : Letak je urađen s ciljem informiranja kako bismo potaknuli jedne druge na uključivost, suosjećanje, solidarnost i mir.
Intersekcijska diskriminacija je diskriminacija koja se događa zbog nekoliko različitih osobina, karakteristika ili identiteta koji su međusobno integrirani, preklapaju se i neodvojivi su jedan od drugog
Izravna diskriminacija je kada se osobi uskraćuju prava ili se prema njoj postupa nepovoljnije bez objektivnog razloga samo zbog jedne ili više njezinih karakteristika, odnosno onoga što ona jest.
Neizravna diskriminacija je naizgled neutralno postupanje koje se odnosi na sve, a ima lošiji učinak ili posljedice za neke osobe u usporedbi s drugima zbog njihovih posebnih karakteristika
Nacionalna ili etnička diskriminacija je vrsta diskriminacije u kojoj se osoba stavlja u lošiji ili nepovoljniji položaj zbog njene etničke ili nacionalne pripadnosti. Često je vezana uz govor i akcent, a postoje i mnogo radikalniji oblici etničke diskriminacije koji uključuju i nasilno ponašanje prema ljudima raznih etničkih manjina ili nacionalne pripadnosti.
Vjerska diskriminacija se temelji na neravnopravnosti nastaloj zbog vjeroispovijesti neke osobe, a koja se događa pretežito na područjima na kojima je većinsko stanovništvo druge vjeroispovijesti. Vrlo često se temelji na ometanju vjerskih obreda, zabrani nošenja vjerskih oznaka i simbola, te na uskraćivanju prava vezanih uz vjerske blagdane osoba koje nisu većinske vjeroispovijesti.
Dodatni pojmovi koje smo željeli pobliže objasniti su Viktimizacija koja se događa u situacijama kada se netko prema vama ponaša nepravedno ili loše jer ste se žalili ili pomogli nekom drugom da se žali na diskriminaciju.
Uznemiravanje je neželjeno ponašanje koje vrijeđa dostojanstvo osobe ili stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
I na kraju segregacija je prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od posebnih karakteristika.
Nažalost, svi od teoretski navedenih pojmova se pojavljuju u našem društvu, a na svakom od nas je da doprinesemo da svatko ostvari svoje pravo na ispunjen, produktivan i dostojanstven život.
Mario: Recite nam još nešto o daljnjim projektnim aktivnostima i planovima.
Azra: S obzirom da se kampanja projekta bavi i predrasudama koje postoje iz obje perspektive građana, trenutno smo u pripremama za snimanje jednog socijalnog eksperimenta, a potom i 4 videa te pripremamo 4 priče metodom pripovijedanja. Osobe iz priča i priče bit će korišteni kao izložbeni postav Human Library koju planiramo za jesen te će se objaviti i publikacija, a sve ovo radimo s ciljem senzibiliziranja lokalne zajednice za prava manjina i jačanja manjinskih skupina u upoznavanju i borbi za svoja ljudska prava.
Mario: I za kraj, dr.sc.Poredoš Lavor, što možemo još dodati….
Daša: U društvu i među tolerantnim i empatičnim ljudima prisutna je zabrinutost zbog izazivanja predrasuda, te osjećaja straha i nesigurnosti među lokalnim zajednicama koje mediji učestalim ponavljanjem senzacionalističkih izvještavanja i prenošenjem neprovjerenih informacija izravno uznemiravaju i potiču na otpor i potrebu za obranom, a koje šire populistički i antimigrantski usmjereni političari. Hvala Petrinjskom radiju i Portalu 53 na profesionalnom djelovanju i zalaganju za mir, ne-nasilje i poticanje integracije.
Hvala Azri na sudjelovanju u emisiji, drago mi je da u dijelu psihosocijalnih radionica osobno sudjelujem u provedbi – a svim subjektima u zajednici, u Hrvatskoj i u Europi želimo što više uključivih i integracijskih projekata i aktivnosti je ljudi sadašnjosti i budućnosti trebaju biti empatični, tolerantni, spremni na prihvaćanje i poštivanje različitosti.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija, bila je ovo posljednja ovosezonska emisija I to je život. Mi ćemo na kratku radijsku stanku do jeseni, kada se ponovno družimo. Do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
