Izbornik
graksetnja130520243

I to je život o tjelesnoj aktivnosti

Povodom obilježavanja Tjedna europske kampanja promicanja tjelesne aktivnosti i zdravlja koji se obilježava od 20. do 26. svibnja – u današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem uključit ćemo današnju gošću Palmu Miličević, predsjednicu udruge GrAk iz Petrinje koja će nam nešto više reći o projektima koje vodi ova udruga, a upravo su posvećeni tjelesnoj aktivnosti i promicanju vrijednosti boravaka u prirodi, te se provode na raznim područjima naše županije.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 24.svibnja 2024.godine

TEMA : Tjelesna aktivnost

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Povodom obilježavanja Tjedna europske kampanja promicanja tjelesne aktivnosti i zdravlja koji se obilježava od 20. do 26. svibnja – u današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o tjelesnoj aktivnosti i mentalnom zdravlju s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem uključit ćemo današnju gošću Palmu Miličević, predsjednicu udruge GrAk iz Petrinje koja će nam nešto više reći o projektima koje vodi ova udruga, a upravo su posvećeni tjelesnoj aktivnosti i promicanju vrijednosti boravaka u prirodi, te se provode na raznim područjima naše županije.

Mario: Pokušajmo definirati pojam tjelesna aktivnost. 

Daša: Najpoznatija je definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja kaže da je tjelesna aktivnost svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije. Dakle, prema ovoj definiciji tjelesna aktivnost je svaka ona aktivnost koju izvodimo u slobodno vrijeme, na poslu ili pak da bi došli od jednog mjesta do drugog. Također, SZO navodi kako su umjerena i žustra tjelesna aktivnost važne za poboljšanje zdravlja. Brojni znanstveni dokazi iz različitih istraživanja pokazuju da aktivne osobe imaju manji rizik od težih oblika i smrti od srčano-žilnih bolesti u usporedbi s osobama koje nisu aktivne. Također, kod aktivne populacije, srčano-žilne bolesti (a posebno koronarna bolest srca), ako i nastupe, to se događa u starijoj dobi i u lakšem obliku nego što je to slučaj kod neaktivne populacije. Upravo se stoga tjelesna aktivnost preporučuje kao jedan od najboljih mehanizama u prevenciji srčano-žilnih, ali i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

Mario: Koliko tjelesne aktivnosti je dovoljno? Možemo li to nekako pojasniti na dnevnoj ili tjednoj osnovi? 

Daša: Nikada se nije kasno uključiti u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti, ali zdravstveni benefiti najizraženiji su kod onih koji su aktivni tijekom cijelog svog života.

SZO za odraslu populaciju preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta žustre aerobne tjelesne aktivnosti tjedno ili ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti. Osim toga, za još bolje rezultate važno je izvoditi i vježbe za jačanje svih mišićnih skupina i to barem umjerenog intenziteta dva puta tjedno. Vrijeme provedeno sjedeći potrebno je svesti na minimum i kad je god moguće svoje vrijeme provoditi aktivno. Za starije od 65 godina i za osobe s kroničnim bolestima, osim navedenog se preporučuje još i izvođenje različitih višekomponentnih vježbi za ravnotežu, odnosno stabilnost s ciljem poboljšanja funkcionalnih sposobnosti i sprječavanja padova. Kako bi se smanjili štetni učinci visoke razine sjedilačkog ponašanja na zdravlje, sve odrasle i starije osobe, uključujući i kronične bolesnike, trebale bi biti i više tjelesno aktivne od preporučenih razina tjelesne aktivnosti. U konačnici – već sa samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koja može biti i umjeren do malo žustriji hod – činimo vrlo konkretnu dobrobit za naše tijelo i um.

Mario: Tjelesna aktivnost dokazano donosi brojne dobrobiti za tjelesno i mentalno zdravlje. Recite nam nešto malo više o tome.

Daša: Na pitanje zašto vježbaš često se može čuti odgovor: „Zato jer se nakon toga osjećam dobro!“ Brojni znanstveni dokazi potvrđuju pozitivne utjecaje tjelesne aktivnosti i kretanja ne samo na tjelesno već i na mentalno zdravlje. Učinak tjelesne aktivnosti i kako se tjelesno i mentalno zdravlje nadopunjuju dobro opisuje poznata latinska poslovica „U zdravom tijelu zdrav je duh“. Mentalno zdravlje definira se kao stanje uspješnog funkcioniranja i optimalnog korištenja svojim potencijalima. Dobro mentalno zdravlje obuhvaća nekoliko različitih aspekata osobne (subjektivne) dobrobiti kroz koje možemo sagledati i pozitivne učinke tjelesne aktivnosti:

  • tjelesna dobrobit (tjelesno zdravlje, kognitivna dobrobit, fiziološka otpornost na stres)
  • emocionalna dobrobit (osjećaji)
  • psihička dobrobit (pozitivno funkcioniranje – opće funkcioniranje, opća pozitivna slika o sebi i zadovoljstvo životom i sobom kakvim jesam)
  • socijalna dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu)
  • duhovna dobrobit (smisao života).

Prepoznato je više fizioloških i psiholoških mehanizama kojima se opisuju učinci tjelesne aktivnosti na različite aspekte mentalnog zdravlja. Fiziološki mehanizmi uključuju djelovanje na hormonski sustav, lučenje neurotransmitera u mozgu, poboljšanja cirkulacije, zagrijavanja tijela i opuštanja mišića. Svi ti mehanizmi međusobno se nadopunjuju i djeluju simultano, odnosno sinergički. Psihološki mehanizmi djelovanja tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje uključuju odvraćanje pozornosti i odmak, samo učinkovitost, osjećaj neovisnosti i uspjeha, te unapređenje socijalnih odnosa i uzajamne podrške. Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti ogledaju se na svim razinama zaštite mentalnog zdravlja (očuvanje, unapređenje, liječenje i oporavak), a dokazani su u radu s ljudima svih životnih dobi ( od djece i mladih, pa do osoba starije životne dobi).

Tjelesna aktivnost nije samo vježbanje ili bavljenje sportom, već ona uključuje sve aktivnosti kretanja koje dovode organizam u stanje potrošnje energije. Biti tjelesno aktivan može se biti na različite načine: hodanje, trčanje, ples, planinarenje, aerobik, pilates, plivanje, vožnja bicikla, grupni sportovi … Rad u vrtu, šetnje s kućnim ljubimcem i sl.

Mario: Mi ćemo sada u našu emisiju telefonskim putem uključiti našu današnju gošću, a to je Palma Miličevioć, predsjednica Udruge Građanski aktivizam – GRAK. Iako vas naši slušatelji poznaju po mnogim hvale vrijednim akcijama i djelovanjima u Petrinji – ipak nam recite nekoliko uvodnih informacijama o vama i udruzi GrAk – gdje se sada nalazite, koje projekte provodite i sl.

Palma: Ukratko ćemo, Udruga Grak su zapravo lokalni aktivisti, ljudi koji žive tu u Petrinji. Cilj nam je popraviti kvalitetu života u zajednici i onda tako zajedno smišljamo projekte s kojima želimo nekad popraviti, uključiti ranjive skupine. Pa smo započeli keramičke atelje tako što smo htjeli uključiti osobe sa invaliditetom, a onda smo kasnije vidjeli da je tu velika prilika za razvoj zajednice kroz razvoj kreativnosti, kroz možda neki kreativni turizam, pa smo se uključili i u organizaciju FLIK-a, festivala lončarstva i keramike. Osim keramike provodimo projekt Zaželi u kojem pomažemo osobama starije životne dobi, kako bi njihov život kod kuće bio što bolji. Također želimo u suradnji s gradom Petrinje vratiti na popravljanju te kvalitete života kroz  rad, a sad želimo osnovati povjerenstvo za starije osobe u suradnji s lokalnim udrugama koje pružaju neku vrstu skrbi, pomoći i aktivnosti za starije osobe, onda mi svi zajedno sjednimo i dogovaramo kako bi njihov život uljepšali.

Mario: Za prigodu ove emisije osobito nam je zanimljiv projekt pod nazivom Hodaj s nama – recite nam nešto više o tom projektu, aktivnostima koje ste do sada imali, ali i onima koje planirate. 

Palma: Hodaj s nama je projekt, koji je zamišljen zapravo je kao neformalni klub hodača, ajmo tako reći. Nastao je iz jednostavne želje za hodanjem. Ja sam osobno hodala Camino de Santiago, i onda kad sam se vratila doma ta želja za hodanjem mi je ostala. Isto tako iz Siska je Tila Kestner također hodala taj Camino. Onda smo nas dvije hodale zajedno. I onda su nama govorili kad mi objavimo slike iz naših šetnje, joj, mi bi isto išli s vama. Onda smo rekli pa može, ajmo sad najaviti naše šetnje, pa ćemo pozvati ljude da nam se pridruže. I eto tako je nastala ta Facebook stranica Hodaj s nama. Dakle radi se isključivo o volonterskom programu, o ljudima dobrih namjera, koji vole hodanje i koji žele tu svoju ljubav prema hodanju podijeliti s drugima kako bi svi zajedno popravili kvalitetu našeg života i ostali što zdraviji.

Mario: Prema vašim iskustvima, što ljudi – sudionici ovih susreta navode kao dobivene dobrobiti od ovih aktivnosti? 

Palma: Veliki broj naših, ajmo reći, pratitelja, sudionika naših šetnji ima neke zdravstvene probleme i onda su im liječnici savjetovali da se što više kreću. Mnogi od njih zapravo bi rado hodali, ali nemaju naviku hodati sami, malo im je neugodno da oni sami hodaju, pa onda mi uvijek dobro dođe društvo. Neki jednostavno vole provesti vrijeme vani u dobrom društvu s dobrom ekipom. Razni su razlozi. Nama je drago što mi kroz te šetnje možemo i pokazati lijepe dijelove naše županije. Ja kažem županije jer smo šetači i u Petrinji i u Sisku i ne znam, po Odranskom tamo polju i po Lonjskom polju i gdje god ima dobrih šetnica, dobrih prilika za šetnju, mi volimo otići tamo. A za osobe starije životne dobe, evo sad imamo te redovne u Petrinji, redovne šetnje srijedom u devet, tako da imamo laganu šetnju od Munjare do Centra Natura, jer je tamo smješten naš keramički atelje i onda mi tamo organiziramo i čajanku ili ispijanje, kavice, lagano druženje i onda povratno natrag.

Mario: Kako vam se svi zainteresirani mogu priključiti, gdje vas mogu naći i gdje sve mogu pratiti informacije o vašim aktivnostima? 

Palma: Najlakše je da nas pronađete na Facebook stranici Hodaj s nama. Stranica je namijenjena upravo ljudima koji bi hodali, a ne znaju kako i trebaju društvo. Stranica ima za cilj promociju naše županije, promociju zdravih stilova života i svi su dobrodošli. Mi uvijek najavimo naše šetnje, naše hodanje, tako da tamo možete pratiti događaje i najave budućih šetnji. Biće nam drago da nam se pridružite svi, bez obzira na starosnu dobu. Bitno je samo da volite hodati, da imate nekakve cipele, tenisice za hodanje i naravno dobru volju.

Mario: I kao svojevrsna poruka za kraj Dašo, možemo li dati određene smjernice za provođenje tjelesne aktivnost u svakodnevnom životu?

Daša: Tjelesna aktivnost, zdravlje i kvaliteta života su blisko povezani. Bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadali važno je da dnevno usvojite i održite trajnu tjelesnu aktivnost kao važnu životnu naviku. Djeca i mladi sudjeluju u raznim oblicima tjelesne aktivnosti kroz uobičajenu dječju igru ili bavljenjem sportom. Međutim, današnje dnevne navike se mijenjaju zbog novih oblika razonode (TV, internet, video igre i sl.) što posljedično dovodi do sve većeg broja djece i mladeži s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti. Zbog toga se javlja zabrinutost da su nove navike i sjedalački način života pridonijele ovoj pojavi posljednjih godina.

Bavljenje tjelesnom aktivnošću opada s porastom životne dobi, a prema posljednjim dostupnim podacima 40-60% europske populacije je fizički neaktivno. Dokazano je da svatko tko poveća tjelesnu aktivnost, čak i nakon dugih razdoblja neaktivnosti, poboljšava zdravstveno stanje vezano uz svoju životnu dob. Nikad nije kasno da bi se promijenile životne navike i usvojile nove. Kako bi se osiguralo uvođenje smjernica za promicanje tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu, potrebna je trajna međusektorska suradnja svih javnih dionika koji donose odluke vezane uz sport, zdravstvo, okoliš, javni prijevoz, urbano planiranje, radno okruženje i sl. uz suradnju struke, privatnog sektora i civilnog društva. Ukoliko su navedene smjernice prepoznate i usvojene u lokalnoj zajednici, ljudi će lakše odabrati zdrav način života, koji sa sobom nosi i njegovu bolju kvalitetu.

Hvala Palmi za sudjelovanje u emisiji I to je život. Šetnje koje su organizirane u sklopu ovog projekta su odlične – to su vrlo lijepa društvena druženja u kojima se ljudi opuste, druže i jedni druge potiču na zdrave životne navike.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Krađa novca iz kuće

MALA GORICA – U mjestu Mala Gorica, jučer, 13.lipnja nepoznati je počinitelj iz otključane kuće

X