Izbornik
dijalogkomunikacijauniverzalna

I to je život o tome znamo li se svađati

U današnjoj emisiji I to je život razgovaramo na temu „Znamo li se svađati?!“ s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 29.travnja 2022.godine

TEMA : Znamo li se svađati

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život.  U današnjoj emisiji I to je život razgovaramo na temu „Znamo li se svađati?!“ s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor.

Mario: O svađama ljudi imaju različite predodžbe, neki ih izbjegavaju, neki misle da su one znak slabosti ili nekulture, pa vas ovomo prigodom pitam: trebaju li nam svađe i da li su one korisne za međuljedske odnose? 

Daša: Mnogi ljudi smatraju da su svađe i prepirke znak slabosti ili znak da odnos propada. Neki ljudi misle da dobar odnos karakterizira odsustvo svađa. Neki svjesno izbjegavaju svađanje i popuštaju drugim ljudima samo da bi zadržali iluziju da imaju dobre odnose. Međutim, svađe su normalni dio života. Rješavanje nesuglasica u našim odnosima s drugim ljudima je vrlo važan dio života. Manje nesuglasice nam mogu pomoći kao vježba za one ozbiljnije, posebno u bliskim odnosima. Ako je svađa u sladu s nekim jednostavnim pravilima ponašanja, može zapravo na više načina doprinijeti kvaliteti i dugovječnosti odnosa.

Sve ovo ne znači da su svađe nešto čemu treba težiti, ali istraživanja ne govore u prilog ideji da oni odnosi u kojima ima svađa propadaju. Zapravo isto toliko odnosa propada zbog obuzdavanja i poricanja neslaganja koliko i zbog otvorenih sukoba.

Mario: Oko čega se najčešće ljudi svađaju?

Daša: Na objektivnoj razini, svjesno: novac, djeca i aktualna politička zbivanja…

Na subjektivnoj razini, nesvjesno:

  • kvaliteta međusobnih odnosa
  • potreba za komunikacijom

Mario: Često bračni partneri smatraju da djeca mogu biti „spasitelji“ lošeg odnosa. Da li je to točno?

Daša: nezadovoljni roditelji ne mogu „proizvesti“ zadovoljnu djecu,

  • većina ljudi, osobito roditelja, vjeruje kako su djeca ljepilo odnosa
  • mnogi čak i imaju djecu u nadi kako će ona popraviti njihov do tada loš brak
  • to je zabluda
  • ako su odnosi prije rođenja djeteta bili loši, onda će nakon rođenja djeteta biti još gori
  • parovi koji su dobro funkcionirali prije rođenja djeteta, imaju veće izglede da se dobro snađu i u ulozi roditelja

Mario : Da li se u svađama događaju i kakve, nazovimo tako, zlouporabe situacija, ljudi i odnosa?

Daša:

  • bračnu problematiku teško je, ako ne i nemoguće, rješavati bez prethodnog razrješavanja problematičnih odnosa bračnih partnera
  • intenzivno bavljenje problemima, kao npr. muževom neurednosti (ostavljenim čarapama i papučama), loše ponašanje djeteta ili preveliko iscrpljivanje žene, može bračnim partnerima služiti kao paravan za izbjegavanje rješavanja bračnih problema

Mario: Da li je braku odnosno partnerima u braku potrebna svađa?

Daša: Braku je itekako potrebna dobra svađa

  • mnogi bračni partneri imaju krivo mišljenje o svađama u braku
  • smatraju ih nečim nepoželjnim i lošim, te ih u potpunosti nastoje izbjeći
  • predrasuda je da je svaka svađa nešto destruktivno i odraz mržnje
  • važno je voditi računa o tome kako se svađamo, kako se „ne slažemo“, kako se dogovaramo kad imamo različita mišljenja
  • kvaliteta svađe vidi se po njenim „izlaznim rezultatima“ i posljedicama

Mario: Što se događa s odnosom nakon loše svađe?

Daša:

  • međusobno se sve više (emotivno i fizički) udaljavamo
  • jedan drugome sve manje vjerujemo
  • sve dalje smo od rješenja problema zbog kojega je svađa nastala
  • prekidamo (neophodne nam) razgovore
  • postajemo sve više stranci

Mario:Što se događa s odnosom nakon kvalitetne svađe?

  • postajemo jedan drugome sve bliži
  • jedan drugome sve više vjerujemo
  • sve bliže smo rješavanju problema zbog kojega je svađa nastala
  • emocionalno smo bliži
  • nastavljamo razgovore

Osnovni je preduvjet dobre svađe sačuvana ljubav među bračnim partnerima, želja održavanja i razvijanja međusobnih odnosa. Ako toga nema, svađa ima sasvim drugu funkciju: ne služi rješavanju bračnih problema, nego pokušaju opravdavanja lošeg stanja u bračnim odnosima i naše nemotiviranosti da „radimo na našem braku“

  • kada se dugo zbog nečega svađamo i nikako se ne možemo u nečemu složiti, tada valja prestati razgovarati o onome zbog čega se svađamo i početi razgovarati kako se svađamo –    s problematike sadržaja pređimo na problematiku odnosa

Mario: Koja je preporuka, ako se ne svađati?

Daša:

  • na ljutnju partnera ne odgovarajte bijesom
  • ne izbjegavajte argumente, nemojte šutjeti, nemojte pobjeći
  • ne izvlačite situacije koje s aktualnim problemom nemaju veze
  • ne pretvarajte se da se slažete s rješenjem, ako ste zapravo nezadovoljni
  • ne napadajte neizravno – npr. kritizirajući nekoga ili nešto što je partneru vrijedno
  • ne koristite ono što o partneru znate kako biste mu zadali niski udarac ili ga ponizili
  • ne govorite mu što da misli i kako bi se trebao osjećati

Mario: A kako se onda valja svađati?

Daša:

  • jasno iznesite svoje stajalište
  • definirajte problem
  • usmjerite razgovor na ovdje i sada, a ne na tamo i onda
  • nastojte razjasniti u čemu se slažete, a u čemu se ne slažete
  • poštujte partnera: ne potcjenjujte njegovu želju da se pronađe obostrano prihvatljivo rješenje
  • nastojte razumjeti njegov položaj – npr. pitanjima mu pomozite pronaći riječi kojima će izraziti svoje brige

Mario: Pokušajno nekako sažeti, postoje li pravila svađanja?

Daša:

  • Svađajte se u privatnosti
  • Priznajte kada ste pogriješili
  • Držite se teme
  • Budite realni
  • Izbjegavajte napad na osobu
  • Budite usmjereni na cilj svađe
  • Dozvolite drugoj osobi da se dostojanstveno povuče
  • Svaka stvar oko koje nastane , neslaganje nije smak svijeta
  • Svađe imaju vremensko ograničenje
  • Nemojte biti prekritični
  • Nastojte vježbati zaboravljanje i oprost
  • Ako zatreba, potražite stručnu pomoć

Mario: Možemo li na kraju zaključiti, što znači kvalitetno se svađati?

Daša: Kvalitetno se svađati znači dovesti u ravnotežu sebe i dozvoliti drugoj osobi da to isto učini.

I jedna poučna priča:

U jednoj se priči susreli Vatra, Voda i Povjerenje. Dok su šetali su šumom Vatra reče Vodi i Povjerenju: „ Ako se izgubim, gledajte ima li gdje dima. Jer, gdje ima dima ima i vatre.“

Voda na to reče: „Ako se ja izgubim gledajte gdje ima vlage, jer gdje ima vlage, ima i vode.“

Na to će Povjerenje, pomalo snuždeno: „Ako se ja izgubim, nemojte me tražiti. Jednom izgubljeno, povjerenje se teško nalazi.“

Poruka ili pitanje za sve nas o čemu valja razmisliti:
Koliko često u životu ignoriramo dim ili vlagu?
Koliko često zaboravljamo koliko je povjerenje dragocjeno i kako se, jednom izgubljeno, teško vraća?

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Iz garaže ukrao radni alat

PETRINJA – Kako su priopćili iz Policijske uprave sisačko-moslavačke, traga se za nepoznatim počiniteljem koji

X