Izbornik
kucniljubimciuniverzalna

I to je život o ulozi kućnih ljubimaca u obitelji

U današnjoj emisiji I to je život s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o ulozi kućnih ljubimaca u obitelji. Nešto malo kasnije telefonskim putem u emisiju uključujemo i doktora veterinarske medicine i direktora ZOO vrta u Zagrebu gospodina Damira Skok. Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se u vidu medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio također daje svoj doprinos.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 12.lipnja 2020.godine

TEMA : Uloga kućnih ljubimaca u obitelji

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u posljednju ovosezonsku emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o ulozi kućnih ljubimaca u obitelji. Nešto malo kasnije telefonskim putem u emisiju uključujemo i doktora veterinarske medicine i direktora ZOO vrta u Zagrebu gospodina Damira Skok. Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se u vidu medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio također daje svoj doprinos.

Mario : Mnoga djeca iskažu želju da žele imati kućnog ljubimca, nije li tako? Recite nam nešto o ljubimcu u obitelji. 

Daša: Velik broj djece i mladih u nekom trenu izrazi želju za kućnim ljubimcem, a gotovo svim roditeljima poznato je s koliko entuzijazma i ushićenosti djeca pristupaju tim živim bićima. Međutim, prilikom razmatranja odluke o nabavci kućnog ljubimca potrebno je uzeti u obzir brojne faktore kao što su mogućnosti, uvjeti, navike i obaveze cjelokupne obitelji. Različiti kućni ljubimci zahtijevaju različite oblike brige i različitu vremensku posvećenost. Odrasli bi trebali biti svjesni da ipak nije moguće svu brigu o kućnom ljubimcu prepustiti djeci, naročito ako su u pitanju npr. posjeti veterinarskoj ambulanti. Prije same odluke, svi (odrasli) ukućani trebaju biti usuglašeni oko spremnosti na uvođenje kućnog ljubimca u obitelj, odnosno trebaju biti svjesni odgovornosti koju time preuzimaju, kao i vlastitih uvjeta, ali i kompromisa, te promjena koje kućni ljubimac donosi u obitelj.

Mario: Recite nam nešto o donošenju odluke o uvođenju kućnog ljubimca u obitelj.

Daša: Odluku o uvođenju kućnog ljubimca u obitelj nikako ne treba donositi olako, na prepad, kao iznenađenje ili bez znanja i pristanka drugih (naglašavam odraslih) ukućana. Potrebno je imati u vidu i životni vijek pojedinih kućnih ljubimaca. Naime, kućne mačke mogu živjeti do 20 godina, psi oko 15 godina, neke kornjače do 30 godina, određene vrste papiga mogu doživjeti više od 20 godina, kunići i zečevi oko 12 godina, hrčci žive približno 2 – 4 godine, dok njegovi malo veći srodnici zamorci dožive u prosjeku 5 godina. Životni vijek pojedinih kućnih ljubimaca treba imati na umu zbog toga što se radi o živom biću o kojem je potrebno skrbiti i u trenucima kada dijete poraste i ima druge obaveze, školske izlete, izvannastavne ili izvanškolske aktivnosti i slično. Kad se odluka o nabavci kućnih ljubimaca donese olako, a ostali ukućani ne prihvate kućnog ljubimca kao što je bilo očekivano, briga oko kućnog ljubimca spadne na jednu osobu, a nerijetko završi tako da kućni ljubimac bude vraćen u azil ili uzgajivaču – ili pak završi na ulici odbačen što je strašna životna činjenica. Kad se razmotre sve mogućnosti i obitelj donese odluku o nabavci kućnog ljubimca, čime se djeca i mladi naročito obraduju, odrasli članovi obitelji bi trebali uskladiti svoje obaveze makar prvih tjedana dok se kućni ljubimac ne privikne na dinamiku obitelji. 

Mario : Na što treba osobito obratiti pozornost?

Daša: Prilikom udomljavanja ili kupnje kućnog ljubimca, a ponajprije psa, odrasli često postavljaju pitanje: „Je li dobar s djecom?“ Različiti kinolozi, ali i drugi stručnjaci i autori u svojim tekstovima znaju često navoditi pasmine koje su s djecom naročito dobre zbog svoje blage i strpljive naravi. Svakako je dobro konzultirati se s literaturom, veterinarom ili osobama koje se bave uzgojem pojedinih pasmina kako bi se dijete, ali i pas što lakše i brže prilagodili jedno na drugo.

Mario: Podijelite s nama još neke dobrobiti uvođenja kućnih ljubimaca u obitelji.

Daša: Uvođenje kućnih ljubimaca u obitelji s malom djecom može imati brojne blagotvorne učinke koji su znanstveno dokazani. Privrženost kućnom ljubimcu ima važnu ulogu u socijalnom, emocionalnom, motoričkom i kognitivnom razvoju djece, a ima pozitivne učinke na opće blagostanje, kao i na kvalitetu života. Istraživanjima je dokazano kako djeca koja su odrastala u obiteljima s kućnim ljubimcima imaju značajno bolje opće zdravstveno stanje, fizički su aktivnija, te imaju manje problema u ponašanju i učenju. Potvrđeno je i kako djeca koja imaju pse za kućne ljubimce znatno lakše i s manje stresa dožive razvod roditelja. Osim toga, djeca s psima imaju veće samopoštovanje što je povezano i s poštovanjem drugih, čime se poboljšavaju i odnosi s roditeljima, vršnjacima i učiteljima. Jedna od značajnijih stvari kojima posjedovanje kućnog ljubimca uči djecu je osjećaj odgovornosti, koja u kontekstu brige za kućnog ljubimca predstavlja važnu životnu lekciju. Djeci je potrebno osigurati podršku i ohrabrivati ih u što samostalnijoj brizi za kućnog ljubimca, ali isto tako i biti prisutan za dijete, pomagati mu i nadgledati ga. Za zdrav i neometan razvoj odnosa između djeteta i kućnog ljubimca važnu ulogu igraju upravo odrasli ukućani time što će postaviti granice i usvojiti osnovna pravila ponašanja prema kućnom ljubimcu, te usmjeriti ponašanja djeteta prema kućnom ljubimcu kako bi se izbjegle potencijalno opasne situacije.

Mario : Koje obaveze vezane uz kućne ljubimce možemo dati djeci ovisno o njihovoj dobi?

Daša : Od 3 do 5 godina: djeca nisu dovoljno zrela i od njih se ne može očekivati samostalna briga i skrb o drugim živim bićima. Mala djeca mogu gledati roditelje i/ili stariju braću i sestre kako se brinu o kućnim ljubimcima. Isto tako, djecu do 5 godine odrasli mogu uključiti u brigu o kućnom ljubimcu na način da im postavljaju pitanja poput: „Gdje držimo hranu za ribice?“, „Gdje je vodilica za psa?“ i sl…

Oko 5 godina: Pomoć se sastoji u davanju hrane kućnim ljubimcima, ali uz nadzor roditelja. Uključuje čišćenje i odlaganje zdjelica i posuđa kućnih ljubimaca; pomoć u četkanju uz nadzor odraslih; čišćenje šapa nakon šetanja (kod pasa ili mačaka); spremanje igračaka na jedno mjesto i sl.

U dobi između 5 i 10 godina života: hranjenje i davanje vode (u blizini odraslih); mijenjanje vode ribicama (uz nadzor odraslih); kupanje, uređivanje i češljanje (u blizini odraslih); pomoć u šetnji ovisno o veličini kućnog ljubimca; čišćenje pijeska kod mačaka i skupljanje izmeta za psom na higijenski ispravan način.

U dobi od 10 i više godina: samostalna šetnja; čišćenje, kupanje i četkanje; čišćenje kaveza glodavaca i papiga; samostalno mijenjanje vode ribicama i kornjačama i sl.

Mario: Podijelite s nama još neke informacije o povezanosti kućnih ljubimaca i mentalnog zdravlja.

Daša: Pozitivni učinci kućnih ljubimaca, a ponajprije pasa, prelaze granice psiho-socijalne dobrobiti, tako da je provedenim zdravstvenim studijama dokazano kako djeca koja su odrastala uz pse kasnije tijekom odrastanja imaju manju vjerojatnost od razvijanja astme i raznih oblika alergija. Stručnjaci tvrde kako psi bude imunološki sustav kod djece s točno onoliko stimulacije koliko je potrebno. Kad je djeci tijekom potrebno liječenje antibioticima, istraživanja pokazuju kako je djeci koja su odrastala uz psa potrebna značajno manja doza kako bi došlo do objektivnog poboljšanja zdravstvenog stanja. U novije vrijeme među roditeljima, skrbnicima i stručnjacima sve više se govori o problematici visoke zastupljenosti ekrana, odnosno smartphone-a, tableta, laptopa i sličnih suvremenih tehnologija u životima djece. Premda postoje brojni pozitivni aspekti napretka digitalne tehnologije, njezinim negativnim aspektima najviše su podložna, ali i izložena upravo djeca i mladi. Znanstvena istraživanja i praksa usuglašeni su oko činjenice da kućni ljubimci odvlače djecu od ekrana i potiču ih na razne oblike aktivnosti – šetnju, češljanje, čišćenje kaveza, mijenjanje pijeska, davanje hrane i vode, igru i sl. Sve navedene aktivnosti djece s kućnim ljubimcima razvijaju obostranu naklonost, empatijski kapacitet i predstavljaju senzorni kontakt koji digitalni uređaji ne mogu pružiti djeci.

Mario : Kao što smo i najavili na samom početku naše današnje emisije, telefonskim putem po prvi puta u emisiju „I to je život“ uključujemo našeg današnjeg gosta. S nama je na telefonskoj liniji doktor veterinarske medicine i direktor zagrebačkog Zoološkog vrta, doktor Damir Skok. Dobar dan i dobro nam došli!

Damir: Dobar dan! Jako mi je drago što sam gost u vašoj emisiji. Hvala vam na pozivu.

Mario: S obzirom da prvi puta sudjelujete u našoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija, možete li se pobliže predstaviti našim slušateljima.

Damir: Prvo bi htio reći čega sam ja to ravnatelj. Znači to je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba, a sastavni dijelovi ustanove su Zoološki vrt grada Zagreba, Dumovec – Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba te naš Spomengaj otvoren prije godinu dana, groblje i krematorij za kućne ljubimce.

Mario: Možete li nam reći nešto općenito o povezanosti čovjeka i životinja, kako kroz povijest tako i danas u suvremenom društvu?

Damir: Najzanimljivija je ona priča oko domestikacije pasa kao i ona kada su praljudi i ljudi surađivali; pse odnosno vukove su pripitomljavali zbog zajedničkog lova. Jednom nomadskom načinu života kojim su ljudi živjeli prvenstveno je na kraju krajeva pomoglo to što su naučili saditi biljke, ali isto tako i uzgajati domaće životinje, pripitomljavajući divlje. To je jedan proces koji je trajao stotinama tisuća godina, a danas ga ne prepoznajemo samo kroz uzgoj domaćih životinja za hranu nego i po ostalim benefitima koje donose ljudima, kao na primjer psi za lov, policijski psi, vojni psi, psi vodiči, rehabilitacijski psi… Ali osim toga ono osnovno što nam mačka ili pas pruža je jedna bezuvjetna ljubav, po gotovo kod pasa i jedna posebna toplina i povezanost čovjeka i životinje.

Mario: Vratimo se ponovno u Zoološki vrt. Što nam zapravo nudi Zoološki vrt u Zagrebu i zašto su ljudima neovisno o životnoj dobi potrebni kontakti s životinjama te posjete Zoološkom vrtu?

Damir: Možda bi se tu trebalo okrenuti povijesti jer je u subotu 95. Rođendan Zoološkog vrta. Slogan koji nam prati ovu godinu je „5 do 100“. Naime broj 5 u sloganu predstavlja 5 zaštićenih, ugroženih vrsta u Republici Hrvatskoj. To je kudravi nesit ili dalmatinski pelikan, čovječja ribica, vuk, ris i dinarski voluhar. Tim izborom životinjskih vrsta željeli smo pokazati što danas zoološki vrt predstavlja i koliko se promijenio za razliku od onog što je nekad predstavljao. Nekada su se uzimale životinje iz prirode kako bi se ljudi zabavljali i promatrali ih iz blizine dok su danas moderni zoološki vrtovi svojevrsna Noina arka za zaštitu ugroženih vrsta, za reintrodukciju u prirodu te održavanje vrste na sigurnom dok uvjeti u njihovim prirodnim staništima ne postanu povoljni. Znači jedan dio rada zoološkog vrta sveden je na projekte reintrodukcije životinjskih vrsta koje su visoko na listi ugroženih ili nestalih u prirodi, a to se radi na dva načina. Jedan način je uzgajanje mladunčadi dok je drugi način edukacija. Kroz Zagrebački zoološki vrt godišnje prođe 28 000 djece kroz razne edukativne programe gdje je veliki akcent stavljen na biološku raznovrsnost, zaštitu prirode i zaštitu ugroženih vrsta. Imamo nevjerojatno velik broj projekata o zaštiti ugroženih vrsta na svjetskom i europskom nivou koje mi kao mali gradski zoološki vrt uopće možemo imati. Inače, zagrebački Zoološki vrt se prostire na 7 hektara. Trenutno imamo 8800 životinja kroz 370 vrsta i četvrta smo destinacija po posjećenosti u Hrvatskoj. Prošle godine nas je posjetilo čak 480 000 posjetitelja. Kroz ovu pandemiju smo prvi puta bili zatvoreni čak 47 dana. Nismo se dali jer smo morali normalno funkcionirati i u Zoološkom vrtu i u skloništu u Dumovcu i u Spomengaju zbog životinja,  naravno. Snimili smo još i 44 edukativna filma u trajanju od 3 minute za gotovo svaki dan školskog programa te se pripremili za normalizaciju života.

Mario: Ako se netko iz Petrinje ili Siska odluči u subotu do Zagreba na proslavu vašeg rođendana, imate li kakav poseban program?

Damir: U 11 sati počinje program. Pjevat će nam Kraljevi ulice, rezat ćemo tortu, imat ćemo maskote i 5 edukativnih kutaka gdje će se posjetitelji moći kroz zabavu educirati. Imamo izložbeni postav „Crtice iz povijesti“ na Edukativnom trgu, gdje ćemo moći vidjeti kako je to Zagrebački zoološki vrt izgledao kroz povijest. Zatim ćemo imati kreativnu radionicu izrade kruna sa slikama životinja, mađioničarski show Vladimira Štimca, kazališnu predstavu „Kako živi Antuntun“ kazališta Žar prica, kutak za fotografiranje…  GNK Dinamo kao sponzor naših lavova priprema poseban program kod Lavlje stijene Kidepo. Biti će i ono što radimo već tri vikenda, a to je jedna divna suradnja sa Zagrebačkom filharmonijom. Dan ćemo završiti sa dva koncerta kao i prošlu subotu. U 18 sati je koncert popularnih klasika, a u 19 sati i 15 minuta je koncert popularne glazbe na Labuđem otoku. Uz to će rođendanu prisustvovati još i Crveni nosovi i SOS Dječje selo Lekenik. Bit će zaista pregršt različitog programa i uz zabavu, uz posebnu toplinu koju ćemo emitirati on bi mogao biti izuzetno uspješan, posebno zahvaljujući činjenici što svi mi djelatnici, Zagrepčani, ali i Petrinjci gledamo na Zoološki kao na nešto svoje, nešto naše. Svi mi imamo mnogo lijepih fotografija i uspomena još iz najranijeg djetinjstva s Lavljeg mosta ili Egipćana tako da smatramo da je naš Zoološki vrt u kojem radimo, vrt svih građana Republike Hrvatske i vjerujem da će se svi rado prisjetiti povijesti, svojih izlet i čestitati rođendan našem Vrtu.

Mario: Vratimo se malo životinjama. Nažalost čovjek se kao humano biće ne ponaša uvijek na humani način. Svjedoci smo tijekom cijele godine, osobito u vrijeme pred godišnje odmore da ljubimci bivaju napušteni od svojih vlasnika. Zašto je tomu tako? Što nam zapravo omogućava zakonska regulativa vezana za zaštitu životinja?

Damir: To je isto jedna jako zanimljiva priča koja se može ispričati i povezati s mjerama koje su bile zbog pandemije. Naime u Zagrebu već skoro 20 godina postoje razno razna skloništa za životinje. Mi udomimo preko 1200 pasa i mačaka godišnje, imamo 1300 intervencija nad divljim životinjama na području grada Zagreba. Imamo azil za koji postoji plan proširenja, a zanimljivo je kako naš broj pasa u samom skloništu nikada ne pada ispod 130. Prošlo ljeto smo imali katastrofu zbog prevelikog broja pasa koji je dosegao brojku 250. To se u ovom razdoblju pandemije malo promijenilo. Ljudi su pojačano udomljavali i pali smo na broj od 60 pasa, a ostali su nam samo stari, bolesni i potencijalno opasni. Kada je novi zakon o zaštiti životinja donesen i kada je uprava za veterinarstvo pokušala  županije i gradove dovesti kod nas na predavanje o tome koje su sada zakonske obveze županija i gradova prema napuštenim životinjama, većina je došla bijesna s pitanjem da zašto bi se oni trebali brinuti o tome. Ima tu gradova i županija koje svoj zadatak dobro odrađuju, a ima i onih koji dovoze životinje u Zagreb i tu ih puštaju kako bi ih mi zbrinuli. Htio bih još reći kako su azili u Josipdolu, Kninu, Osijeku i Dvoru na Uni zbog određenih restrikcija tijekom pandemije ostali bez hrane, pa smo apelom upućenog Zagrepčanima upozorila na taj problem, skupili popriličnu količinu hrane i poslali u spomenute azile jer su životinje već bile na rubu gladi. No sada ovaj odgovor na pitanje da zašto vlasnici napuštaju svoje ljubimce nemam. Mislim to je pitanje neodgovornog držanja ljubimaca, pitanje neodgovornosti i nekulture ljudi. Ima primjera bolesti i tragedija u obitelji, ali to su slučajevi u kojima ćemo mi uvijek uskočiti. Za slučajeve gdje se pet malih štenaca od 4 tjedna starosti ostavi uz prometnicu ili kada odraslog psa od osam godina puste na ulicu da se sam snalazi je teško opisati da se ne postane vulgaran.

Mario: Znamo da puno radite i volontirate pa ste djelomično i spomenuli kakva je situacija u skloništu za životinje Dumovec, koje su nekako vrijednosti i prednosti udomljavanja životinja i gdje zapravo ljudi pozitivnih namjera koji žele udomiti životinju iz skloništa se mogu obratiti?

Damir: Dok je ovakva situacija, ja nimalo ne mislim da kvalitetni etični uzgajivači rade nešto loše jer potrebe za čistokrvnim psima u raznim segmentima životinje postoje. Vi imate u većini država zapadne i sjeverne Europe gdje je ponašanje i svijest ljudi na visokoj razini situaciju da više gotovo nema križanaca jer nema nekontroliranih parenja. Na kraju krajeva mi imamo nekih 20% čistokrvnih napuštenih pasa u Dumovcu. Ali nema tu razlike jer pseća ljubav je pseća ljubav bio križanac ili čistokrvni pas. Dok su nam azili u Hrvatskoj prepuni uvijek preporučam da udomite psa, a sve detalje o pojedinom psu možete pronaći na web stranicama udruga i azila. Svakako je bolje doći uživo pogledati pse jer se ljubav može roditi i s nekim trećim psom od onog što ste si htjeli i zamislili. Ondje možete popričati s timariteljima i stručnim osobljem koje će vam moći više reći o povijesti psa kojeg ste izabrali, koje su mu navike, od kud je, kako su i slično.

Mario: I dr.Poredoš Lavor, koja bi bila poruka za kraj?

Daša: Hvala doktoru Skok za sudjelovanje u našoj emisiji „I to je život“ kao i svim znanjima i iskustvima koje je podijelio s nama. O suživotu čovjeka i životinje uči se u obitelji od najranijih dana života. U našoj obitelji pas Frendić ima iznimno važno mjesto – ravnopravni je član obitelji. Preporučujem svima koji žele nešto više saznati o suživotu čovjeka i kućnih ljubimaca da pročitaju knjigu poštovane prof. dr. sc. Mirjane Krizmanić pod nazivom O životinjama i njihovim ljudima. I naravno, važna poruka za kraj: ne napuštajte svoj kućne ljubimca. Ako ih udomljavate i ako ih kupujete – budite odgovorni i podarite im pažnju i skrb, a oni će vam dati veliku ljubav ovoga svijeta.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovosezonska emisija I to je život. Mi ćemo na kratku ljetnu stanku, a ponovno smo zajedno od mjeseca rujna. Do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Iz garaže ukrao radni alat

PETRINJA – Kako su priopćili iz Policijske uprave sisačko-moslavačke, traga se za nepoznatim počiniteljem koji

X