Dan vozača obilježava se 24. rujna, stoga ćemo danas s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarati o raznim temama vezanim za vozače i kulturu prometnog ponašanja.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 23.rujna 2022.godine
TEMA : O vozačima i prometu
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to život. Dan vozača obilježava se 24. rujna, stoga ćemo danas s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarati o raznim temama vezanim za vozače i kulturu prometnog ponašanja.
MARIO : U biti tijekom godine obilježava se nekoliko puta datum koji je značajan za vozače – jel’ tako?
DAŠA: Da, dan vozača se obilježava sutra 24. rujna, a dana 15. siječnja obilježava Međunarodni dan vozača i automehaničara. Kakvi god uvjeti na cestama bili, u koje god vrijeme dana i noći, praznicima i blagdanima, kad ih se obitelji najviše požele i kad svi drugi odmaraju, profesionalni vozači su na cesti. Međunarodni dan profesionalnih vozača obilježava se 12. svibnja. Toga dana postoji dosta zanimljiva akcija vezanja žute vrpce u znak potpore na lijevo ogledalo retrovizor kamiona, autobusa, ali i osobnog automobila. Na ovaj način se pokazuje zahvalnost i izražava poštovanje prema onima koji su svakodnevno na cesti s ciljem isporuke raznih dobara na potrebna odredišta – ili onima koji nas jednostavno poštuju kao pješaka u prometu.
Nadalje, dana 12. srpnja obilježava se Dan ljubaznosti u prometu. Povodom ovog značajnog datume ove godine je organizirana zanimljiva aktivnost u Karlovcu, gdje je utvrđeno da samo 57% vozača propušta pješake na zebri – na pješačkom prijelazu. Terenski dio ove akcije proveden je na četiri lokacije, a na uzorku od 594 vozila i vozača zabilježeni su sljedeći brojčani pokazatelji:
– 400 vozača (67,3 %) postupilo je u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno zaustavilo je vozilo ispred obilježenog pješačkog prijelaza i propustilo pješake
194 vozača (32,7%) nije postupilo po zakonskom propisu, odnosno nije se zaustavilo radi propuštanja pješaka
Preventivnu akciju Dan ljubaznosti u prometu policija provodi od 2016. godine i to s ciljem poticanja tolerantnijih odnosa između vozača i pješaka, odnosno poticanja vozača da poštuju prednost pješaka na pješačkim prijelazima.
Dana 3. travnja obilježava se Dan bez mobitela u prometu. Puno vozača, ali i ostalih sudionika u prometu koristi mobitel ne obazirući se na činjenicu koliko on čini distrakciju, odvlači pažnju od događanja na cesti, pa je i jedna sekunda dovoljna da se dogodi teška nesreća. Za sve se više prometnih nesreća ipak uspijeva dokazati da im je korištenje mobitela bio uzrok, a prometni i policijski stručnjaci za sigurnost u prometu navode kako je posljednjih godina policija pojačala kontrole njegove upotrebe, što se odrazilo i na statistiku. Za desetak tisuća godišnje više se bilježi prekršaja korištenja mobitela u vožnji. Osvješćivanje o opasnostima korištenja mobitel u prometu koje se kontinuirano provodi šestu godinu u Hrvatskoj u okviru projekta kampanjama Dan bez mobitela u prometu treba biti dugoročna aktivnost, jer se loše navike i ponašanja preko noći ne mogu promijeniti. Kao što preko noći ta opasna navika nije ni nastala. Počela se kao opasnost osvješćivati zahvaljujući kampanjama i strožim represivnim mjerama kao što su povećane visine novčane kazne za taj prometni prekršaj. Danas ona u Hrvatskoj iznosi tisuću kuna.
U tjednu od 4. do 10. travnja u cijeloj Europi provodi se Tjedan pojačanog nadzora korištenja sigurnosnog pojasa, a u sklopu toga i nadzor prijevoza djece u automobilima.
MARIO : Konzumacija alkohola i upravljanje motornim vozilom nikako ne idu zajedno, a česta su pojava u prometnim situacijama. Recite nam nešto o tome.
DAŠA: Za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola niti jedan razlog nije opravdan. Alkohol utječe na čovjekovo raspoloženje, a samim time raste i razina samopouzdanja pa osoba pod utjecajem alkohola nerijetko precijeni svoje vozačke sposobnosti. Zašto je to tako? Prije svega zbog suženja vidnoga polja, pri čemu dolazi do krive procjene brzine i udaljenosti, širine ceste, a i zanemaruje se postojanje drugih sudionika u prometu.
Istraživanja pokazuju kako već i koncentracija od samo 0,2 promila alkohola u krvi negativno utječe na vožnju i ponašanje vozača. U Njemačkoj je provedeno istraživanje prema kojem dozvoljenih 0,5 promila udvostručuje, 0,6 utrostručuje, a 0,8 čak učetverostručuje rizik od prometne nesreće. Savjeti vozačima koji su konzumirali alkohol:
- ostavite automobil parkiran na propisan način i pješačite – koristiti će vam, a nećete nikoga dovesti u životnu opasnost,
- koristite javni prijevoz,
- koristite usluge taxi prijevoza, jer će to biti daleko sigurnije, a i jeftinije,
- ako ste u društvu, unaprijed se dogovorite tko će ostati trijezan i voziti natrag,
- zamolite nekoga trijeznog da vas odveze,
- ne sjedajte za upravljač najmanje 24 sata nakon ispijanja veće količine alkoholnih pića,
- vožnjom pod utjecajem alkohola ne dovodite u opasnost samo sebe, već i ostale sudionike u prometu,
- u noćima povećanog rizika (vikend) vozite sporije i opreznije, bez obzira jeste li popili ili niste,
- ne zaboravite da za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola niti jedan razlog nije opravdan.
MARIO : Recite nam nešto o čimbenicima sigurnosti u prometu.
DAŠA: Promet je vrlo složena pojava pri kojoj dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Da bi se povećala sigurnost prometa potrebno je provesti brojne mjere čiji je cilj otklanjanje odnosno smanjenje opasnosti. Analizirajući moguće uzroke, cestovni se promet može pojednostavljeno promatrati kroz tri osnovna podsustava, a to su čovjek, vozilo i cesta. Zadržimo se malo na čovjeku. Čovjek kao vozač u prometu svojim osjetilima prima obavijesti vezane za prilike na cesti, te uzevši u obzir vozilo i prometne propise – određuje način kretanja vozila. Čovjek je najvažniji čimbenik sigurnosti prometa. Na ponašanje čovjeka u prometu utječu osobne značajke vozača, psihofizička svojstva, te obrazovanje i kultura.
Vozač koji je stekao određeno obrazovanje poštuje prometne propise i odnosi se odgovorno prema drugim sudionicima u prometu. Učenjem se stječe znanja koje je nužno za normalno odvijanje prometa. Tu se može ubrojiti: poznavanje zakona i propisa o reguliranju prometa – to stječemo polaganjem vozačkog ispita i dobivanjem vozačke dozvole; poznavanje kretanja vozila i poznavanje osobnih sposobnosti.
MARIO : Govoreći o čovjeku u prometu vrijeme je da nešto kažemo i o prometnoj psihologiji – pojasnite nam malo taj pojam.
DAŠA: Psihologija je znanost o psihičkim procesima i ponašanju. Prometna psihologija omogućuje primjenu psihologijskih znanja na probleme prometa, posebno na ulogu čovjeka u prometu i pomaže u prevenciji prometnih nesreća. Prometna psihologija proučava:
- Ponašanje vozača u tijeku vožnje
- Primjena psiholoških spoznaja u konstrukciji vozila, organizaciji prometa, postavljanju prometnih znakova
- Selekciju vozača
MARIO : Recite nam nešto o iluzijama ili perceptivnim varkama u kontekstu razgovora o prometnim situacijama.
DAŠA: Iluzije ili perceptivne varke su netočne percepcije, što znači da njihov sadržaj ne odgovara stvarnom podražajnom sklopu. Iluzijama su podložni vozači motornih vozila – najčešće na slijedeće načine:
- Često se stječe pogrešan dojam da je međusobna udaljenost vozila veća kada se vozila mimoilaze velikom brzinom
- Izgleda da se veća vozila sporije kreću od manjih vozila koja se kreću istom brzinom
- Razmak između dva vozila tamnije boje izgleda manjim nego između automobila svjetlije boje
- Iluzije brzine – vozač nakon duže brze vožnje smanjenu brzinu doživljava manjom nego što je
Govoreći o ovoj temi svakako treba spomenuti i halucinacije – doživljaji slični percepciji, ali za njih ne postoji objektivni podražaj – (čovjek vidi predmet, čuje zvuk koji ne postoji). Uzroci mogu biti različita psihička oboljenja, nenormalna stanja organizma (visoka tjelesna temperatura, iscrpljenost, nesanica, alkohol, droge i sl.). Najčešće se pojavljuju u području vida. Njihova pojava za vrijeme vožnje je opasna jer vozač reagira na situaciju (zvuk, prepreka na cesti) koja ne postoji. Kod vozača najčešće se javlja zbog umora – stoga vozači odmarajte.
MARIO : Recite nam nešto o umoru kao rizičnom čimbeniku za sigurnost u prometu.
DAŠA: Tijekom duge i naporne vožnje ili vožnje na povratku kući nakon napornog dana dolazi do promjena u vozačevim sposobnostima. Na početku rada radni učinka postupno raste, zatim neko vrijeme ostaje na maksimalnoj razini, a tada počinje postupno opadati. Čimbenici koji utječu na povećanje umora vozača:
- Intenzitet i trajanje vožnje
- Nepovoljno stanje vozača (bolest, alkohol, nepravilna prehrana, neispavanost)
- Radna sredina vozača (mikroklima u vozilu, utjecaj buke i vibracije, uvjeti na cesti,
- klimatski uvjeti, monotonija)
MARIO : I za kraj recite nam nešto o kulturi prometnog ponašanja.
DAŠA: Kultura općenito je ukupnost materijalnih i duhovnih vrijednosti koje je stvorio čovjek u svojoj povijesti na svim planovima svog djelovanja. Dio ukupne kulture je i prometna kultura koja je odraz opće kulture pojedinca. To je skup spoznaja, pravila i normi ponašanja u prometu, na osnovi kojih pojedinac vrednuje svoje ili tuđe ponašanje u prometu ispravnim ili neispravnim, opravdanim ili neopravdanim. Kultura je vezana za društvo u kojem živimo, tako da ona pravila koja vrijede u jednom društvu, ne moraju vrijediti u drugom – u Njemačkoj svi propuštaju pješake na pješačkom prijelazu, a kod nas samo neki. Prva pravila kulturnog ponašanja u prometu učimo već kao djeca od svojih roditelja. Zato je važno da svojim ponašanjem budemo dobar primjer djeci i mladima – u svim segmentima života, pa tako i u prometu … Svi smo pozvani djelovati kako bi sigurnost sudjelovanja u prometu bila što veća.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, srdačan pozdrav.
