zagrljajosmjeh

I to je život o zagrljajima i osmijehu

Međunarodni dan zagrljaja u svijetu se obilježava 21.siječnja, stoga ćemo u našoj današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovarati o zagrljajima, ali i osmijehu.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 17.siječnja 2020.godine

TEMA : Zagrljaji i osmijeh

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u prvu ovogodišnju emisiju „I to je život“. Međunarodni dan zagrljaja u svijetu se obilježava 21.siječnja, stoga ćemo u našoj današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovarati o zagrljajima, ali i osmijehu.

Mario: Što reći o zagrljajima i koliko su nam oni važni u životu?

Daša: Zagrljaj ima veliku moć. Koliko često se grlite s dragim osobama? Ako rijetko, činite to malo češće, jer iskazivanje osjećaja grljenjem može smanjiti rizik od bolesti srca, ublažiti stres, osloboditi nas umora, poboljšati imunitet, ublažiti simptome depresije, otkloniti loše raspoloženje i učiniti nas sretnijim. Potrebno nam je pet do šest zagrljaja na dan – i to će učinit naš život dužim i ljepšim – navedeno su odavno potvrdili stručnjaci s područja mentalnog zdravlja i duhovnosti.

Nadalje su američki stručnjaci potvrdili da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, te da je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno da bi se održao, a dvanaest zagrljaja na dan da bi napredovao.

Mario: Što kažu istraživanja o zagrljajima?

Daša: Zagrljaj je često bio i predmet znanstvenih istraživanja, koje je vodio dr. sc. Jay Gordon. Istraživanja su pokazala da o grljenju ovisi i naša inteligencija, pa se vjeruje da će ona djeca koju se više grli biti inteligentnija od one koju su roditelji manje grlili.

Djeca trebaju ljubav. Djeca zaslužuju ljubav, a ako grlite i ljubite svoju djecu svaki dan, nemojte prestati. Novija istraživanja pokazuju kako su zagrljaji kao način fizičkog izražavanja ljubavi važniji nego što se uobičajeno mislilo za pravilan razvoj beba. Naime, ljubav izražena dodirom potiče bebin mozak na razvoj i rast.

Što više grlite bebu, to se više njezin mozak razvija, pokazala je studija provedena u dječjoj bolnici u Ohiu. Znanstvenici su u istraživanju koju je obuhvatilo 125 beba, uključujući i nedonoščad pratili kako bebe reagiraju na fizički dodir. Rezultati su pokazali kako su bebe rođene prije termina reagirale na dodir više od onih rođenih u terminu.

Znanstvenici su otkrili kako pozitivna iskustva i podražaji poput dojenja, grljenja i nježnih dodira izazivaju snažne reakcije u mozgu djeteta čime se omogućava njegov brži razvoj. Stoga, pružite svojoj bebi, ali i djetetu mnoštvo zagrljaja, poljubaca i dodira, bez obzira na dob. I sami znate da svima treba zagrljaj.

Istraživanja pokazuju da je zagrljaj vrlo učinkovit u liječenju raznih fizičkih bolesti, kao i usamljenosti, depresije, anksioznosti i stresa.

U studiji koja je provedena na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini istraživači su otkrili da zagrljaji povećavaju razinu hormona ‘vezivanja’ – oksitocina, smanjuju rizik od srčanih bolesti, snižavaju krvni tlak i razinu stres hormona kortizola.

Mario: Kako naše tijelo reagira na zagrljaj?

Daša: Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini, kada bi se zaljubljeni par zagrlio na 20 sekundi njihovo tijelo bi značajno povećalo nivo oksitocina, hormona koji se inače najviše izlučuje tokom poroda ili dojenja. Također, i prijateljski je zagrljaj zabilježio značajan porast, ali ne kao ljubavni.

U drugoj studiji vezanoj za zagrljaje koja je provedena u sklopu Nestlé Happily Healthy Project-a, sudjelovalo je gotovo 60.000 ljudi iz Australije. Na čelu projekta bio je dr. Anthony Grant, psiholog na Sveučilištu u Sidneju koji je na kraju studije zaključio: “Znanost nam kaže da dodir ima vrlo važan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje. Dokazano je da dodir snižava krvni tlak i stopu otkucaja srca, povećava imunološki sustav i ublažuje bol. Zagrljaji oslobađaju oksitocin, hormon koji tjera ljude da se osjećaju sigurno i koji snižava razine kortizola čime se smanjuje stres, tjeskoba i usamljenost.”

Mario: Znamo da su dodiri sastavnice života. Pojasnite nam malo značenje dodira.

Daša: I dodir i zagrljaj oblicu su neverbalne komunikacije i vrlo važna dopune one verbalne, tj. izrečenih riječi. Tjelesni dodir način je izražavanja emocionalne ljubavi. Npr. bebe koje su držane na rukama, grljene i ljubljene, razvijaju zdraviji emocionalni život – nego one koje su dulje vrijeme ostavljene bez tjelesnog dodira. Tjelesni dodir također je moćno sredstvo za priopćavanje partnerske ljubavi. Držanje za ruke, ljubljenje, grljenje, seksualni odnos, sve su načini izražavanja emocionalne ljubavi svome partneru. Nekim je ljudima tjelesni dodir njihov primarni jezik ljubavi. Bez toga se osjećaju nevoljeni.

Izjava „volim te“ različito se doživljava ako je samo rečeno to „volim te“ i ako je praćeno nježnim dodirima i strastvenim zagrljajima.

Mario: Tjelesni dodir može stvoriti ili razoriti odnos, zar ne?

Daša: Da, tjelesni dodir može stvoriti ili razoriti odnos. On može priopćiti mržnju ili ljubav. Za osobu čiji je primarni jezik ljubavi – tjelesni dodir, poruka može biti jasnija nego izjava “mrzim te” ili “volim te”. Pljuska posred lica škodljiva je svakom djetetu, ali je razorna za djecu čiji je primarni jezik ljubavi – dodir. Nježan zagrljaj – priopćuje ljubav svakom djetetu. Isto vrijedi i za odrasle osobe.

U partnerskoj vezi dodir može imati različite oblike. Dodiri su važni za izražavanje ljubavi. Ali nisu svi dodiri isti i ne doživljavaju dodire svi na isti način. Ljudi koji su u djetinjstvu imali malo dodira, znači, malo su bili maženi, i kasnije tijekom života će biti nesigurni u dodirivanju drugih i neće znati uživati u dodirima i mažnji. I tu treba biti vrlo oprezan i ništa ne činiti na silu, preko svojih granica.

Za dodire i mažnju u istom trenutku trebaju biti raspoložena oba partnera, jer u suprotnom dodir gubi svoje ljubavno značenje i prerasta u neugodnu, smetnju i može imati razdražujuće i razarajuće učinke.

Zimi nam je potrebno više zagrljaja nego ljeti, tvrde znanstvenici! Nedostatak dnevne svjetlosti loše utiče na raspoloženje i opće stanje organizma, a osjetila zbog manjka toplote i svjetlosti zimi „miruju“. Zbog toga ih je potrebno stimulirati što više, pa je grljenje zagrljajem u hladnim danima iznimno preporučljivo.

Mario: Koja je važnost zagrljaja?

Daša: U trenucima tuge, depresije, melankolije, čvrst zagrljaj drage osobe je djelotvorniji od sedativa i antidepresiva. Dodir ima izuzetno snažno djelovanje na organizam, čak može ublažiti i fizički bol. Dokazano je da je i tapšanje po ramenu u znak podrške ljekovito za organizam, jer se osjetila na koži aktiviraju prilikom nježnih dodira druge osobe i šalju pozitivnu informaciju mozgu, a kao posljedica se javlja osjećaj zadovoljstva i mirnoće. Rezultati istraživanja pokazali su da ljudi bolje podnosili loše vijesti ako su im iste priopćavane –  dodirujući ih.

Ovo potvrđuje i činjenica da djeca, kada su bolesna, povrijeđena ili uplašena hitaju u zagrljaj svojih roditelja.

Mario: Zagrljaj je važan i za krizne situacije, zar ne?

Daša: Postoje situacije u kojima je zagrljaj puno važniji od riječi. Kada posjetimo osobu koja je doživjela smrtni gubitak drage osobe, zagrljaj iskrene sućuti i suosjećanja puno više znači nego bilo koja riječ. Ništa nije važnije nego zagrliti osobu dok plače. Dodiri će se zasigurno duže pamtit nego riječi, čak i nakon što je kriza prošla. Verbalni iskaz možemo kontrolirati, ali dodir ne – osjeti se njegova iskrenost.

Postavlja se pitanje što je to što čini zagrljaje tako zaraznim i ljekovitim za dušu, čak i kada dolaze od potpunog neznanca?

Stručnjaci tvrde da su ljudi, iako socijalna bića, tokom evolucije, zahladili međusobne odnose najviše zbog brzog životnog tempa i nedostatka vremena. Rukovanje je postalo jedini način dodira, rijetko koga poljubimo u obraz i to tek ponekad. Ali, iskonska ljudska potreba za dodirom nije htjela trpjeti tako bezobzirno zanemarivanje, pa su ljudi postajali sve nervozniji, napetiji i nesigurniji. „Besplatni zagrljaji“ mogu pružiti „prvu pomoć“, tvrde stručnjaci, ali je za bolji efekt najbolje zagrliti nekoga koga volimo, jer tada ionako velika moć zagrljaja, postaje još jača.

Mario: Sažmimo koje su prednosti zagrljaja.

Daša: Ljudi su očigledno društveni, o čemu svjedoči i bezbroj studija koje pokazuju da su oni koji održavaju bliske prijateljske veze, kao i oni koji su u braku, fizički i psihički zdraviji. Istraživanja pokazuju da iskren zagrljaj, u kojem su dva srca pritisnuta jedno uz drugo, imaju ove prednosti:

– Zagrljaj gradi povjerenje i osjećaj sigurnosti. To pomaže u otvorenoj i iskrenoj komunikaciji.

– Zagrljaji može instantno povećati razinu oksitocina

– Dugački zagrljaji podižu razine serotonina, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i generalni osjećaj sreće.

– Zagrljaj jača imuni sustav. On stimulira timus žlijezdu koja regulira i uravnotežuje tjelesnu proizvodnju bijelih krvnih zrnaca.

– Grljenje opušta mišiće i napetost u tijelu. Također, zagrljaj može ublažiti bol.

– Dobar zagrljaj doslovno smanjuje razine kortizola – stres hormona.

– Zagrljaj može instantno poraviti raspoloženje.

– Potpuno je besplatan!

Svaki je dan dobar da nekome zagrljajem pokažete koliko vam je do te osobe stalo. Zato, grlite se što češće! Bit ćete zdraviji i boljeg raspoloženja. Ne štedite na zagrljajima, oni su besplatni. Jedan iskreni zagrljaj dragog prijatelja ili partnera može imati jako snažan utjecaj na naše tijelo. Poput smijeha, znanstvenici su otkrili da i zagrljaji imaju ljekovita svojstva.

Mario: Što nas potiče na smijeh?

Daša: Smijeh je urođena nagonska reakcija. Pretpostavlja se da se pojavio među prvim skupinama praljudi prije mnogo stotina tisućljeća, kao oblik ponašanja koji je ublažavao i otklanjao živčanu napetost i agresiju te poticao zdravije ponašanje. Danas su nam poznati njegovi brojni djelotvorni učinci na zdravlje i međuljudske odnose, zbog čega mu posvećujemo posebnu pozornost i stvaramo situacije koje će nas nasmijati. Gledanje komedija i humorističnih filmova, komičnih scena i kazališnih predstava, čitanje humoreski, viceva i šaljivih sadržaja – te njihovo prepričavanje drugima ili slušanje djeluje na centar za ugodu u mozgu i izaziva smijeh. Uz to, smijeh je zarazan i čim se netko slatko nasmije, to kod prisutnih pobudi želju za smijehom, pa se smiju svi u društvu iako ni sami ne znaju čemu. No, to im nije ni važno. Važno je da se osjećaju sretno sudjelujući u radosti drugih.

Mario: O čemu ovisi smijeh?

Daša: Smijeh ovisi o sadržaju koji preferiraju pojedini ljudi, o načinu prepričavanja i doživljavanja šala i njihovih poruka. Primjerice, vic koji ljudi rado prepričavaju slušatelje može katkad ostaviti ravnodušnima. Međutim, ako se znalački i na duhovit način prepriča, izaziva eksploziju smijeha. Muškarce zanimaju “grubi” vicevi, a žene žele čuti aktualne viceve s iznenađujućim zaokretom i neočekivanim završetkom. Jedni povod za smijeh vide svuda oko sebe i stalno su nasmijani, drugi se smiju samo kad vic čuju od drugih, a neki preferiraju sarkazam, uživaju i smiju se ljudskoj patnji i nesreći.

Mario: Što reći na kraju?

Daša: Zagrljaji su važna sastavnica života i ne trebamo ih se sramiti. Trebamo se znati opustiti i jednostavno sebi dozvoliti uživanje u darivanju i primanju dodira i zagrljaja – kako na Međunarodni dan zagrljaja, tako i svaki drugi dan u životu.

U želji da ljudi smijeh maksimalno koriste kao iznimno djelotvorno terapeutsko sredstvo, možemo dati sljedeće preporuke: posvetite jedan dio dana smijanju ili nasmijavanju drugih, sjetite se da svi imamo sposobnost smijanja, smijmo se s drugima, a ne drugima, ne zaboravite da nas smijeh čini ugodnima i blagima, kad god to možete, vježbajte otvaranje i zatvaranje usta kao da se smijete, ne držite se tuge i melankolije, nego pribjegnite smijehu kako biste se s njima suočili.

Postavlja se pitanje, smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo. Odgovor je – i jedno i drugo. Zato se preporučuje da se što više smijemo, a kad se prestanemo smijati, na licu zadržimo osmijeh jer je on izraz ljepote, ne samo našeg lica, nego i naše duše.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Mi smo ponovno zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X