Povodom nadolazećeg Majčinog dana razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o položaju žena u suvremenom društvu i o zadovoljstvu u životu.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 6.svibnja 2022.godine
TEMA : Majčin dan
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Povodom nadolazećeg Majčinog dana razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o položaju žena u suvremenom društvu i o zadovoljstvu u životu.
Mario: Recite nam nešto o osnovnim informacijama o obilježavanju Majčinog dana.
Daša: Majčin dan je praznik u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena.
Ideja je prvo krenula od starih Grka i Rimljana, ali je polako bila zaboravljena. Zatim se ponovo rodila u Americi i službeno se obilježava od 1911. godine. Trebamo se suprotstaviti komercijalizaciji i ovog značajnog datuma, već zaviriti u sebe i zaista iskazati poštovanje, podršku i sve one pozitivne emocije ženama koje u suvremenom svijetu žive s mnogim izazovima i nepravdama, te unatoč tome su nježne i brižne supruge i majke.
Mario: Što znači biti zadovoljan životom?
Daša: Muškarci – dosta neodređen pojam; zadovoljstvo poslom i zaradom, a potom obiteljskim životom. žene – zdravlje, obiteljski život. Zaposlene žene su mnogo zadovoljnije životom od nezaposlenih; nezaposlene žene čeznu za svojim profesionalnim ostvarenjem.
Mario: Opišite nam kako možemo definirati današnju idealnu ženu?
Daša: Današnja “idealna žena” trebala bi biti uspješna poslovna žena koja gradi svoju karijeru, a o obitelji brine uz pomoć nekog od članova, pokazuje istraživanje koje je GfK proveo na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika u Hrvatskoj(izvor: www.Gfk.hr ,1.7.08.).
Tako naime smatra 40% ispitanika, dok njih 33% smatra da je “idealna žena” ona koja je zaposlena, ali radi na manje odgovornim pozicijama te se samostalno brine o obitelji. 15% ispitanika smatra da je “idealna” domaćica/majka koja se prvenstveno posvetila obiteljskim obavezama.
Žene su u našem društvu sve više zaposlene, pa tako sudjeluju u stvaranju značajnog dijela BDP-a, postupno postaju menadžerice, investitorice, politika im skromno otvara svoja vrata, ranije su već osigurale i mjesta kao ugledne sveučilišne profesorice, liječnice ili pravnice. Sve više ih javno iskazuje svoje ambicije, zarađuju više, ali ne isto kao muškarci, sve više samostalno donose važne odluke u privatnom i poslovnom životu, te sve više utječu na najveći broj kupovina za potrebe u kućanstvu.
Različita znanstvena istraživanja pokazuju, da je ženama važno da ne ostanu domaćice koje će se samo brinuti o kuhanju, kući i djeci već im je za sreću jako bitan dobar posao.
EU dirigira da žene u Hrvatskoj moraju činiti 60% zaposlenih do 2010. godine. Sada 10 godina kasnije vidimo da u Hrvatskoj to baš i nije tako.
Mario: U kojim područjima su prisutni najveći problemi diskriminacije među spolova?
Daša:
- PLAĆA – unatoč zakonima EU o jednakim plaćama, žene zarađuju 15 % manje od muškaraca, a taj se raskorak zamjetno sporije umanjuje od razlika u zapošljavanju
- POLITIČKA ZASTUPLJENOST – treba biti najmanje 40 % žena na izbornim listama
- Isto tako sada je aktualno pitanje s koliko godina možemo u mirovinu???
Mario:Što je važno učiniti da bi žene konačno postigle ravnopravnost?
Daša:
- ukloniti diskriminaciju žena u području zapošljavanja
- zalagati se za pravo na iste mogućnosti zapošljavanja, uključujući primjenu istih kriterija za izbor u vezi sa zapošljavanjem
- omogućiti sudjeluje u kreiranju i provedbi vladine politike i zauzimaju položaje, te obavljaju sve javne dužnosti na svim razinama vlasti
- sudjelovati u radu nevladinih udruga i udruženja koja se bave javnim i političkim životom
Mediji imaju ključnu ulogu u suprotstavljanju rodnim stereotipima. Oni mogu pridonijeti predstavljanju realne slike vještina i sposobnosti žena i muškaraca u suvremenom društvu.
Mario: Recimo sada nešto o majkama djece s invaliditetom.
Daša: Tu se radi o trajnoj životnoj brizi i odgovornosti. Susreću se s mnogim preprekama koje ima otežavaju svakodnevno životno funkcioniranje, mogu izdvojiti neke od prepreka: problemi pri ostvarivanju prava; ponižavajuća komunikacijska iskustva; društvene predrasude; iako danas smanjeno, ali još uvijek prisutno odvajanje od roditelja u svrhu školovanja; slično navedenom – nerazumijevanje tijekom liječenja da je roditelj iznimno potreban i važan kao podrška da bude u dijete tijekom hospitalnog liječenja; na žalost imamo situacija kada dolazi do nerazumijevanja i projekcije stručnjaka pri postavljanju dijagnoze. Od majke djeteta s invaliditetom se očekuje velika hrabrost i životna upornost. To može dovesti do umor, iscrpljenost, sniženog samopoštovanje, razvijanja osjećaja očaj i konfuznosti; tjeskobe i nezadovoljstva. Sve opisano dovodi do otežane životne prilagodba i moguće pojave tjeskobe i depresije – što su sve socijalno-medicinski problemi.
Mario: Općenito, kada se pojavi bolest u obitelji – to je situacija kada ponovo majka prva reagira – recite nam nešto o tome.
Daša: Bolest u obitelji najčešće je iznenađenje za sve članove – javljaju se šok, nevjerica i negacija. U početku se može javiti poricanje i prikrivanje postojanja problema; potom se može razviti osjećaj ljutnje, a zatim dolazi do postepenog prihvaćanja novonastalog stanja. U ovakvim situacijama iznimno je značajna podrška obitelji. Kada se opisano traje duže vremena može doći do pojave distresa. Distres opisujemo kao stres, umor i zasićenost kod člana obitelji koji najviše brine o oboljelom – a to je najčešće žena – bilo u ulozi žene/ supruge ili majke.
Mario:Žene se brinu i angažiraju u mnogim životnim situacijama, koje nisu samo briga za djecu, jel’ tako?
Daša: Stariji i bolesni, te tako o pomoći druge osobe ovisni roditelji (žene ili partnera) jedno su od najvećih opterećenja za ljude srednje životne dobi. Žene razvijaju veći osjećaj odgovornosti prema roditeljima, kako svojima tako i partnerovima, javlja se i strah od vlastite budućnosti
takva odgovornost je dugotrajna i svakodnevna, iscrpljuje emotivno, fizički i ekonomski, te unosi napetost u bračne odnose. Žene si često postavljaju pitanja: “… Da li sam dovoljno dobra?”, “… Da li sam sve učinila?” Žene srednje dobi često su razapete između dvije generacije i podmirenju njihovih praktičnih potreba. Muškarci se uglavnom emotivno distanciraju. Opisano opterećenje se odražava u neshvatljivoj zlovolji i zabrinutosti. Možemo reći da žena srednje dobi nosi najveći teret života, a usto se još smatra krivom da nešto ne čini dovoljno dobro.
Mario: Recite nam nešto o fenomenu ispražnjenog gnijezda.
Daša: Neke žene su očajne zbog svog braka, sva svoja neispunjena očekivanja prenijela na svoju djecu bolno svjesne da više nemaju velik utjecaj na živote svoje djece često doživljavaju emotivne krize. Raspoloženje žena pred kojima je faza “praznog gnijezda” može se opisati kao tihi očaj. Žene čiji je cilj, svjesno ili nesvjesno, dominacija nad djecom, a preko njih i nad mužem, imaju otežanu životnu prilagodbu i mogu imati razne emocionalne komplikacije. To su žene koje su najteže pogođene krizom “praznog doma”. One se mogu ozbiljno psiho-somatski razboljeti kada se najmlađe dijete izvuče iz zapetljane obiteljske mreže.
Mario: I što reći na kraju …
Daša: Svim majkama čestitamo Majčin dan i neka poštovanje, podrška i ljubav budu prisutni svakog dana u života svih žena …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio, srdačan pozdrav.
