„I to je život“ o halal kuharici „I to je život“ o halal kuharici
U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o kuhanju i kulinarstvu, a potom u... „I to je život“ o halal kuharici

U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o kuhanju i kulinarstvu, a potom u našu emisiju uključujemo i Azru Mulabdić koja će nam nešto više reći o Halal kuharici „Iz Nahaline halal kuharice“.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 8.lipnja 2018.godine

TEMA : Halal kuharica

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“. U današnjoj emisiji s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovaramo o kuhanju i kulinarstvu, a potom ćemo nešto malo kasnije u emisiji ugostiti i gošću Azru Mulabdić koja će nam više reći o Halal kuharici „Iz Nahaline halal kuharice“.

Mario: Pojasnimo pojam kulinarstvo.

Daša: Kulinarstvo ili kuharstvo je  vještina obradbe namirnica i pripremanja jela namijenjenih ljudskoj prehrani. Kulinarstvo općenito ovisi uglavnom o klimatskim uvjetima, ekonomskim i socijalnim prilikama te navikama ljudi nekoga kraja, naroda ili zemlje, pa su te okolnosti diktirale i razvoj kulinarstva kroz povijest. Suvremeno se kulinarstvo zasniva na mnogobrojnim spoznajama znanstvenika različitih profila kao što su agronomi, veterinari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi, nutricionisti, liječnici. Cijeli timovi istraživača agronomske i veterinarske struke rade na odabiru prikladnih sorti i uvjeta uzgoja različitih vrsta voća, povrća, žitarica, uljarica, odnosno odabiru pasmina životinja najpogodnijih za izravnu primjenu ili za preradbu u različite prehrambene proizvode (ulje, margarin, brašno, voćni sokovi, povrtne kaše, mliječni i mesni proizvodi i dr.). Danas je u svijetu, pa i u Hrvatskoj, sve veća tendencija uvođenja organsko-biološke poljoprivrede, koja podrazumijeva proizvodnju biljnih namirnica bez uporabe kemijskih sredstava u gnojidbi tla i zaštiti bilja. Upotrebljavaju se samo organska gnojiva, a zaštita se ostvaruje prirodnim putem, što omogućuje dobivanje biološki vrjednijih proizvoda. Takvi su proizvodi na svjetskom tržištu vrlo cijenjeni i sve se više uvode u jelovnike, gdje su posebno označeni kao proizvodi iznimne nutritivne vrijednosti.

Mario: Recite nam nešto o kulinarstvu u ugostiteljstvu.

Daša: Cilj je kulinarstva u ugostiteljstvu ostvariti zaradu, pa je tomu prilagođen izbor i način pripreme jela. U tome je smislu sve podređeno zadovoljenju želja gostiju. Jela su raznolika, posebno aranžirana i servirana, nude se putem jelovnika, a katkad se pripremaju i prema posebnim željama gosta. Najveća se briga posvećuje organoleptičkim i gastronomskim značajkama jela, a manje energetskim i nutritivnim vrijednostima. Kuhinje su opremljene suvremenim aparatima, uređajima i drugim pomagalima, nabavljaju se samo najkvalitetnije sirovine, primjenjuju se optimalni normativi jela, te zapošljavaju vrsni kuhari i drugo osoblje.

Mario: Recite nam nešto o kulinarstvu u institucionalnoj prehrani.

Daša: U institucijskoj (društvenoj) prehrani, npr. u vrtićima, školama, poduzećima, bolnicama, lječilištima, domovima umirovljenika, te u vojsci, nude se samo jela na određenom jelovniku (bez mogućnosti izbora jela, tzv. meni), koji se posebno planira kako bi zadovoljio energetske i nutritivne potrebe konzumenata kojima je namijenjen. Istodobno se pazi da hrana ima dobra organoleptička i zasićujuća svojstva. Kuhinje su organizirane tako da se sirovina nabavlja kada je najjeftinija i da se što je moguće više iskoristi, da bude što manje otpada i da se jela, u zadanim normativima, pripremaju u optimalnim količinama. Posebno mjesto u suvremenome kulinarstvu, pogotovo u društvenoj prehrani, imaju nutricionisti, koji temeljem energetskih i nutritivnih potreba pojedinih kategorija konzumenata odabiru namirnice i sastavljaju jelovnike. Značajna je i uloga liječnika, posebno pri planiranju prehrane bolesnika, rekonvalescenata i osoba koje pate od raznih poremećaja i bolesti.

Mario: Prokomentirajmo malo situacije obiteljskih obroka u suvremenim uvjetima života.

Daša: Kad bi bar mogli samo na miru jesti, sjediti i čavrljati. Tako si mnogi otprilike zamišljaju objed za obiteljskim stolom – tu su mama, tata i djeca – idila. Takva slika, međutim, prizor je koji se pojavljuje danas kod mnogih češće samo na reklamama i u filmovima, a manje u stvarnom obiteljskom životu. U praksi je kod mnogih drugačije: jedan roditelj završava posao na kompjuteru, djeca viču, jedan prevrće čašu s vodom, drugi razmazuje hranu po glavi, baca je na pod, gađa žlicom zid, zvoni telefon…  a tek smo počeli s večerom. Što se to dogodilo za našim obiteljskim stolom, možda se pitate? Jesmo li zaboravili kako jesti i uživati u društvu? Ako jesmo, je li to loše?  Stručnjaci će uvijek istaknuti da je zajedničko objedovanje od velike važnosti za obiteljski život. Toj temi se poznati obiteljski terapeut Jesper Juul podrobnije posvetio u svojoj knjizi “Hura, idemo jesti” gdje među ostalim, govori: “Raspoloženje prvenstveno stvara ono što se događa u srcu doma – u kuhinji – i oko stola za kojim se jede, a svakodnevni zajednički obroci i djeci i odraslima pružaju idealnu priliku da pokažu kako se osjećaju. Glavne uloge imaju, naravno, ljudi koji su oko stola, ali smisao i značenje proizlaze iz hrane i uživanja. Ne samo iz hrane koja se nalazi na stolu nego i iz ljubavi i brige koja je uložena u njenu kupnju i pripremu.” Katkad nam je doista ugodno kad smo zajedno, a katkad imamo osjećaj da je svatko mogao jesti i sam. Tako i treba biti. Što više od obroka činimo ‘projekt’ – bio to ‘projekt u svrhu zdravlja’ ili ‘projekt u svrhu ugode’ – to smo manje otvoreni prema tome da obiteljski život doživimo i prihvatimo onakvim kakav jest.” Prema Jesperu Juulu, opušten i tolerantan roditelj, koji ima razumijevanja za obitelj, na nju pozitivno utječe i shvaća da svatko ima i svoje loše i dobre dane, ima izgleda riješiti eventualne sukobe i izbjeći “problematične situacije” za stolom i uokolo njega. A u svakoj obitelji u tom smislu ima posla. Nered se uvijek može pospremiti, novi tanjur kupiti, ali za blagostanje u obitelji moramo se sami pobrinuti. Mi roditelji smo u tom smislu “domaćini” našoj djeci, mi određujemo što će se kupiti, pripremiti za jelo, koliko hrane ćemo djetetu ponuditi na tanjuru, te primarnu potrebu za hranom iskoristiti kao još jednu vrijednu mogućnost da djeci usadimo osjećaj samozadovoljstva i povezanosti s obitelji.

Mario: U nastavku naše emisije „I to je život“ uključujemo našu današnju gošću Azru Mulabdić, članicu „Nagli“ Vijeća žena Medžlisa islamske zajednice i jednu od urednica prve halal kuharice u Hrvatskoj. Želimo vam ugodnu dobrodošlicu u našu emisiju i za sam početak predstavite nam vaše Vijeće žena „Nahle“.

Azra: Zahvaljujem se na pozivu i interesu za našu kuharicu. Kao što ste rekli, Nahla su Vijeće žena ispred Medžlisa islamske zajednice u Sisku i Nahle su osnovane 2015.godine. Iako smo kao žene i do tada bile aktivne i sudjelovale u različitim aktivnostima u zajednici i izvan nje, od tog Ramazana smo dale jednu prepoznatljivost, dale smo si jedno znakovito i simbolično ime Nahla, što u prijevodu znači pčela, što nas asocira na najbolja svojstva poput truda, marljivosti, produktivnosti, sklada i harmonije. Samim nadjevanjem imena Nahla kao da smo same sebi već odredile i postavili neke ciljeve koje smo željele ostvariti. Same smo se definirale u jednoj prezentaciji kako smo na osobnom planu različite ali da su nam bliske sličnosti i da dijelimo iste temeljne težnje, vrijednosti i ciljeve. Kroz naše Vijeće je aktivno uključeno oko 20-tak žena i djevojaka ,  a naše susrete i druženja popunjavamo kreativnim radom kroz izradu rukotvorina.

Daša: Molim vas pojasnimo prvo što znači pojam HALAL koji se spominje i u naslovu Vaše kuharice.

Azra: Sama riječ halala predstavlja sustav dozvoljenosti u Islamu kao i stil življenja Muslimana i Muslimanke od rođenja pa do smrti. Halal može označavati različite vrste proizvoda, kozmetiku, lijekove, predmete opće upotrebe, usluge u ugostiteljstvu, trgovini i bankarstvu. Međutim, najčešće se pod riječu halal podrazumijeva dozvoljena hrana i prehrana. Tradicionalno halal se povezivao isključivo s mesom i podrazumijevao je poseban način uzgoj životinja, humani pristup prema životinji te poseban način klanja i obrada mesa. Današnji pristup halalu je takozvani pristup od polja do stola koji podrazumijeva provođenje kontrolirane halal procedure tijekom cijelog procesa proizvodnje i dobivanja proizvoda. To znači od same nabave sirovine, preko njenog skladištenja, procesa proizvodnje, distribucije pa na kraju do prodaje. Tijekom svih ovih procesa niti jedan sastojak ne smije imati porijeklo od nečega što je zabranjeno halal standardom. Na primjer ne smije sadržavati svinjetinu, alkohol, krv, štetne aditivne, opojne stvari i slično. Prema svemu tome halal proizvodi predstavljaju dodatno kontrolirane proizvode visoke kvalitete koji su prihvatljivi za sve životne dobi i pripadnike svih vjeroispovijesti.

Mario: Kako je došlo do ove zanimljive kuharice, tko su autori i drugi zaslužnici? Koja je cijena i gdje se može nabaviti? 

Azra: Kroz naša druženja i aktivnosti u zajednici, razmišljale smo na koji način da mi žene pridonesemo u promociji izgradnje buduće Islamskog kulturnog centra u Sisku, a s druge strane smo shvatile kako se sve više suočavamo u našim osobnim životima s nedostatkom ideja za recepte na bazi halal prehrane, i onda smo odlučile da osvijestimo druge o važnosti halal prehrane te smo izdvojili svoje osobne, najbolje recepte u kojima se koristi neki od halal certificiranih sastojaka, odnosno artikala s halal oznakom. Najveću prednost u nastajanju halal kuharice imali smo u liku Midhata Mulabdića, profesionalnog fotografa i grafičkog dizajnera koji je odmah prihvatio da svojim objektivom prati ovaj gurmanski izazov i posvetio se tome zaista srčano i predano. Nakon obrade fotografija nastavio je i sa grafičkim oblikovanjem kuharice, a mi smo se posvetile oblikovanju, lektoriranju i prevođenju recepata na engleski jezik jer smo htjeli da kuharica bude dvojezična kako bi imala što veći doseg. Kada smo dobile prvu radnu verziju proslijedili smo ju dvojici šefova Nihadu Mameleđiji i Goranu Ragužu koji su dali dvije zaista bogate i kvalitetne recenzije. Centar za certificiranje halal kvalitete odmah je prihvatio naš projekt što nas je posebno obradovalo jer nismo od početka ni znale ni mislile o tome kako ćemo financirati i to je bilo veliko ohrabrenje na čemu smo im od srca zahvalni. Cijena knjige je 150 kuna i po toj cijeni ju možete kupiti u Medžlisa islamske zajednice Sisak na adresi Petrinjska 64 svaki radni dan od 10 do 13 sati, u knjižari Korzo u Sisku ili ju možete naručiti na mail nahla.sisak@gmail.com

Daša: Koliko je važno kuhati i obroke pripremati s ljubavlju i poštovanjem?

Azra: Znamo da pravilnu prehranu čine raznovrsnost, umjerenost i uravnoteženost. Međutim, osim navedenog četo zaboravljamo kako je jednako važno paziti kako pripremamo namirnice prije nego se nađu na našem tanjuru. Svakako to ne podrazumijeva samo standardne upute kao npr.jedite svježe sezonske namirnice, smanjite unos masnoća i kalorija, nutritivno obogatite trpezu, već je znanstveno dokazano da je hrana koja je napravljena s puno nježnosti, brige i ljubavi, uvijek ima bolji okus. A i to zasigurno doprinosi blagostanju u obitelji i za stolom o čemu je Poredoš Lavor prethodno govorila.

Mario: Informirajte nas i o drugim aktualnim događanjima koje organiziraju i provode Nahle …  

Azra: Nahle u punom smislu opravdavaju značenje svog imena, pa tako organiziraju književne susrete, predavanja, sudjeluju u različitim javnim programima i manifestacijama. Jedan od najvećih programa čiji su nositelji bile upravo Nahle je prošlogodišnji Bajram na sisačkoj Šetnici što je bila prva i najveća proslava Bajrama u jednom gradu u Hrvatskoj, zatim Svjetski dan hidžaba 1.veljače je redovna aktivnost nahli. I ono što zaista s ponosom ističemo je da smo jedine u Hrvatskoj koje već petu godinu u kontinuitetu s našim sugrađankama obilježavamo Svjetski dan hidžaba na ovakav način.

Daša:  I za kraj molim vas podijelite s nama jedan recept …  

Azra: Kuharica je inače podijeljena u 4 dijela, doručci, salate, predjela, glavna jela i deserti. Za kraj nešto slatko, tradicionalno, a opet obogaćene nečim moderno, to su čokoladne hurmašice.

Sastoji za tijesto : 2 jajeta, 200 g maslaca ili margarina, 200 ml ulja, 100 g šećera, 100 g čokolade s lješnjacima, 1 prašak za pecivo, 1 vanili šećer i 500 g glatkog brašna

Sastojci za šećerni sirup : 1 kg šećera, 1 vanili šećer, 1.5 l vode

Šećerni sirup pripremite tako da sastojke kuhate lagano oko sat vremena. Za tijesto je potrebno miksati jaja sa šećerom i vanili šećerom, dodajte otopljeni maslac i ulje i još par minuta miksajte. Čokoladu otopite na pari i ulijte u smjesu. Zatim dodajte prašak za pecivo i postepeno dodajte brašno. Tijesto ne smije biti pretvrdo. Oblikujte hurmašice i poredajte u namašćeni protvan s razmakom od 3 cm. Stavite da se peku na 200°C dok ne porumene. Tople hurmašice zalijte šećernim sirupom. Dobar tek.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovosezonska emisija „I to je život“. Nakon kratke ljetne stanke ponovno smo zajedno od mjeseca rujna s novim temama i novim gostima. Ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.