Izbornik
mostuparkunaslov

MOST-ovci u Petrinji poručili: „Država je prespora, administracija preogromna, Zakon o obnovi na našem području nije primjenjiv u praksi“

PETRINJA – Članovi MOST-a u petrinjskom su parku ovog četvrtka održali konferenciju za novinare pod naslovom „Program za revitalizaciju SMŽ“ na kojoj su se osvrnuli na trenutnu situaciju na potresom pogođenom području. Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja (koji je mandat u Hrvatskom saboru osvojio upravo u VI. izborno jedinici), podsjetio je kako su na istom ovom mjestu konferenciju održali i 29. lipnja, kada je u Petrinji boravio i premijer Plenković. Problemi na koje su tada upozorili, kaže Grmoja, nisu riješeni ni do danas. Objasnio je i zašto je na nekoliko dana odlučio dijeliti sudbinu ljudi koji žive u kontejnerima i mobilnim kućicama.

„Kad smo poslani na saborsku stanku, inicijativa „Petrinjsko proljeće“ zasula je nas zastupnike razglednicama razrušene Petrinje s porukom – vi imate odmor, mi odmora nemamo. Dakle, Petrinja i Banovina su još uvijek razrušene, ljudi još uvijek žive u neadekvatnim uvjetima i ja sam osjetio odgovornost – kao saborski zastupnik osjetio sam se prozvan, iako niti sam sudjelovao u donošenju ovog zakonodavnog okvira koji je loš, niti sam odgovoran za tu sporost, ali ipak osjećam odgovornost. Došao sam tu na Banovinu nekoliko dana. Moji lokani MOST-ovci, posebno kolegica Luca Gašpar Šako je rekla da ne mogu doći na Banovinu i biti u nekom hotelu, ne mogu biti u kući, nego moram živjeti kako živi većina ljudi ovdje, tako da sam evo, nekoliko noći prespavao u mobilnoj kućici. Naravno da to nije nikakva žrtva biti par dana tu. Ono što ljude ovdje muči da su oni u mobilnim kućicama već više od sedam mjeseci i to uz jednu veliku neizvjesnost da uopće ne znaju kada će useliti u domove, uz sve one traume koje su preživjeli. Ja nemam nikakvih trauma, znači ja sam došao tu nekoliko dana, ali ono što je dobro i što me raduje je da smo ipak aktualizirali ovo pitanje obnove Banovine, da me zovu različiti mediji i da Hrvatska ipak nije zaboravila Banovinu. To daje nekakvu nadu da će se ovaj proces obnove ubrzati, da će se početi rješavati problemi, da ćemo donijeti u Hrvatskom saboru novi zakonodavni okvir“, rekao je Grmoja.

Luca Gašpar Šako, koordinatorica MOST-a za Sisačko-moslavačku županiju i vijećnica u Županijskoj skupštini kazala je kako ni sedam mjeseci nakon potresa, na Banovini nije izliven nijedan novi temelj, a kamoli da je nešto izgrađeno: „Ja bih se osvrnula na tri osnovne stvari koje kao papiga ponavljamo od prvog mjeseca: voda, struja i zakonodavni okvir. Još uvijek postoje ljudi koji nemaju ni pitku ni bilo kakvu drugu vodu. Jučer mi pišu građani iz Općine Donji Kukuruzari da već šest dana nemaju pitku vodu i da je Grad Hrvatska Kostajnica rekao da im neće dovesti cisterne, a što su Hrvatske vode i Grad po zakonu dužni učiniti nakon nestanka vode od 24 sata. I masa građana u okolnim naseljima, gdje su bunari presušili, nema pitku vodu. To je prvi problem“, upozorila je Gašpar Šako.

Drugi problem je, kaže, struja: „Nama iz Europe dolaze donacije – firme ili udruge grade drvene i montažne objekte na Banovini i kad izgrade taj objekt koji je „ključ u ruke“, onda građani ne mogu dobiti od države struju. To je „apsurdistan“. Mi to stalno ponavljamo. Nažalost, za svaku pojedinačnu obitelj se moramo posebno boriti. To je trošenje energije i nas i građana. Mi ne možemo više. O tome se mora donijeti odluka na nivou države da kad se donira nešto, kad se izgradi, da se ljudima da priključak struje, jer oni su tu i prije živjeli, nisu sad došli, srušeni su im objekti i moraju imati pravo na priključak struje.“

„Treća stvar“, dodala je Gašpar Šako, “je zakonodavni okvir i ovaj program Revitalizacije Sisačko-moslavačke županije koji je u najblažu ruku katastrofalan. Svi mi građani laici smo pročitali – dosta građana – ne bi vjerovali koliko je građana pročitalo taj program i svi smo zaključili da je to „copy-paste“ iz 2018. godine. Strategija koja nije uopće provediva na području pogođenom potresom. Vi tu imate npr. navedenu energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Sisku koja je već odavno energetski obnovljena i koja sad ima crvenu naljepnicu. Znači to je čisti primjer „copy – pastea“. To je nedopustivo. Imamo sad prepirku između struke i države, Vlade Republike Hrvatske koja je donijela taj program, dok je struka donijela svoj program koji je zanemaren. Ja molim, apeliram da se struka poštuje, da se uvaže ti ljudi i da se krene u nešto pametno, stručno i adekvatno. Ako nama donatori koji nam doniraju objekte montažne, drvene, mogu to brzo napraviti – imam primjer gdje je firma koja je donator prekjučer popodne započela graditi drvenu kućicu, danas je već završavaju. Dakle, počeli su prekjučer popodne, a danas je ona useljiva. Znači da se može i mora. Država je prespora, administracija je preogromna, Zakon nije primjenjiv na našem području i molimo da se početkom rada Sabora hitno ide u proceduru izmjena Zakona o obnovi, jer on nije primjenjiv u praksi“, kazala je Gašpar Šako.

Robert Groza, MOST-ov vijećnik u Gradskom vijeću Grada Petrinje imao je ovaj put samo jedan apel. Podsjetio je naime kako za tri tjedna počinje školska godina, a još uvijek nemamo osigurane koridore kroz razrušeni grad kojima bi djeca sigurno mogla stizati do škole: „Prije malo više od mjesec dana smo bili na istom ovom mjestu, govorili smo o istim ovim temama. Nadam se da se nećemo za par mjeseci opet nalaziti ovdje i govoriti o istim temama. Ja ću s ovog mjesta apelirati na sve nadležne i odgovorne da učine samo jednu stvar, a to je da omoguće siguran prolaz kroz grad, barem kroz ovaj najuži centar grada. Znači, da se osiguraju prometni koridori za vozila i za pješake kroz centar grada. To je izrazito važno jer nam za tri tjedna počinje nova školska godina i mi imamo učenike koji ne mogu doći iz jednog dijela grada u drugi dio grada gdje će zbog ovih naših okolnosti morati ići u školu. Znači, smanjio sam zahtjeve od prije mjesec dana. Sada imam samo jedan: apeliram da se omogući prolaz i prometni koridori kroz najuži centar grada. Tu govorimo doslovno o pet ili šest ulica. To je povezano i sa Zakonom o obnovi, jer ljudi koji žive u centru grada ne žele potpisati suglasnosti za rušenje. Zašto? Zato što Zakon o obnovi ne garantira i ne kaže točno što će se s tim kućama i s tim ljudima dogoditi. Naravno, Zakon o obnovi treba mijenjati, pogotovo članak 46.a, s tim da napominjem, za ove koridore o kojima ja govorim, ne treba rušiti cijele kuće, već samo opasne elemente i dijelove objekata koji prijete urušavanjem na prolaze“, poručio je Groza.

Da su izmjene Zakona o obnovi potrebne, slaže se i saborski zastupnik Grmoja. Kaže kako je u trenutku donošenja ovog Zakona u Hrvatskom saboru bio u dilemi – s jedne strane članovi njegova Kluba zastupnika ocijenili su da Zakon nije dobar i da ga ne bi trebali podržati, dok se s druge strane on kao zastupnik koji je izabran u ovoj izbornoj jedinici pitao kakvu poruku šalje stanovnicima Banovine ako glasuje protiv. Odlučili su ipak ostati suzdržani, a danas se, kaže, vidi da taj Zakon ipak nije dobar: „Našao sam se i s članovima inicijative „Petrinjsko proljeće“ koji su upozorili na članke Zakona koji su problematični. I Robert je spomenuo članak 46.a koji je problematičan. Netko treba odgovarati za loše zakone koji se donose u Hrvatskom saboru. Ja mislim da je generalno i u hrvatskoj politici i u hrvatskom društvu najveći problem nedostatak odgovornosti. Dakle, ako ja koji nisam glasao za taj Zakon osjećam odgovornost i došao sam ovdje – jer što ljude briga jesam li ja glasao za Zakon – oni znaju Grmoja je u Saboru i on je odgovoran kao i ostali. Dakle, zato sam došao tu i ne mogu reći ništa više od onoga što su mi ljudi ovdje rekli. Čuo sam koji su njihovi problemi, njih ću artikulirati u Hrvatskom saboru i nadam se, potaknuti vladajuće da taj Zakon promijene, da on bude kvalitetniji. Ako bude trebalo dati kakav amandman, dat ću ga, to je sve što mogu napraviti.“

Govoreći o raspoloženju ovdašnjih ljudi, Grmoja kaže: „Naravno da je ljudima teško, ali nastoje ne biti oni koji će samo kukati, jer znaju da je ipak puno ljudi pokazalo srce, da je puno ljudi uskočilo, pomoglo im i sad da ispadaju kao oni koji na sve prigovaraju. Ljudi ovdje su ipak i ponosni i dobri i ne žele „pljuvati“ na pomoć koja im je pružena od strane cijele Hrvatske koja je uskočila kad je trebalo. Ali isto tako ja želim poslati poruku da ne smijemo zaboraviti na Banovinu, jer jesmo, pokazali smo veliko srce, ali ljudi ne mogu u kontejnerima i mobilnim kućicama živjeti cijeli život. Jedna starija gospođa kaže kako treba brinuti o mladima, jer oni su budućnost i bez njih ovdje nema života, ali dodaje kako stariji nemaju ono što imaju mladi – vrijeme. „Hoću li ja svoj život skončati u ovom kontejneru bez sanitarnog čvora?“, pita se ta gospođa. Ono što je ključ je da se u hrvatskoj javnosti, u Saboru, u Vladi, ne zaboravi ovo područje i da se napravi sve kako bi se što prije dogodila ne samo obnova, nego se i donijeli strateški dokumenti koji će biti kvalitetni i koji će omogućiti nastavak života ovdje, revitalizaciju života. Nije dovoljno obnoviti građevine ako ljudi odavde odu“, zaključio je Grmoja.

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X