PETRINJA – Na Europski dan održivih zajednica, 22. rujna, u Petrinji, u velikom šatoru na Trgu hrvatskih branitelja, održan je prvi „Regionalni sajam kulture razvojne suradnje“.
Pod motom „Zajedno za održivo sutra“, organizirali su ga Zaklada SOLIDARNA, Srpsko narodno vijeće, Udruga IKS, Regionalna Zaklada ZAMAH i ACT Grupa, uz pokroviteljstvo Grada Petrinje i Turističke zajednice Grada Petrinje te financijsku potporu Ureda za ljudska prava i nacionalnih manjina Vlade RH, Ureda Europskog parlamenta i Fonda 5.5. i partnera. Svrha ovog cjelodnevnog, neprofitnog sajma bila je druženje, umrežavanje, informiranje i promocija lokalnih proizvođača i zajednica za održivi razvoj koje djeluju na području Petrinje i cijele Sisačko-moslavačke županije, ali i drugih krajeva Hrvatske.
„Zaklada SOLIDARNA, kao i partneri koji su suorganizatori današnjeg „Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje“ u Petrinji, ovdje smo na terenu zapravo od prvog dana potresa i pratimo obnovu koja se događa i ne događa i zaključili smo da zapravo obnova Banije, kako ju mi volimo od srca zvati, nije samo u obnovi kuća, nego je to zapravo jedan cjelokupniji zahvat regeneracije nekog društvenog oporavka. Smatrali smo da bi jedan ovakav sajam gdje bismo okupili OPG-ovce, udruge, razne humanitarce, male poduzetnike, bio recimo dobar prvi korak“, rekla je Karla Pudar, programska voditeljica Zaklade SOLIDARNA.
Cijeli ovaj Sajam, kaže Pudar, dio je većeg projekta koji se zove „Banija se budi“, a koji Zaklada SOLIDARNA provodi zajedno sa Srpskim narodnim vijećem: „Htjeli smo, uz ovaj izlagački dio, probuditi Baniju i kroz niz radionica gdje bismo lokalnim poljoprivrednicima, poduzetnicima, malim obrtima dali priliku za razne edukacije – od marketinga, komunikacija, digitalnog pristupa prodaji, preko nekih savjeta za regenerativnu poljoprivredu i slično, a uz to imati i jedan dio diskurzivnog panel programa gdje smo pozvali cijeli niz visokih dužnosnika da čujemo njihova mišljenja na temu regionalnog razvoja Sisačko-moslavačke županije, ali i primjere dobre prakse od strane Europske banke za obnovu i razvoj na temu urbane regeneracije“.
Sudionike „Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje“ na otvaranju su pozdravili predstavnici pokrovitelja i organizatora. Dobrodošlicu u Petrinju poželjele su im direktorica Turističke zajednice Grada Petrinje, Kristina Suppe i gradonačelnica Grada Petrinje, saborska zastupnica, Magdalena Komes.
„Petrinja je prije rata zaista bila središte i kulture i svih ostalih manifestacija. Imala je jedan uzlet osamdesetih godina. Onda je došao rat i zapravo je Petrinja doživjela jednu silaznu putanju i u društvenom i u gospodarskom razvoju. Petrinjci su nažalost odlazili „trbuhom za kruhom“. Potres koji nas je prije skoro dvije godine zadesio, ja osobno, ali vjerujem i brojni Petrinjci, shvatili smo kao novu priliku koju smo svakako već i počeli koristiti za razvoj, za napredak. Potres je učinio svoje, ali nama je cilj izaći iz sve te nesreće jači i snažniji. Želimo promijeniti brend Petrinje iz unesrećenog grada u jedan grad s puno mladih, sretnih obitelji, grad koji gleda u budućnost“, kazala je Komes.
Naglasila je kako je za obnovu i revitalizaciju Petrinje, ali i cijele Banovine potrebna suradnja svih segmenata društva: „Ovdje su danas predstavnici tijela koja su nadležna za obnovu, ali isto tako sam sretna da su na ovom sajmu zapravo ujedinjeni svi segmenti potrebni, ne samo za obnovu, nego i za revitalizaciju i Petrinje i čitavog ovog kraja. Svakako je bitna ta koordinacija i suradnja svih tijela, dakle i lokalne i županijske i državne razine. Ovdje je bitno naglasiti da su ovdje, na ovom sajmu, i izlagači, mali OPG-ovci koji imaju „manju vidljivost“ i ovo će biti prilika za njih da pokažu sve što proizvode i time predstave i bogatstvo ovog kraja. Petrinja i čitavo ovo područje je, što je manje poznato, bogato kestenovom šumom. Poznati smo po proizvodnji meda i smatram da su ovakve prilike dobre za promociju upravo takvih malih proizvođača, odnosno OPG-ovaca“.
Sudionicima Sajma obratila se i potpredsjednica Vlade RH, Anja Šimpraga, rekavši kako su obnova i revitalizacija potresom pogođenog područja veliki ispit za čitavo društvo: „Potres je na ružan način ponovno sve građane Hrvatske primorao da svoju pažnju, misli, brigu i nadu usmjere prema Baniji. Njezina obnova i demografska revitalizacija, ali i cijele Sisačko-moslavačke županije, ispit je koji stoji pred našim društvom i pred nama koji obavljamo javne funkcije. Rezultat tog ispita pokazuje nam koliko se u teškim trenucima zapravo možemo osloniti jedni na druge. Pokazuje i koliko su naše institucije dorasle svojim obvezama pružanja neposredne pomoći kada je to najpotrebnije, ali i pružanja potpore razvoju dugoročno održivog i uključivog društva. Samo uspostava takvog društva predstavlja nam sigurnu branu od mogućih prirodnih ili ljudskom rukom izazvanih izazova i nepogoda. Ako je u potresu bilo ičeg dobrog, onda je to svijest da Hrvatska doista ima velik broj građana, udruga, poduzetnika, obrtnika koji su, kada je to bilo najteže, pokazali spremnost da pomognu svojim sugrađanima u nevolji. Mislim da smo ovdje svi, moramo biti i jesmo ponosni na solidarnost koja je svih tih dana krasila naše društvo“, rekla je Šimpraga, zahvalivši svima koji su priskočili u pomoć potresom pogođenom stanovništvu.
Osvrnula se i na tijek obnove: „Iako znam da ovdje nitko od nas nije zadovoljan brzinom obnove, ali nadam se da ćemo u narednim mjesecima doživjeti da se ovdje grade kuće, a počele su se graditi, nekonstrukcijska obnova većim dijelom ide svojim tokom i da će građani zaista biti zadovoljniji svim onim što pripremamo. Svi mi morat ćemo i svojim osobnim angažmanom potaknuti da se obnova ubrza i da se rezultatu osjete i vide, jer ono što ljudi žele vidjeti jesu zapravo domovi koji se obnavljaju“, kazala je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga na otvorenju „Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje“.
U sklopu programa Sajma, održano je i uručivanje nagrade „Europski građanin“. Riječ je o nagradi koju Europski parlament dodjeljuje od 2008. godine za projekte koji jačaju europski duh solidarnosti, kreativnosti i motiviranosti te potiču aktivnosti kojima se konkretno izražavaju osnovne vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Europski parlament dodjeljuje ovo priznanje odabirom nacionalnih laureata u svakoj državi članici EU-a. Dosadašnji dobitnici u Hrvatskoj su: Martina Čuljak s projektom „Help Balkans“ (2014.), Hrvatska gorska služba spašavanja (2015.), Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać (2016.), udruga „Transplant“ i Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi (2017.), Savez izviđača Hrvatske s kampanjom „Boranka“ (2020.) te NeuroSplit za projekt „One Dream United“ (2021.). (U 2019. priznanje nije dodijeljeno zbog izbora za deveti saziv Europskog parlamenta). Ove godine, nagrada „Europski građanin“ u Hrvatskoj je dodijeljena projektu „Fond 5.5“ Zaklade SOLIDARNA.
Fond 5.5. osnovan je nakon potresa u Zagrebu, u ožujku 2020. kako bi pružao kriznu financijsku potporu socijalno ugroženim građanima. Ponovno je aktiviran neposredno nakon potresa koji su u prosincu 2020. pogodili Sisačko-moslavačku županiju. Kroz veliku humanitarnu akciju prikupljeno je više od 17,2 milijuna kuna, usmjerenih na više od 1200 obitelji stradalih od potresa. Oblici podrške uključili su jednokratnu financijsku pomoć, pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravcima i obnovi kuća i gospodarskih objekata. Uloženo je i 1,2 milijuna kuna u razvoj lokalnih zajednica i obrazovnih kapaciteta širom potresom i siromaštvom pogođene regije.
Uručivanje nagrade u Petrinji organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a dobitnicima ju je uručio zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić: „Počašćen sam što sam danas kao hrvatski eurozastupnik dobio priliku da nagradim one ljude i one udruge, onu Zakladu koji su pomogli Petrinji kada je bilo najteže. Nažalost, u mnogim situacijama država je spora, kao i neke niže institucije koje kasne u nekim stvarima – ne moram vama pričati o tome, ali zato su tu dobri ljudi. Ovoga puta dobre žene koje su prve priskočila u pomoć Petrinjcima i cijeloj Banovini i na tome smo im neizmjerno zahvalni. Pripala mi je čast da kao zastupnik u Europskom parlamentu nagradu za „Europskog građanina“ godine ovoga puta uručim predstavnicama Zaklade SOLIDARNA i Fondu 5.5 koji su, da ne ponavljam, prvi priskočili u pomoć i bili konkretni. Kao hrvatski zastupnik, nažalost, nemam baš puno prilika da budem sretan i ponosan što sam hrvatski predstavnik, ali ovo je jedna od onih stvari koje me čine sretnim i ispunjavaju i sretan sam da nije uzalud“, rekao je Matić.
U ime Zaklade SOLIDARNA, nagradu su preuzele Sanja Sarnavka, predsjednica Uprave Zaklade, Marina Ajduković, predsjednica Vijeća Fonda 5.5 i Karla Pudar, programska voditeljica Zaklade SOLIDARNA.
„Velika nevolja je prilika za solidarnost, ljudskost, povezivanje i povezanost sa Solidarnom je bila izuzetno sjajna kombinacija, jer to je organizacija koja upravo ima tradiciju da se ljudima koji trebaju, ženama koje trebaju i djeci koja trebaju u nevolji, solidarno, s dostojanstvom i poštovanjem pomaže“, rekla je Marina Ajduković, poručivši kako im je ova nagrada ohrabrenje za daljnji rad.
„Ja ću samo reći da smo nas ovdje tri na pozornici kao primateljice ove izuzetno vrijedne nagrade na kojoj smo jako zahvalne, međutim iza ove nagrade stoje stotine, ako ne i tisuće ljudi koji su bilo financijskom, bilo materijalnom pomoći omogućili da mi, kada su skoro dvije godine prošle od potresa, jesmo ovdje, da još uvijek radimo i da uistinu pomažemo ljudima u nevolji“, rekla je Sanja Sarnavka.
„Ovo što radimo, mi nismo radili zato što bismo htjeli nagrade, ali je lijepo vidjeti da je naš trud prepoznat, međutim kao što smo rekli, ovo nije samo naša nagrada. Ja bih rekla jedno veliko hvala svima vama. Hvala 27 tisuća puta koliko je bilo privatnih donatora koji su pomogli svojim radom, vremenom i svojim donacijama. Hvala svakoj od 647 korporacija koje su nam ukazale svoje povjerenje i drago nam je da je ovo znak da ih nismo iznevjerili. Isto tako željeli bismo zahvaliti svim našim suradnicima i operativnom timu Zaklade Solidarna“, rekla je Karla Pudar, poručivši da i dalje ostaju prisutni i nastavljaju pomagati stanovnicima ovog područja.
Violeta Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj najavila je kako će predstavnicima Zaklade, osim u Petrinji, nagrada “Europski građanin” biti uručena i na naknadnoj svečanosti u Bruxelessu.
Cjelodnevni program „Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje“ bio je osmišljen tako da s jedne strane pokaže raznolikost i bogatstvo Banovine i njezinih vrijednih ljudi koji svojim radom doprinose revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije, a s druge strane, da i izlagačima ponudi mjesto za nadogradnju njihovih znanja i vještina kroz edukativne radionice i panele na kojima su sudjelovali stručnjaci iz područja poljoprivrede, ekonomije, marketinga i sl. Među ostalim, održane su dvije javne rasprave: „Regionalni razvojni sat“ i „Urbana regeneracija kao novi pristup razvoju Petrinje“ te niz informativnih i edukacijskih sesija i radionica (o opskrbnim lancima, plasmanu proizvoda na tržište, regenerativnoj poljoprivredi, ali i o društveno-kulturnim centrima kao žarištu održivog razvoja lokalnih zajednica te pomoći znanstvenih radnika i znanstvenih institucija u razvoju ruralnog područja).
U „Odvažnom kutku“ organizirana je razmjena iskustava poduzetnih žena i žena u poduzetništvu u profitnom i neprofitnom sektoru o njihovom utjecaju na razvoj lokalnih zajednica. U „Palijativnom kutku“ demonstrirana je pak zdravstvena oprema, uz demonstracijske vježbe gradskih društava Crvenog križa Petrinje, Siska i Gline. Za sudionike i posjetitelje Sajma organizirano je i besplatno pravno savjetovanje.
Istodobno, na 50-ak promotivnih štandova, svoje proizvode predstavljali su poljoprivrednici, poduzetnici, obrtnici, udruge i zadruge iz Petrinje, Sisačko-moslavačke županije i drugih krajeva Hrvatske. Posjetiteljima su ponudili raznovrsnu paletu proizvoda – od svježeg voća i povrća, preko džemova, ajvara, meda, suhomesnatih proizvoda, rakije, sokova, licitara, pripravaka od ljekovitog bilja do različitih rukotvorina.
Među onima koji su predstavili svoje usluge i proizvode na ovom sajmu, bio je i trgovačko uslužni obrt „Danitex“ vlasnice Danijele Žugaj iz Petrinje koji se bavi opremanjem interijera tekstilom (šivanjem zavjesa, dekora, navlaka za namještaj i ostalih dekorativnih predmeta).
„Budući da radim to što radim i imam 25 zaposlenih žena u svom obrtu, jednostavno ne mogu biti da ne sudjelujem u takvim nekakvim stvarima, jer smatram isto tako da i kad meni treba nekakva pomoć Grada da i oni meni „uskoče“, pa nekako i ja gledam na taj način da to ovako vratim, jer ipak smatram da ljudi trebaju vidjeti čime se bavimo i što radimo. Teško je to samo preko Facebooka vidjeti nekakvu sliku ili nešto. Ovako je to uživo, pa ipak malo drugačije izgleda. Ljudi kad su dolazili, vidjela sam da su bili oduševljeni i zaista komentiraju da imamo najljepši štand ovdje, što mi je bilo drago za čuti. Drago mi je u biti da ljudi vide što radimo i da vide naš trud, znači koliko stvarno toga stvaramo i što se sve proizvodi u Petrinji, što sve Petrinja može dati“, kaže Žugaj.
Priznaje doduše kako je danas teško poslovati: „Teško je. Sada radimo i halu u Mošćenici, jer trenutno smo smješteni u garaži moje obiteljske kuće u kojoj živim i evo zaista, dosta je tu ulaganja i normalno, ulažemo sve što možemo da se to privede kraju, da se možemo čim prije preseliti tamo. Želim ostati u Petrinji, želim raditi u Petrinji, jednostavno želim da te žene koje rade kod mene da imaju nekakvu sigurnost i jednostavno da se i one dobro osjećaju. Pokušat ćemo napraviti najbolje što možemo“.
Uz domaće izlagače, na „Regionalnom sajmu kulture razvojne suradnje“ u Petrinji su se predstavili i gosti iz drugih krajeva Hrvatske. Među njima bila je i Udruga „Naše ognjište“ iz Knina: „Udruga „Naše ognjište“ dolazi iz Knina, iz Biskupije. Mi se bavimo izradom narodne nošnje kninskog kraja, dinarskog kraja, znači dalmatinskog zaleđa. Na našem štandu možete vidjeti moderne torbe koje imaju na sebi na prednjoj strani tkanje s uzorkom s pregače narodne nošnje dinarskog kraja. Imamo i prekrivače otkane vunom, s domaćim dalmatinskim šarama. Imamo i nakit koji ima u sebi detalj sa starinske košulje i slično. Mi se također bavimo i edukacijom žena u tkanju i vezenju. Imamo i socijalni program gerontodomaćica. Prošle godine smo imali 11 zaposlenih žena koje su se brinule o 166 starijih i nemoćnih korisnika. Ove se godine nadamo zapošljavanju 12 žena“, ispričala je Ojdana Vještica, predsjednica udruge „Naše ognjište“.
Tijekom dana za posjetitelje i sudionike organiziran je i „Sajam dobre hrane“, te nastupi folklornih skupina, dok je u večernjim satima održan program „Razvojna fešta“, ponovno uz „Sajam dobre hrane“, odnosno ugostiteljsku ponudu slastica i pekarskih proizvoda te glazbeni program lokalnih bendova mladih.
