PRNJAVOR ČUNTIĆKI – U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Čuntićanka“ iz Hrvatskog Čuntića, u Ekološkom centru „Vrata Zrinske gore“, održani su tradicionalni 19. Antunovski susreti.
Uz domaćine nastupili su i njihovi gosti: Kulturno-umjetnička udruga „Cernik“ iz Cernika i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Široka Kula“ iz Široke Kule pokraj Gospića.
Na početku sve je pozdravila i zahvalila na dolasku Katica Radošević, predsjednica KUD-a „Čuntićanka“: „Od srca vas pozdravljam u svoje ime i ime svih mojih članova KUD-a. Zahvaljujem vam što ste došli da s nama podijelite radost proslave našega zaštitnika, svetog Antuna. Svi znamo da smo do sada imali ove susrete kod crkve i na dan samog svetog Antuna, ali neke okolnosti su se dogodile pa smo to ove godine morali prebaciti ovdje. Kako će dalje biti, to ćemo vidjeti, ali bez obzira gdje smo, bitno je da smo se okupili i da smo ovdje svi zajedno. Zahvaljujem prijateljima iz Cernika i Široke Kule što su se odazvali da nam prezentiraju dio svoje baštine i da uveličaju ovu našu proslavu. I na kraju, osjećajte se kao kod svoje kuće, budite svi veseli.“
Nakon toga Susrete je otvorio Ivan Prskalo, zamjenik petrinjske gradonačelnice: „Dragi župljani Župe svetog Antuna, svih pet ovih naselja koji su nam svima na srcu i naravno, pozdravljam i goste, makar mi je to čak malo neugodno reći i to mi je malo neiskreno, zato što ne znam da se netko može ovdje osjećati kao gost. Jednostavno, među Čuntićanima svi smo uvijek bili dobrodošli, svi smo se osjećali kao domaćini i svi smo se osjećali ovdje kao braća i zato mi je uvijek bilo zadovoljstvo biti ovdje. Dragi prijatelji, čast mi je da se ove tradicije prenose upravo na području našeg grada i na području naših naselja, jer to je budućnost, opstojnosti naših tradicija. Narod koji nema tradiciju nema pravo ni na budućnost. Jednostavno, nestaje. Vi ste ti koji ste čuvari tih naših korijena, a bez jakog korijena nema ni velikog stabla, nema ni dobrog ploda i roda. Zato vam želim svako dobro. Hvala vam što ste tu, što ste izdvojili ono najdragocjenije što netko može izdvojiti, a to je svoje vrijeme da budemo ovdje zajedno.“
Nakon domaćina nastupile su članice Kulturno-umjetničke udruge „Cernik“ koja je osnovana 2004. godine s ciljem njegovanja i očuvanja folklorne i glazbene baštine, te običaja cerničkog kraja i Lijepe naše. Članovi ansambla podijeljeni su u dvije skupine: reprezentativnu i dječju. Osim plesova Cerničke župe i Novogradiškog kraja, na programu se nalaze vrhunska koreografska ostvarenja raznih etno koreografa iz cijele Hrvatske. KUU „Cernik“ je punopravna članica i CIOFA Hrvatske sekcije, te je predstavljala naše boje na mnogobrojnim festivalima diljem Lijepe naše i inozemstva. U sklopu Udruge djeluje ženska pjevačka skupina koja bilježi brojne uspjehe, te su i nositeljice nagrade prvakinja županije Brodsko-posavske županije. Također, Kulturno-umjetnička udruga „Cernik“ dobitnik je brončane plakete Hrvatskog sabora kulture za deset godina djelovanja i uspješnog promoviranja hrvatske tradicijske kulture, a ove godine obilježavaju 20. godišnjicu aktivnog djelovanja.
Na kraju, prije nastupa, predsjednica HKUD-a Široka Kula Mandica Rukavina, predstavila je svoje Društvo: „Mi smo jedno malo selo Široka Kula koje se nalazi na glavnoj prometnici između Gospića i Korence, dakle 12 kilometara od Gospića. Selo koje je prošlo sličnu sudbinu vašoj u Domovinskom ratu i prije deset godina grupa mladih ljudi je odlučila osnovati kulturno-umjetničko društvo kako bi, kada se čuje za selo Široka Kula, bio jedan simbol borbe i opstanka i da bi se čulo nešto lijepo, jer to je selo koje je imalo jako zanimljivu prošlost. Danas brojimo 60 članova od kojih je 30 aktivnih. Cijelo vrijeme članovi se stručno usavršavaju, nastupili smo na svim mogućim smotrama u Hrvatskoj i u Hercegovini. Izdali smo dva CD-a što nam je osobito zadovoljstvo, a ti CD-i, pogotovo ovaj prošle godine koji smo izdali, koji se zove „Kulo naša pjesmom sagrađena“, je CD koji je isključivo rezultat istraživačkog rada našeg voditelja s grupom mladih članova. Nekih 5-6 godina istraživali su na terenu, pokušavali sabrati sve moguće informacije, pjesme, plesove i to je sve zabilježeno. Isto tako, strašno puno se radi na istraživanju nošnje, tako da se pokušavaju maksimalno napraviti kvalitetne rekonstrukcije.”
