PETRINJA – Na 43. izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Petrinje, gradski su vijećnici odlučivali i o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Prijedlog odluke obrazložio je Ante Marić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, razvoj i imovinu Grada Petrinje.
“Ovdje se radi o Povjerenstvu koje procjenjuje štete na temelju Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, a ne o Povjerenstvu koje procjenjuje štete na temelju Zakona o obnovi, odnosno koje su obuhvaćene katastrofalnim događajem – potresom u Petrinji. Dakle, ovo Povjerenstvo se bavi onim što nije obuhvaćeno Zakonom o obnovi – znači, ne bavi se stambenim objektima, nego se tu uglavnom radi o poljoprivrednim objektima, štalama, OPG-ima, stoci, štetama na robnim zalihama, stočnoj hrani, pa čak tamo gdje su klizišta i o poljoprivrednom zemljištu i nasadima na tom poljoprivrednom zemljištu”.
Prema naputku Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, štete koje će procjenjivati ovo Gradsko povjerenstvo (dakle, sve one štete koje nisu obuhvaćene Zakonom o obnovi), upisivat će se u Registar štete Ministarstva poljoprivrede, kroz sustav APIS.
“Treba reći da će se evidentiranjem štete u Registru šteta, kroz ovo Povjerenstvo moći aplicirati ili nadoknaditi te štete u stopostotnom iznosu kroz Mjeru 5.2 koja će biti naknadno objavljena. Tu sredstva nisu limitirana. Ovisi kolike će štete biti. Mi sada imamo evidentirano više od 1100 OPG-ova koji su se kroz Registar šteta Ministarstva već prijavili, evidentirali se s onim osnovnim podacima. Sada kroz ove obrasce koje smo mi već objavili, ide detaljna prijava i Povjerenstvo će onda nakon zaprimanja prijava i prve procjene šteta, raditi detaljnu procjenu šteta u čemu smo također zatražili produženje rokova u odnosu na one klasične koji su propisani Zakonom. Također treba naglasiti i da je Županijsko povjerenstvo zatražilo tumačenje, hoće li će se moći nadoknaditi štete onima koji nisu upisani u Upisnik poljoprivrednika. Izričito je odgovoreno da oni nažalost neće moći kroz ovaj sustav nadoknaditi svoju štetu – možda kroz neki drugi”, rekao je Marić.
Predloženo je da Gradsko povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda ima sedam članova.
“Za predsjednika je predložen Josip Dolenec, dipl.ing. agronomije. Za članove: Antonio Štefan, dipl.ing.agronomije, Ivica Kožuh, Kristina Kadić, Miljenko Badel, inženjer građevine, Bruno Kolić i Višnja Krapljan, dipl, ing. agronomije. Naputak Državnog, a i Županijskog povjerenstva za procjenu šteta je bio da se u Povjerenstvo, upravo zbog transparentnosti i kontrole stavi predstavnik Ministarstva poljoprivrede, što smo mi i prihvatili. Članica Povjerenstva iz Ministarstva poljoprivrede koja je prvotno bila predložena ne može sudjelovati, pa je kao zamjenski član predložena Višnja Krapljan, također dipl.ing agronomije – smjer stočarstvo. Mi smo i dosad imali Povjerenstvo koje je to radilo, međutim, kako se ovdje spletom okolnosti najviše radi o štetama kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, također je naputak bio da u Povjerenstvu budu agronomi i predstavnici građevinske struke. Ovdje imamo tri člana koji su tehničke struke – građevinske i geodetske, a ostali članovi su agronomi”, kazao je Marić.
Napomenuo je i kako ovo Povjerenstvo ne radi elaborate procjene detaljnih troškova: “Dakle, ono radi prvu okvirnu procjenu, kao što su radili statičari. Znači, kad se unese šteta u sustav APIS, onda će kod mjere 5.2 biti potrebno izraditi elaborate koje će raditi tvrtke ovlaštene za to, naravno s građevinskim inženjerima, kako bi povukli sredstva kroz tu mjeru”.
U raspravi koja je uslijedila, predsjednik Gradskog vijeća Nenad Radošević apelirao je, da se radi transparentnosti i boljeg informiranja, građanima uputi i javni poziv da se jave Povjerenstvu za procjenu štete.
Vijećnik Nenad Bužanić upozorio je da bi naziv Povjerenstva mogao zbuniti građane: “Koliko sam shvatio iz izlaganja, ovo nije Povjerenstvo za procjenu svih šteta, nego onih u poljoprivredi. Onda bi to “u poljoprivredi” trebalo i navesti u imenu Povjerenstva, jer će inače njegov naziv zbunjivati ljude, pa će vam prijavljivati i štete na kućama, dimnjacima, krovovima i sve ostalo”, kazao je Bužanić.
Pročelnik Marić objasnio je kako je naziv Povjerenstva propisan Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda i ne može se samovoljno mijenjati: “Ne može u nazivu stajati Povjerenstvo za procjenu šteta u poljoprivredi. Postoji državno povjerenstvo, postoji županijsko i postoji lokalno, odnosno gradsko ili općinsko koje se točno zove ovako kako je Zakonom predviđeno. Osim toga, u formularima u kojima se šteta prijavljuje postoje razrađene rubrike gdje se upisuju štete u poljoprivredi i na gospodarskim objektima, a ne na kućama. Dakle, može doći do zabune da netko upiše i kuću – ja to ne isključujem, ali će Povjerenstvo automatski to zanemariti i upisati ono ostalo što je prihvatljivo. Registar šteta, to je jedna online baza koja se zove APIS i vi ne možete tamo upisati što vam sustav ne prihvaća. Dakle, ako građani negdje i pogriješe, nemoguće je da Povjerenstvo ili sustav pogriješi.”
Vijećnik Anton Tadić kazao je, kako poučen iskustvima iz poplava i tadašnjim procjenama šteta, sa skepsom gleda i na ovo Povjerenstvo. Najavio je stoga da će kod glasovanja o ovoj točki ostati suzdržan.
Primjedba vijećnika Željka Tonkovića odnosila se na preglednost službene web stranice Grada: “Sad smo čuli od pročelnika da su formulari za prijavu štete objavljeni na stranicama Grada. Neću reći da nisu, ali smatram da bi svi obrasci trebali biti vidljivi čim klikneš na stranicu i ona se otvori. Pojednostavnite tu stranicu. Omogućimo ljudima što jednostavniji i kvalitetniji pristup – čim odu na stranice Grada da im ti obrasci “udaraju u oči” i da piše da su to obrasci vezani za potres”, rekao je Tonković.
Vijećnicu Magdalenu Komes zanimalo je zašto je u Povjerenstvo predloženo najviše članova agronomske struke:“Članak 14. Zakona, na temelju kojeg se donosi ova odluka zapravo uopće ne govori da se odnosi samo na poljoprivredu. Zašto je onda od šest članova Povjerenstva, pet agronoma. Po meni to definitivno nije prihvatljivo. Ako je to Povjerenstvo za sve prirodne nepogode, onda ne možete staviti u Povjerenstvo većinu agronoma, nego moraju biti zastupljene sve struke koje se odnose na sve prirodne nepogode. Dakle ako govorimo o ovoj katastrofi, onda nam tu najviše trebaju građevinari. Predlažem da u Povjerenstvo uključite barem dva diplomirana inženjera građevine. Gdje piše da moraju biti agronomi?”, pitala je Komes.
“Piše u naputku Županijskog povjerenstva za ovu konkretnu situaciju.
Potpuno je jasno i ja sam to rekao da se ovdje radi o Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Zakonom nije propisano koje struke oni moraju biti. Zakonom je propisano da vi kao Gradsko vijeće određujete broj i članove, znači ime i prezime članova stručnog Povjerenstva. Zašto smo uzeli ove ljude? Zato što su oni djelatnici sustava. Mi nismo imali na raspolaganju pet diplomiranih inženjera građevine pa da ih stavimo u Povjerenstvo. Ovo je jedan korektan prijedlog. U međuvremenu smo komunicirali sa Županijskim povjerenstvom za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, gdje smo na temelju njegovog traženja dobili tumačenje od Državnog povjerenstva kako da postupimo u konkretnoj situaciji, jer je ova elementarna nepogoda specifična po tome što se “duplira” s katastrofalnim događajem koji Zakonom o obnovi pokriva većinu šteta, dok ostaju one koje su većinom u segmentu poljoprivrede. I onda je bio naputak da u Povjerenstvo stavimo tri člana agronoma i ostale iz građevinske struke.
Ovo Povjerenstvo djeluje i da, ne daj Bože, imamo neku drugu nepogodu – poplavu, požar i slično. U slučaju neke specifične štete, također prema članku 15. istoga Zakona, može se imenovati Stručno povjerenstvo koje onda, uz “blagoslov” Županijskog povjerenstva, pomaže ovom Gradskom povjerenstvu”, odgovorio je Marić.
Vijećnik Mihael Jurić predložio je da se Povjerenstvo proširi dodatnim članovima građevinske struke: “Slažem se da su u potresu stradali poljoprivredni objekti, poljoprivredna imovina, ono što ulazi uglavnom pod poljoprivredu, ali se uglavnom to veže na građevine. Ne znam zašto ovdje u Gradskoj upravi niste razmišljali možda o gospođi Vuglec ili gospodinu Francisku Čuturi. Oboje su građevinari. Obzirom da su nama najviše ovdje oštećeni infrastruktura, građevine, zgrade, smatram da Povjerenstvo treba pojačati ljudima koje imate, koji su tu nadohvat ruke, rade u gradskoj upravi, radili su na legalizaciji. Smatram da može biti i 9 članova Povjerenstva, ako možemo njih obadvoje staviti ili nekog zamijeniti da uđe gospođa Vuglec ili gospodin Čutura“, predložio je Jurić.
Gradonačelnik Darinko Dumbović prijedlog o proširenju Povjerenstva nije prihvatio: “Ne treba nam Povjerenstvo od 9 članova. Prihvatit ću Čuturu umjesto Jose Dolenca”, kratko je kazao Dumbović, nakon čega je Klub vijećnika HDZ-a, neposredno prije glasovanja, zatražio stanku.
Po povratku na sjednicu, predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Mihael Jurić obrazložio je kako su stanku zatražili radi dodatnih konzultacija: “Mi smo imali prijedlog o proširenju Povjerenstva, a ne izbacivanju jednog člana, da bi ušao drugi. Naš prijedlog gradonačelnik nije prihvatio i mi ćemo na ovu odluku biti suzdržani”.
“Ako ste vi već tako odlučili, onda ja povlačim ovaj svoj prijedlog i ostajem kod starog”, odgovorio je gradonačelnik Dumbović.
Vijećnici su se stoga najprije izjasnili o HDZ-ovu amandmanu. Njihov prijedlog o proširenju Povjerenstva nije prošao (6 vijećnika bilo je za, 8 protiv i 6 suzdržanih). Odluka o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na kraju je usvojena većinom glasova (12 za, 6 protiv, 2 suzdržana).
