PETRINJA – Zlatno desetljeće petrinjske likovnosti naziv je izložbe otvorene u Galeriji „Krsto Hegedušić“ u sklopu manifestacije Dani Hrvatskog doma. Ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja Milan Herceg se osvrnuo na 65.rođendan njihove institucije:
„Hrvatski dom nisu samo djelatnici već svi Petrinjci, svi građani koji tu dolaze. Sve je u ljudima koji dolaze koji se bave kulturom. Večeras ste već vidjeli koliko za našu Galeriju i šire znači likovnost.“
Suradnik Galerije Zvonimir Martinović je tom prigodom rekao nešto više o samom osnutku Galerije Krsto Hegedušić. Galerija je vezana uz datum 26.11.1901.godine kada je Hegedušić rođen. Umjetnik je u Zagrebu školovao mnoge umjetnike. Njemu u čast je 1987.godine u Petrinji otvorena ova galerija:
„Galerija je do Domovinskog rata djelovala kao memorijalna za Hegedušića i suradnike. Kad smo se vratili nakon Domovinskog rata najviše nas je pogodila devastacija fundusa jer smo od stotinu radova našli samo njih trideset i šest.“
Autor izložbe dr.Boris Vrga je približio izložena djela te samo zlatno desetljeće petrinjske likovnosti koje je trajalo od 1920.-1930.godine. Naglasio je kako je problem što Petrinja nema vlastiti muzej jer je sadašnja Galerija premala za ozbiljnije izložbe poput ove o zlatnom desetljeću petrinjske likovnosti. U tom razdoblju je u Petrinji koja je tada imala oko šest tisuća stanovnika živjelo dvadesetak likovnih umjetnika. Od njih šesnaest čija su djela izložena ovom prigodom, njih četrnaest je akademski školovano. Danas Petrinja s dvadeset tisuća stanovnika ima svega tri akademski obrazovana likovna umjetnika. Te kvantitativne relacije govore same za sebe.
Nadalje, tih godina su ti umjetnici ostvarili antologijska djela koji se nalaze u stalnim postavima velikih muzeja. Tako se Park/ Lipe Đure Tiljka nalazi u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu. Zatim Tiljkov Bik se nalazi u Galeriji starih i novih majstora u Varaždinu, te se kolaž Zvonka Markovinovića nalazi u stalnom postavu Narodnog muzeja u Beogradu. U tom desetljeću je djelovala i Mila Vod:
„Za to desetljeće je važno i djelovanje Mile Vod koja je tu 1929. realizirala spomenik Stjepana Radišća, kultne ličnosti onodobnog političkog koneksta i time postala prva žena autor javnog spomenika na prostoru ondašnje jugoslavenske države što je kad gledamo danas ste feminističke relacije pravo čudo. Jedna žena je postala autor spomenika i to takvoj političkoj ličnosti na kojoj bi svi kipari i umjetnici željeli dograditi svoj umjetnički autoritet.“, ističe Vrga.
Ne može se ne spomenuti kako je Petrinja tada bila bliska avangardnim pokretima. Tih su godina u gradu u organizaciji Marijana Mikca održane dvije dadaističke matineje koje se danas nalaze upisane u svim svjetskim katalozima avangardne umjetnosti.
Svi zainteresirani izložbu Zlatno desetljeće petrinjske likovnosti mogu pogledati do 10.prosinca u Galeriji Krsto Hegedušić.
