Petrinjska kuća zdravlja zbog epidemiološke situacije obilježava Svjetski dan moždanog udara objavom članka na portalima i podjelom letaka.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada svake godine s ciljem ukazivanja na njegovu učestalost, simptome i prevenciju.
U Hrvatskoj je moždani udar kao i u Europi na drugom mjestu prema smrtnosti
Moždani udar je jedan od najčešćih uzroka smrti te vodeći uzrok invaliditeta.
Nastupa radi prekida opskrbe mozga krvlju te posljedičnog odumiranja moždanih stanica.
Po mehanizmu nastanka, razlikujemo dvije vrste moždanog udara – ISHEMIJSKI, koji nastaje radi začepljenja krvne žile u mozgu ugruškom, te HEMORAGIJSKI, koji nastaje radi krvarenja u mozgu ili oko mozga. Osim ova dva tipa moždanog udara, važno je raspoznati i pojam TRANZITORNE ISHEMIJSKE ATAKE (TIA), koja često predstavlja glavni znak upozorenja za nastanak moždanog udara. TIA je u principu isto što i moždani udar, jedino što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila ne bude začepljena trajno, već prolazno.
Vrlo je važno znati prepoznati znakove i simptome moždanog udara, budući da se pravovremenom reakcijom mogu smanjiti opasnosti od teških posljedica na zdravlje i život osobe.
Najčešći simptomi su:
- poremećaji govora koji se mogu očitovati nerazumljivim, otežanim govorom ili potpuna nemogućnošću govora
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke, noge ili cijele polovice tijela
- iznenadno zamagljenje vidnog polja u cijelosti ili djelomično i/ili gubitak vida najčešće na jednom oku
- iznenadna jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
- omaglice, vrtoglavice, gubitak ravnoteže poremećaj koordinacije
Ostali važni simptomi mogu biti: poremećaji stanja svijesti, dezorijentiranost i somnolencija (pospanost).
Od zdravstvenih stanja, najznačajniji čimbenici rizika za nastanak moždanog udara su:
- hipertenzija (visok krvni tlak)
- fibrilacija atrija (nepravilan rad srca)
- dijabetes (šećerna bolest)
- hiperkolesterolemija (visok kolesterol u krvi)
Ostali faktori koji pridonose riziku su:
- Pušenje
- prekomjerna tjelesna težina
- konzumiranje alkohola i droga
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nezdrava prehrana te stres.
Također, starija dob može biti rizični faktor, kao i spol (u generativnoj dobi su moždanom udaru skloniji muškarci, no nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji).
Primarna i sekundarna prevencija
Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara.
Prevencija se dijeli na primarnu i sekundarnu.
Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar.
Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara.
Postupci prevencije
U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se sljedeći postupci:
- Potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života.
- Liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara.
- U slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi i oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija.
- U slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.
I Vi možete smanjiti rizik od moždanog udara pridržavajući se slijedećih uputa:
Češće kontrolirajte svoj krvni tlak ako spadate u jednu od gore navedenih grupa. Ukoliko je povišen slijedite upute svojeg liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjujete rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca.
Pušenje cigareta je povezano s rizikom razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače.
Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, pomažete održavati tjelesnu težinu poželjnom, osjećate se bolje i ljepše. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Fizička aktivnost kao što je oštro hodanje, vožnja bicikle, plivanje i rad u vrtu smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca.
Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3g natrija/dan), radije dosoljavajte hranu prilikom kušanja. Povećajte potrošnju povrća, voća i ribe.
- Kontrolirajte šećernu bolest.
Ukoliko se ne liječi šećerna bolest može oštetiti krvne žile u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
- Odmah izvijestite svog liječnika o znakovima.
Ukoliko se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara odmah izvijestite svog liječnika. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja.
