PETRINJA – Petrinjski pčelari okupljeni u Pčelarsku udrugu Petrinja već nekoliko godina, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, sustavno rade na projektu dobivanja Zaštićene oznake izvornosti domaćeg, „Banskog meda“ prikupljenog na području Banovine, naročito na kestenom bogatim obroncima Zrinske gore. Proces brendiranja već je u poodmakloj fazi, a kako bi na ovaj zdravi, kvalitetni proizvod dodatno skrenuli pozornost i učinili ga vidljivijim na tržištu, članovi Pčelarske udruga Petrinja ove su subote, na prostoru izmještene Gradske tržnice u Petrinji, organizirali promociju „Banskog meda“, uz druženje s građanima kojima su ponudili da se kušanjem sami uvjere u njegovu kvalitetu.
„Danas promoviramo „Banski kestenov med“, dakle kestenov med s područja Banovine, s područja obronaka Zrinske gore ovdje na području grada Petrinje koji petrinjski pčelari sakupljaju sa svojim pčelicama. Pčelarska udruga Petrinja pokrenula je inicijativu da zaštiti izvornost banskog kestenovog meda kako bi on bio prepoznatljiviji na tržištu. To je projekt koji provodimo već tri godine. Iskreno se nadamo da ćemo sljedeće godine taj projekt i završiti i da će „Banski kestenov med“ biti prvi proizvod općenito s područja Petrinje i Sisačko-moslavačke županije, posebno prehrambeni proizvod, koji će na razini Europske unije imati zaštitu izvornosti. Nadamo se da ćemo, uz kvalitetu koju naš med ima, s tim dodatnim „vjetrom u leđa“ u smislu prepoznatljivosti, odnosno zaštite izvornosti, moći lakše naš med prodavati na području, kako Hrvatske, tako i Europske unije. Naš kestenov med je iznimno kvalitetan i zaslužuje naći svoju poziciju na tržištu“, rekao je Mihael Jurić, predsjednik Pčelarske udruge Petrinja.
Pčelarska udruga Petrinja broji stotinjak članova koji, prema zadnjem popisu, imaju oko 5 tisuća košnica: „Prosječna proizvodnja je oko 25 do 30 kilograma, pa možemo reći da mi na području grada Petrinje proizvodimo ogromne suficite meda kao pčelari, iako ovisimo o vremenskim uvjetima, jer je to proizvodnja na otvorenom. Ove godine možemo reći da su nam uvjeti bili povoljni i dobri i stoga imamo kvalitetan proizvod. Na ovaj način ga još dodatno reklamiramo i pozivamo sve naše građane da nam hrana bude lijek, a nek’ nam lijek bude hrana. Kad to kažem u ovom kontekstu, mislim baš na banski kestenov med“, kaže predsjednik Pčelarske udruge Petrinja.
O tome koliko naši domaći pčelari danas uspijevaju plasirati svoje proizvode na tržište, dodaje: „Za sada uspijevamo nekako prodati svoj med. Većina naših pčelara prodaje na kućnom pragu, svojim poznatima, svojim prijateljima i susjedima. Pozivam i ostale naše sugrađane da se baziraju na kupnju meda od domaćih pčelara, onih ljudi za koje znaju da se bave pčelama. Također, oni koji imaju veće količine meda, po mojim informacijama, uspjeli su doći do tržišta, kako u Hrvatskoj, tako i na razini Europske unije. U zadnje vrijeme sve više plasiramo svoj med i na području Bosne i Hercegovine“.
U ime Sisačko-moslavačke županije koja u Hrvatskoj prednjači po broju pčelinjih košnica, petrinjske pčelare je, sa svojim suradnicima, podržala pročelnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode, Anita Sinjeri Ibrišević: „Meni je zadovoljstvo reći da Sisačko-moslavačka županija ima najveći broj i pčelara i najveći broj košnica. Imamo 574 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom meda, nekih 57 tisuća košnica i imamo svake godine porast, tako da je porast broja pčelara za nekih 7 posto, a broja košnica 15 posto na području Sisačko-moslavačke županije, na što smo izuzetno ponosni. Drago nam je da i na području Petrinje imamo jednu takvu pozitivnu priču. Evo, možete i danas ovdje vidjeti koliko se puno ljudi okupilo, što je dokaz da oni znaju i prepoznaju što je kvalitetno“, rekla je Sinjeri Ibrišević.
Uz različite oblike potpora, poput pomoći za očuvanje pčelinjeg fonda, Županija je prepoznala i potencijal banskog kestenovog meda, pa petrinjske pčelare podupire i u procesu dobivanja Zaštićene oznake izvornosti: „Sisačko-moslavačka županija pomaže na mnoge načine. Od 2019. godine sudjelujemo u projektu s Agronomskim fakultetom na zaštiti izvornosti banskog meda. To su tri vrste meda sazdane u njemu – to je cvjetni med, to je bagremov med i naravno kestenov med, što je posebnost ovoga našeg kraja. Kestenov med posjeduje izuzetnu veliku količinu polifenola, odnosno antioksidansa što ga svrstava među najpoznatije svjetske medove i svakako je to nešto zbog čega se mora brendirati, zbog čega mora doći na široko, ne samo na hrvatsko i europsko, već i svjetsko tržište.
“Osim toga, upravo je u tijeku i natječaj za poticanje poljoprivredne proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji za 2022. godinu. Ovdje smo isto odlučili pomoći našim medarima, odnosno pokazati da prepoznajemo njihov rad i trud, tako da sufinanciramo svaku pčelinju košnicu s 10 kuna po košnici i sufinanciramo nacionalnu staklenku za med – kunu po staklenci. Ja se nadam da će i druge pčelarske udruge krenuti ovim putem i da će se pridružiti Petrinjcima. Čestitam im na svim njihovim rezultatima i poručujem da uvijek mogu računati na Sisačko-moslavačku županiju“, kazala je pročelnica Sinjeri Ibrišević.
Zaštićena oznaka izvornosti, osim što bi kupcima trebala pružiti sigurnost da kupuju kvalitetan med kontroliranog podrijetla, trebala bi olakšati i samim proizvođačima, smatra Marijan Popović koji se pčelarstvom bavi 15-ak godina.
„Puno će nam to značiti, jako puno. Imat ćemo konačno nešto prepoznatljivo. Već jako dugo stremimo takvom nečemu. U toj općoj „poplavi“ ili „inflaciji“ brendiranja, ovo naše je baš jedno iskonsko brendiranje proizvoda ili procesa koji je naš, koji je autohton, koji je još uvijek, možemo reći i ekološki. Da ne pričamo o prepoznatljivosti u Hrvatskoj, pa i šire“, kaže ovaj petrinjski pčelar.
On sam trenutno ima 40 košnica, a s plasmanom, kaže, za sada nema problema: „Plasman je najmanji problem, samo da ima meda. U ovoj situaciji poremećene klime i svega ostaloga, plasman nam je dobar, samo da je još jača proizvodnja. Ova godina je bila iznimno dobra. Ja se ne sjećam da je skoro bilo tako dobro kao ove godine. Molimo Boga da iduće godine bude bar na 50 posto ove godine. Ako tako bude, bit će divno“, rekao je Popović.
Za vizualnu prepoznatljivost i cijeli marketinški koncept „Banskog meda“ pobrinula se dizajnerica Tanja Mosler.
Ona je, sa svojim timom, osmislila logo koji će osim na staklenke biti apliciran i na sav popratni promidžbeni materijal – letke, plakate, papirnate vrećice …
„Kada su nam rekli da će se brend zvati „Banski med“, naravno, prva asocijacija je bila lokacija, ovo naše podneblje Banovine i onda smo krenuli razmišljati na način: O.K. To je nešto prirodno i zdravo. To je nešto što je luksuzni brend, dakle to nije neki mali OPG koji prodaje neku ograničenu količinu, nego je to nešto što će prerasti u nacionalno. Htjeli smo priču povezati s banom Josipom Jelačićem, zato što su u njegovo doba vojnici koristili med da im da snagu kad idu u borbu. Zato je korišten simbol mača – to je baš precrtani mač koji ban ima sa sobom. Poanta je međutim u tome da taj mač stoji prema dolje, što označava mir, dakle nekakvo mirnodopsko, mirno vrijeme”.
“Mač smo ukrstili s drvenom žlicom za med, a uvijek gledamo taj logotip ukombinirati s nečim zdravim. Vidite na staklenci da cvjetni med ima cvjetiće koji okružuju taj logotip. Kesten naravno ima list i plod kestena. Još jedna vrlo bitna stvar – na etiketi meda nalazi se karta Hrvatske na kojoj je točno locirano gdje se nalazi Banovina. Sve skupa tvori onako jedan stabilni, ali luksuzni brend koji će, nadamo se, prerasti u nacionalni brend. Želimo svu sreću da taj med zaživi i dalje i uspješno se plasira na tržište“, rekla je Mosler.
Kroz razgovor s petrinjskim pčelarima, ali i promotivne materijale Pčelarske udruge Petrinja, građani su danas mogli doznati sve što ih zanima o banskom medu, posebice o banskom kestenovom medu kojeg zbog izrazito visokog udjela antioksidansa mnogi uspoređuju i s čuvenim „manuka“ medom s Novog Zelanda.
Iz promotivnog materijala Pčelarske udruge Petrinja:
„Banski med predstavlja kontrolirano proizveden med na području Banovine, a inicijativu njegova brendiranja pokrenula je Pčelarska udruga Petrinja.
Korištenje regionalne oznake u nazivu meda je uobičajeno i sugerira na kojem je području med proizveden. To je bitno, jer svako područje ima svoje specifičnosti kao što je mikroklima ili specifično bilje koje raste na tom području, no za područje Banovine, osim tih specifičnosti, karakteristična je čista priroda koja zbog niže gospodarske razvijenosti nije ugrožena velikim tvornicama ili pogonima koji zagađuju prirodu ili zrak.
Tri najčešće vrste banskog meda su bagremov med, cvjetni te kestenov med. Od svih vrsta meda koji se proizvode na području Banovine, posebno se ističe kestenov med.
Kestenov med potrošači doživljavaju kao poseban i nešto vredniji od učestalije korištenih vrsta meda, a s vremenom je kod potrošača prepoznat i kao koristan izvor većeg udjela antioksidansa (fenolni spojevi, minerali i vitamini).
Iz tog razloga, Pčelarska udruga Petrinja je pokrenula aktivnosti kojima je bio cilj utvrditi prisutnost antioksidansa u kestenovom medu s Banovine.
Na projektu, koji je financirao Grad Petrinja, u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je utvrđeno kako kestenov med s Banovine ima izrazito visoke udjele antioksidansa polifenola te se uz neke šumske medove nalazi pri samom vrhu medova, ne samo na razini Hrvatske, nego i šire, pa ga ponosno uspoređujemo i s poznatim Manuka medom s Novog Zelanda.
Tu vrijednost našeg kestenovog meda je prepoznala i Sisačko-moslavačka županija te nas podupire u projektu za dobivanje Zaštićene oznake izvornosti koji provodimo s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu“.
