Izbornik
pproljeće

Petrinjsko proljeće uputilo Otvoreno pismo

PETRINJA – Više od šest mjeseci nakon potresa koji je prouzročio katastrofu na području našeg grada, iz Petrinjskog proljeća su se obratili drugim Otvorenim pismom kojim žele ukazati na hitnost u djelovanju. Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

“Poštovani,

obraćamo vam se Drugim otvorenim pismom, šest mjeseci nakon razornog potresa koji je pogodio područje grada Petrinje i Sisačko-moslavačke županije. Izražavamo zabrinutost i nezadovoljstvo okolnostima u kojima se odvija raščišćavanje ruševina, otklanjanje posljedica potresa, normalizacija života i obnova. Brine nas nedostupnost informacija ili neadekvatan prijenos istih te niz aktivnosti koji ih ne slijede, a o tome kao Inicijativa građana možemo ponajviše svjedočiti.

U okolnostima neposredno nakon potresa imali smo razumijevanja za potrebno vrijeme tijekom kojega će se formirati i organizirati institucije grada, županije ili države za informiranje i pomoć građanima u prijavama, sanaciji šteta ili obnovi. Proživjeli smo i iskustva predizborne kampanje koji su dodatno pomaknuli u pozadinu životne prioritete građana.

Danas, šest mjeseci poslije, mi smo još uvijek u istoj poziciji. Izostalo je provođenje hitnih mjera sanacije na mnogim objektima te su građevine dodatno stradale. Devastacije u prostoru te izostanak paralelnog rješavanja problema (npr. ceste, aglomeracija) koji bi donekle održali dio infrastrukture, sve su evidentniji i ugrožavaju svakodnevni život građana.

Navest ćemo nekoliko problema za koja tražimo informacije, odgovore ili hitna rješenja:

  1. Ističemo problematiku izgradnje Autoceste Zagreb-Sisak; dionica Lekenik-Sisak s pristupnom (brzom) cestom do Petrinje čija gradnja sada ulazi u drugo desetljeće.
  2. Problemi prometovanja i prometne nepovezanosti doživjeli su svoju kulminaciju u središtu grada Petrinje. Nepostojanje odgovarajućih zaobilaznica koje bi omogućile prometovanje teških teretnih vozila dodatno uništavanju ulice i ceste te ionako oštećenu infrastrukturu( npr. ulica Andrije Kačića)
  3. Osobito nas sve zabrinjava Projekt aglomeracije koji je provođen za vrijeme bivše vlasti, no nedovršen. Građani Petrinje moraju znati koliko će još dugo živjeti u gradu koji nema osiguranu osnovnu infrastrukturu (prometnice, vodovod, kanalizacija). Građani žele imati uvid u stanje projekta, te plan nove gradske vlasti, ali i državnih institucija koje su uključene u nadzor istog projekta. Molim odgovore na koji će način i u kojem će se roku riješiti ovaj problem.
  4. Zanima nas tko obnavlja uništene sakralne objekte te određuje prioritete i u kojem vremenskom periodu?
  5. Uklanjanjem potresom uništenih objekata grad je potpuno promijenio vizure, na puno mjesta ostale su praznine, a najveća je ona na Trgu Hrvatskih branitelja. Prostor bivše Petrinjke je sada u vlasništvu Republike Hrvatske. Ima li država plan i ideju što će biti s tim golemim praznim prostorom?
  6. Kada se kreće u izgradnju i obnovu zdravstvenih ustanova u gradu Petrinji? Zgrada Doma zdravlja u Gupčevoj ulici je neupotrebljiva, svi čujemo „priče“ o izgradnji novog. No, nisu li to informacije koje bismo svi trebali znati i zbog kojih bismo trebali biti uključeni u planiranje istih, putem javnih rasprava.

Trenutno se sve zdravstvene usluge pacijentima pružaju u Domu zdravlja u Lopašićevo ulici, koji za to nema kapaciteta. Prostor parkinga je ispunjen kontejnerima u kojim su prostori Hitne i dijela ambulanta obiteljskih liječnika. Zdravi, bolesni, stari i mladi svi su na cesti izloženi trenutno visokim temperaturama. Osobito su kritični dani kad se ljudi cijepe kada se sve epidemiološke mjere dovode u pitanje.

Posebno su važni prostori odjela/zgrade Pulmologije, te zgrade za štićenike s mentalnim oštećenjima koja se nalaze u Petrinji, a pripadaju OB Dr. Ivo Pedišić. Zgrada Pulmologije nije zaštićena i izložena je atmosferilijama i dodatnom propadanju.

  1. U kojoj je fazi izgradnja i početak useljenja i rada petrinjskih poduzetnika i obrtnika u poduzetnički dio Centra novog života u sklopu kontejnerskig naselja na Sajmištu?

Zašto se konstantno probijaju rokovi, a naše obrtnike tjera da svoju sreću traže negdje drugdje ili zatvore svoje tvrtke?

  1. Kada će građanima Petrinje biti javno dostupni i objavljeni rezultati provedenih geoloških istraživanja tla u našem gradu? Zašto se to krije? Postoje li opasnosti?
  2. Zašto je naš grad tako loše održavan? U javne radove na određeni rok zaposleno je više od 100 ljudi, posla je mnogo – no grad nikada nije izgledao zapuštenije, prljavije i neodržavanije.
  3. Kada će točno započeti obnova objekata sa žutim i crvenim naljepnicama?
  4. Kako se određuju prioriteti pri obnovi? Kako se određuju prioriteti za uklanjanje ugroza, neupotrebljivih objekata?
  5. Je li itko predložio izmjenu Zakona o obnovi, posebice članak 46a?

Kada građani mogu očekivati da im se ovim Zakonom, njihovo ukinuto pravo na vlasništvo obešteti izmjenom/dopunom Zakona?

  1. Hoće li se za građane koji su imali stanove na području Petrinje, a koji su uklonjeni ili u postupku uklanjanja, biti izgrađena zgrada na zamjenskoj lokaciji? Navodi se za to na području bivše vojarne Zrin, no i to je jedna od priča koja se povremeno čuje.
  2. Je li pokrenuto sufinanciranje najamnine za građane koji su svoje objekte morali napustiti, a preselili se u unajmljene stanove? Je li isplaćena ijedna subvencija najamnine?
  3. Zanima nas javno objavljen Program obnove kulturno povijesne cjeline Petrinje? Koliko će dugo trajati obnova zaštićene baštine i tko će sudjelovati u provođenju iste? S rezignacijom konstatiramo da su u pitanju 32 zaštićena kulturna dobra, no ona su samo zaštićena na papiru jer ni na koji način u vremenu do potresa nije o njima vođena adekvatna skrb po pravilima struke. Svjedoci smo da se građani nalaze u procjepu između zakonskih obveza i njihovog nepoštivanja.

Naš popis pitanja i nedoumica je popriličan, ali je tek dio onoga na što nam sugrađani dnevno sugeriraju i na što nas upozoravaju. Situacije koje ističemo ne zahtijevaju značajna financijska sredstva i enormne napore, nego da se s raspoloživim sredstvima, ljudima, mehanizacijom, a u kvalitetnijoj organizaciji učini nešto. Građani su otvoreni za prijedloge i pokazalo se da za mnoge stvari imaju pravo.

Iako smo puno toga izgubili, ostalo nam je naše dostojanstvo i zato vas molimo da ga poštujete. Zbog smirivanja situacije molimo vas da uvažite naše pismo, te sagledate situaciju na terenu.

Unaprijed vam zahvaljujemo

Inicijativa građana Petrinjsko proljeće”.

 

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X