PETRINJA – Ususret Europskom danu zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja koji se od 2015. godine, na inicijativu Vijeća Europe, u zemljama članicama Europske unije obilježava 18. studenog, za učenike sedmih i osmih razreda petrinjske Osnovne škole Mate Lovraka organizirano je predavanje o prevenciji seksualnog nasilja nad djecom, s posebnim naglaskom na opasnosti i zamke koje ih u tom smislu vrebaju na internetu. Predavanje su učenicima održali kontakt policajac Policijske postaje Petrinja Goran Pejnović i psiholog Armin Hadžić, voditelj Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj koje djeluje pri POU „Hrvatski dom“ Petrinja.
Seksualno iskorištavanje i seksualno zlostavljanje djece posebno su teška kaznena djela koja imaju dalekosežne posljedice za žrtve. Nažalost, u vremenu u kojem živimo, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, počinitelji takvih kaznenih djela mogu lakše nego ikad prije stupiti u kontakt s djecom i skrivajući svoj identitet mamiti ih na objavljivanje eksplicitnih seksualnih sadržaja na internetu, a kasnije ih zbog toga ucjenjivati, nagovarati na susrete uživo, prisiljavati na prostituciju …
Cilj ovakvih preventivnih predavanja kakvo je danas održano u OŠ Mate Lovraka je podučiti djecu da znaju prepoznati i prijaviti seksualno zlostavljanje i nasilje te osnažiti djecu u samozaštitnom ponašanju, objasnio je kontakt policajac Goran Pejnović.
„Danas smo ovdje u Osnovnoj školi Mate Lovraka kako bismo obilježili Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja. Ciljano, radimo sa sedmim i osmim razredima kako bismo im predočili koje su to sve opasnosti koje vrebaju putem interneta i savjetovali ih kako da se od njih zaštite, jer oni su ta suvremena generacija koja danas praktički sve odrađuje „online“, putem interneta i različitih aplikacija. Objasnit ćemo što sve podliježe pod kaznenu odgovornost, pojasniti da neke stvari za koje oni misle da su nebitne, nevažne u njihovom životu ili ih shvaćaju samo kao zafrkanciju, u biti mogu izazvati neke veće i mnogo teže posljedice za njih. Dakle, ujedno ih upoznajemo da se znaju samozaštitno ponašati, ali i da ne koriste neke određene sadržaje kako bi se možda nekome osvetili ili napakostili, jer i to sve ima svoje posljedice i u smislu zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, može podlijegati kaznenoj odgovornosti. Oko toga moraju biti ozbiljni, s tim se ne mogu šaliti. Izabrali smo ovaj uzrast djece jer su oni u toj dobi najranjiviji. Oni su najčešće mete osoba koje kod nas spadaju u taj krim milje, odnosno pedofila koji prate njihova ponašanja na internetu, njihove reakcije, njihove slike eksplicitnog, spolnog sadržaja – na to ih želimo upozoriti, tako da se mogu samozaštitno ponašati“, kazao je Pejnović.
Psiholog Armin Hadžić, voditelj Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj kaže kako mladima uvijek savjetuje da se, prije nego što neki sadržaj objave na internetu, zapitaju bi li htjeli da to njihovi roditelji i profesori vide ili pročitaju. Roditeljima pak preporučuje da budu uključeni i prate kako njihova djeca provode vrijeme u „virtualnom svijetu“.
„Preporuka za roditelje je da se intenzivno bave i kontroliraju, razgovaraju s djecom, da provjeravaju, prate sadržaje koje njihova djeca danas gledaju, slijede i stavljaju na online aplikaciju, odnosno šalju u virtualni svijet. Kao što je i gospodin Pejnović rekao, djeca uistinu nisu svjesna težine posljedica, jer mnogi „predatori“ iz pedofilskog i drugih kriminalnih miljea slijede, budno prate djecu, ulaze u njihove „profile“. Kod tzv. „groominga“ (mamljenja djece radi seksualnih potreba), ti online predatori znaju po pola godine, po sedam-osam mjeseci približavati se djetetu, adolescentu, imati lažne profile, fotke, pretvarati se da su oni isto te dobi, praviti se da ga razumiju kako bi uspostavili odnos jedne vrlo velike prisnosti i povjerenja, kao da su jedina osoba koja dijete ili adolescenta razumije u tom trenutku, jer navodno prolazi iste probleme. No onda počnu tražiti objavu eksplicitnih sadržaja – kod djevojaka obično traže da se prvo slikaju malo u pidžami, pa u donjem rublju, pa bez donjeg rublja i ako to naprave, onda je scenarij najčešće taj da ih se ucjenjuje da i dalje nastave s obnaženim fotografijama, eksplicitnim pornografskim sadržajem do traženja susreta uživo. Tako djeluje taj jedan iznuđivački, kriminalni milje ili ako se radi o pedofilima, pedofilskim „predatorima“onda se s manjom djecom inscenira i susret uživo, recimo u parkiću gdje se igraju. Tako da roditelji moraju biti oprezni“.
Među ostalim, Hadžić je učenicima savjetovao da dobro razmisle o onome što žele objaviti o sebi i na koji način se žele prezentirati putem internetskih mreža.
„Mi imamo jedno pravilo gdje kažemo mladim ljudima – pazite, sve što objavite, to se objavljuje na World Wide Webu – znači to je objavljeno cijelom svijetu. Svatko u tom trenutku to može vidjeti, svatko tko ima imalo više informatičkog znanja do toga može doći. Kad se jednom objavi, to više nikad ne nestaje. Ako i izbrišete na vašem profilu, to ipak ostaje pohranjeno. Onu fotografiju koju smiju vidjeti vaši mama i tata, vaš učitelj, tu fotografiju objavite, tu sliku i taj tekst objavite. Sve ono što smatrate da oni ne bi smjeli vidjeti, nemojte objaviti, jer to se može vidjeti, trag ostaje i može biti vrlo, vrlo neugodno i imati pogubne posljedice kasnije u vašem životu“, kazao je psiholog Hadžić na predavanju povodom Europskog dana zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja.
Seksualnim zlostavljanjem djece smatra se niz radnji – od nasilnog i nenasilnog spolnog odnosa ili s njim izjednačene spolne radnje, neprimjerenog dodirivanja do udvaranja odrasle osobe, navođenja ili primoravanja djeteta da gleda filmove, časopise, slike i slične materijale s pornografskim sadržajima, samozadovoljavanja pred djetetom, pokazivanja genitalija djetetu, izlaganja djeteta da golo pozira odraslim osobama, uhođenje djeteta kada se kupa ili presvlači.
Prema podacima Vijeća Europe, jedno od petero djece bilo je žrtvom nekog oblika seksualnog nasilja. Cilj obilježavanja Europskog dana zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja je podizanje javne svijesti o važnosti prijavljivanja saznanja ili sumnji na takve slučajeve. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u tu je svrhu još 2013. godine pokrenulo aplikaciju za online prijavu pod nazivom „Red Button“. Aplikacija je namijenjena svima, ali je posebno prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje sadržaja na internetu za koji se sumnja da je nezakonit i odnosi se na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.
