SISAK/PETRINJA – Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji koju je započeo u Sisku gdje se sastao sa županom Sisačko-moslavačke županije Ivanom Celjakom i njegovim suradnicima, a nastavio u Petrinji gdje je predsjedao sastankom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Nakon sastanka se obratio javnosti: „Danas smo dobili izvješće o svim aktivnostima koje se poduzimaju, o dinamici i aktivnostima koje se odnose na sanaciju posljedica potresa. Stožer, kao što je poznato, zasjeda praktički na tjednoj bazi ovdje u Petrinji i u uskoj suradnji s čelnicima jedinica lokalne i područne samouprave. Ovo područje je nakon onog glavnog potresa pogodilo još manjih 1223, čak su neki od njih uzrokovali ono što nazivamo sekundarnim štetama. Mi smo danas dobili cjelinu informacija o tome koliko je ljudi u privremenom smještaju, koliko je zgrada obnovljeno, za koliko Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, koji koordinira aktivnosti, planira ugovoriti dodatnih ugovora za obnovu i kojom dinamikom i kako će se ubrzavati cijeli proces. Kao što je poznato Ministarstvo graditeljstva i državne imovine dobilo je zadaću, prije odlaska na godišnje odmore, da pripremi plan eventualnih i zakonskih izmjena i s te strane očekujemo izvješće idućega tjedna kako bismo mogli korigirati sve one detalje koji eventualno usporavaju proces obnove i ubrzali dinamiku, a to su očekivanja naših sugrađana ovdje, to je u konačnici i obveza nas, kao države i Vlade da pomognemo. Jučer je Stožer dao temeljitu informaciju o tome što se sve glede obnove učinilo, mi ćemo nastaviti tim procesom i podsjetit ću da je Vlada prije nekoliko dana donijela Odluku i uplatila primjerice Gradu Petrinji 30 milijuna kuna za dovršetak kontejnerskog Poduzetničkog centra „Centra novog života“, čija je gradnja počela ove godine, od toga da su oslobođeni plaćanja Autoceste, da se pokrivaju troškovi električne energije, pristojbe, niza drugih aktivnosti kojima podupiremo život ljudi na Banovini i području koje je pogođeno potresom. Isto tako, kao što je poznato, u javnom savjetovanju je jedan program koji se odnosi na gospodarsku revitalizaciju cijeloga područja, očekujemo sugestiju i u tom javnom savjetovanju, a to je posao koji koordiniraju Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo gospodarstva, tako da uz obnovu gledamo dulju perspektivu razvoja Banovine.“
Odgovarao je i na novinarska pitanja, a jedno je bilo i je li prije trebalo ići u izmjene Zakona o obnovi budući je od zagrebačkog potresa prošlo 17, a petrinjskog 8 mjeseci: „Da bismo dali punu informaciju treba se prisjetiti da je to bio Zakon koji je donesen praktički konsenzusom u Hrvatskom saboru, sve stranke su davale amandmane, a Vlada je, rekao sam to odmah na prvoj sjednici naše druge Vlade, izašla s tim Zakonom koji je usvojen odmah na početku zasjedanja Sabora prošle godine i u tom trenutku, u zakonskom okviru, dok se stvar nije počela primjenjivati u praksi nitko nije imao primjedbi na sadržaj Zakona. To je prvo, a drugo, najveći problem svega ovoga su imovinsko-pravni odnosi koji su komplicirani ovdje na Banovini, gdje su stvari ipak nešto jednostavnije, a u Zagrebu su praktički prepreka propulzivnosti aktivnosti po onome što je Zakon napravljen. Sada kada su se sva ta precizna uska grla identificirala i to ćemo korigirati i stvar će se ubrzati.“
Upitan je i koliko je kuća do sada obnovljeno na Banovini: „Što se tiče obnovljenih kuća ovdje se ide obrnutim redom. Ide se prvo sa sanacijom onih koje su lakše stradale, dakle one koje su „zelene“ i ide se prema „crvenima“. Tu je ista stvar, a to je da se mora napraviti dokumentacija, da se svi koji su privremeno smješteni, a još jednom ću podsjetiti, ljudi su u privremenom smještaju, neki od njih, zato što nisu željeli prihvatiti drugi komforniji smještaj od onoga koji smo osigurali brojnim kontejnerima koji ovdje postoje.“
Pitali su ga i kako komentira poskupljenje građevinskog materijala, a istovremeno se nitko ne javlja na natječaje koji se raspisuju za uklanjanje kuća jer su cijene preniske: „Cijene građevinskog materijala rastu, a ne rastu one samo zbog nas ili nekakvih internih hrvatskih tema, to je globalni fenomen, to su svi poremećaji koji su uvjetovani pandemijom Covida-19, dakle prometom, ekonomskim tijekovima cijene sirovina su silno porasle zato što ih nije bilo i onda je ta lančana reakcija. Tu Vlada prati detaljno tu situaciju i u ovom trenutku, ukoliko bude trebalo, onda ćemo čekati od Ministarstva gospodarstva eventualne prijedloge za intervencijama. Za sada imamo situaciju gdje rastu građevinski troškovi i nevezano od obnove. Dakle, i projekti ulaganja u infrastrukturu, koji se vode i kroz europske projekte i kroz druga ulaganja, vidimo da ono što se u Javnoj nabavi planiralo prije dvije ili tri godine danas kada dođu ponude za te Javne nabave troškovi su puno veći.“
Odgovorio je i na pitanje je li porazna činjenica za Vladu i državu da organizirana obnova još nije krenula i da će građani u privremenim smještajima dočekati još jednu zimu: „U političkom smislu ja razumijem opoziciju, nije im lako, gospodarski rast od 16,1 % u drugom kvartalu, izuzetno kvalitetna turistička sezona, koja je iznad svih očekivanja, koja će biti negdje između 70-75% rekordne 2019. godine, osigurana sredstva i za obnovu, osigurana sredstva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, dinamika obnove jednom kada se uhoda i krene će ići, dakle nema niti jedne situacije, bilo gdje u svijetu, s ovako velikim štetama gdje se uspijeva u kratkom roku izgraditi ne znam koliko novih objekata, zamjenskih višestambenih zgrada ili kuća. Proces će krenuti, trajat će, a trajala je i obnova nakon rata i nitko ovdje nije obećao neko brzo rješenje preko noći. To je bilo jasno kada smo vidjeli razmjere štete.“
Poslije Siska i Petrinje premijer Plenković je boravio u Glini gdje je obišao Srednju školu Glina i bio nazočan svečanom obilježavaju Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.
