Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
masterplannaslov

Predstavljen dovršeni „Masterplan prometnog razvoja SMŽ“

SISAK – U Sisku je ove srijede (17. lipnja 2020.) održana završna konferencija projekta „Izrada Masterplana prometnog razvoja Sisačko-moslavačke županije – funkcionalna regija Središnja Hrvatska“.

Cilj ovog projekta bila je izrada krovnog strateškog dokumenta iz područja prometa kao preduvjeta za efikasno i održivo planiranje i upravljanje prometnim razvojem Sisačko-moslavačke županije. Nositelj projekta je Sisačko-moslavačka županija. Njegova ukupna vrijednost je 7.039.079,20 kuna, od čega EU potpora (iz Europskog fonda za regionalni razvoj) iznosi 5.983.217,32 kune).

„Drago mi je da smo došli do kraja izrade ovog vrlo važnog dokumenta, prvog takvog dokumenta u našoj županiji koji će, vjerujem, u svakom pogledu omogućiti kvalitetniji prometni razvoj Sisačko-moslavačke županije. Ovaj dokument koji danas možemo predstaviti javnosti bit će podloga za budući razvoj. Iako se ova županija nalazi na raskrižju brojnih prometnih pravaca, prometna infrastruktura još uvijek nije zadovoljavajuća. Naravno da je puno bolja nego što je bila prije 25 ili 30 godina, ali razvoj ovog dijela Hrvatske zahtijeva i neke nove strateške pravce, strateška promišljanja i vjerujem da su oni, kao i sve želje i potrebe ovog kraja, ugrađeni u ovaj masterplan“, rekao je otvarajući konferenciju sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Podsjetio je kako je projekt izrade Masterplana prometnog razvoja Sisačko – moslavačke županije počeo u siječnju 2018. Iako se ovaj dokument ne odnosi na konkretne projekte, već predstavlja temelj za njihovo planiranje, Žinić je istaknuo neke od prometnih prioriteta naše županije: „Ono što ovdje treba naglasiti, a vezano je za prometnu povezanost, svakako su dovršetak autoceste do Siska i razvoj željezničkog prometa, poput izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Sisak – Zagreb što je želja koja postoji već dvadeset – trideset godina. Da imamo taj drugi kolosijek, naravno da bi povezanost središta županije Siska sa Zagrebom bila još kvalitetnija. Tu je i niz drugih prometnih pravaca koji su bitni za povezivanje određenih krajeva naše županije, ali i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom“, kazao je Žinić, naglasivši kako nas uskoro očekuje novi financijski ciklus, nove „omotnice“ Europske unije u kojima vidi priliku i za realizaciju prometnih projekata u našoj županiji.

Na završnoj konferenciji, predstavnicima jedinica lokalne samouprave „Masterplan prometnog razvoja Sisačko-moslavačke županije“ prezentirali su njegovi izrađivači Marko Bašić iz tvrtke Consultants d.o.o. i Sven Simov iz tvrtke Urbanex d.o.o .

Još jednom istaknuli su kako je Masterplan krovni strateški dokument koji se ne bavi konkretnim projektima, već predstavlja podlogu i daje smjernice za prometni razvoj županije u narednih 10 godina. U sklopu prezentacije, predstavili su istraživanja koja su proveli (brojenje, odnosno mjerenje gustoće prometa; anketiranje u kućanstvima i na stanicama javnog prijevoza te u samom javnom prijevozu, kao i u sustavu parkiranja…). Na temelju rezultata istraživanja, napravljen je prometni model. Definirani su ciljevi razvoja koji se žele postići na ovom prostoru i sukladno tome, propisane mjere za postizanje tih ciljeva. Pet je glavnih ciljeva definirano ovim dokumentom.

Prvi je integracija svih oblika javnog prijevoza (uz unaprjeđenje dostupnosti prijevoza i njegove prilagodbe osobama s invaliditetom; uvođenje usluga javnog prijevoza na zahtjev – posebno u ruralnim naseljima koja nemaju dovoljno frekventne linije javnog prijevoza; stavljanje fokusa na intermodalni javni putnički prijevoz, uvođenje integriranog voznog reda željezničkog i autobusnog javnog prijevoza te unaprjeđenje sustava javnih bicikala što je povezano i sa zaštitom okoliša. Jedan od prioriteta ovog prvog cilja je i modernizacija javnog prijevoza uz povećanje informiranosti putnika, razvoj informacijskog sustava i modernizaciju sustava naplate karata uz mogućnost naplate jedinstvenih intermodalnih karata za više vrsta javnog prijevoza).

Drugi cilj odnosi se na unaprjeđenje upravljanja i organizacije u mobilnosti te se dijeli na četiri prioriteta: unaprjeđenje povezanosti na višim razinama – međunarodnoj, nacionalnoj i županijskoj; unaprjeđenje upravljanja prometom kroz uspostavljanje inteligentnih prometnih sustava radi povećanja protočnosti i sigurnosti; optimizaciju teretnog prometa – njegovo izmještanje iz naseljenih područja i područja od prirodnog značaja izgradnjom gradskih obilaznica oko županijskih središta te povećanje financijske održivosti.

Treći cilj je smanjenje negativnog utjecaja prometa na okoliš kroz povećanje udjela ekološki prihvatljivih i održivih oblika putovanja (poticanjem biciklističkog i pješačkog prometa, ali i drugih, alternativnih oblika prijevoza).

Četvrti cilj je „infrastrukturni“ i na njega će, kažu izrađivači masterplana, otpasti najveći dio „kolača“. Ovdje je prioritet unaprjeđenje infrastrukture cestovnog prometa, od rekonstrukcije i modernizacije do širenja cestovne mreže i izgradnje obilaznica. Ovim ciljem obuhvaćeno je i infrastrukturno opremanje graničnih prijelaza za prilagodbu, što Schengenskom sustavu, što situacijama poput ove koju smo imali s pandemijom koronavirusa. Unapređenje infrastrukture javnog prijevoza kako u cestovnom, tako i u željezničkom i riječnom prometu (putničkom i teretnom), također su neki od prioriteta povezanih s ovim ciljem. Među prioritetima u okviru ovog četvrtog cilja je i unaprjeđenje biciklističke i pješačke infrastrukture te, u nešto manjim razmjerima, infrastrukture zračnog prometa (primarno za hitne intervencije i za sportsko – rekreativne i turističke svrhe).

Peti cilj prometnog masterplana SMŽ je stvaranje sustava visoke razine prometne sigurnosti, kroz organizaciju prometa na željezničko – cestovnim prijelazima, unapređenje signalizacije na prometnicama, izmještanje stanica javnog prijevoza koje su na manje preglednim mjestima te infrastrukturno odvajanje pješačkog i biciklističkog od cestovnog prometa.

Uz konačnu verziju masterplana, izrađen je i plan provedbe te je napravljena i strateška procjena utjecaja na okoliš. Autori kažu kako je utvrđeno da „ciljevi i mjere predviđeni ovim dokumentom nemaju značajnog negativnog utjecaja na okoliš te se provođenje planiranih ciljeva i mjera smatraju prihvatljivim za okoliš“. Skupština Sisačko-moslavačke županije Masterplan i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš, usvojila je na svojoj sjednici održanoj 30. travnja ove godine.

Bašić i Simov zahvalili su na kraju svima koji su na radionicama aktivno sudjelovali u izradi ovog strateškog dokumenta – predstavnicima Županije, jedinica lokalne samouprave, Razvojne agencije „Simora“, Hrvatskih cesta i policije. Kažu kako su im informacije i prijedlozi koje su na tim radionicama dobili bili od velike pomoći u detektiranju problema, određivanju načina njihova rješavanja i definiranju ciljeva prometnog razvoja županije.

„Mi smo kroz niz radionica, kroz niz komentara koje smo dobivali i službenim i neslužbenim putem, pa i kasnije kroz samu javnu raspravu dobili niz konstruktivnih prijedloga od kojih smo, možemo reći, veliku većinu i uvažili i mislimo da smo na kraju dobili jedan kvalitetan dokument.“

Iako su autori naglasili kako je “Masterplan” strateški dokument koji se ne bavi konkretnim projektima, novinare je zanimalo, što se kroz izradu ovog dokumenta pokazalo nužno potrebnim za prometni razvoj Sisačko-moslavačke županije?

„Treba poboljšati prometnu mrežu, prvenstveno sa sigurnosnog aspekta. Sama prometna mreža je dosta razgranata, no sa sigurnosnog aspekta nije dovoljno dobro napravljena, sada već i zbog dotrajalosti. Što se tiče same autoceste do Siska, prema našim saznanjima ima ju smisla napraviti, no dalje od toga, prema Bosni – ne. Naime, tu nismo vidjeli nikakvu isplativost, jer vi za autoput trebate imati više od 20 do 25 tisuća automobila dnevno, što trenutno nemate nigdje sada, pogotovo taj južni dio županije koji je jako rasterećen. Smisao bi imala rekonstrukcija pruge između Siska i Petrinje. Dakle, staviti naglasak na javni prijevoz i to je glavni, prvotni smjer u kojem bi se trebalo razvijati. Županija može imati jako veliki utjecaj na kreiranje toga, pa i zbog zaustavljanja iseljavanja, jer ako je neko selo prometno dostupnije Sisku gdje ljudi imaju posao, onda će i ti ljudi radije ostati na ovom prostoru. Osim toga, velika većina ljudi danas koristi osobne automobile, jako mali broj njih koristi javni prijevoz koji je, u smislu održivosti, budućnost prema kojoj se sada ide u prometu. To je možda ključno, a ovaj dokument je nekakav okvir za sve buduće projekte“, zaključili su Bašić i Simov.

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X