caminonaslov

Predstavljen projekt „Camino kroz Hrvatsku“ i njegova buduća dionica „Camino Banovina“

PETRINJA – U organizaciji Turističke zajednice grada Petrinje, u prostoru petrinjske gradske uprave ovog utorka održano je predstavljanje projekta tematske turističke staze „Camino kroz Hrvatsku“ i njegove buduće dionice „Camino Banovina“.

„Camino Hrvatska“ projekt je koji razvija hrvatska Bratovština sv. Jakova. Cilj mu je obnoviti srednjovjekovne hodočasničke rute koje vode iz Hrvatske u Santiago de Compostelu, kao dio europske mreže Camino de Santiago. Projekt je u Petrinji predstavio Vedran Pražen, tajnik Bratovštine svetog Jakova, sa suradnicom Lovorkom Korica.

„Camino de Santiago – doslovan prijevod je „Put svetog Jakova“. Radi se o mreži putova koji kroz cijelu Europu vode prema svetištu Svetog Jakova u Santiagu de Composteli, po kanonskom crkvenom pravu trećem najvažnijem svetištu kršćanstva nakon Rima i Jeruzalema. Camino de Santiago pod zaštitom je UNESCO-a i prva kulturna ruta Vijeća Europe. Naša Bratovština službeni je predstavnik Hrvatske u Nadbratovštini svetog Jakova koja djeluje u sklopu svetišta u Santiago de Composteli. Članica smo srednjoeuropske inicijative Camino udruga koja okuplja nekoliko zemalja. Bavimo se u principu promocijom Camino hodočašća, pomaganjem i savjetom hodočasnicima koji žele ići na neku rutu po Europi. Nositelji smo i ovog projekta „Camino Hrvatska“ koji je pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Republike Hrvatske“, objasnio je Pražen.

Označene rute europske mreže hodočasničkih putova Camino de Santiago vode od Norveške sa sjevera te baltičkih zemalja s istoka prema Santiago de Composteli. Godišnje, Camino rute po Europi prehoda više od milijun i pol ljudi. Zanimljivo je da većina hodočasnika nisu vjernici, ali svi koji kreću na taj put, u potrazi su za nekom vrstom duhovnog doživljaja, kazao je Pražen. Opisao je i kako otprilike izgleda iskustvo Camina.

„U prosjeku imate od 15 do 25 kilometara hoda dnevno, iako ima ljudi koji hodaju 5, a ima i onih koji hodaju 50 kilometara. U ruksaku nosite sve što vam treba tijekom tih tjedan, dva ili mjesec dana. Naravno, obilazite i znamenitosti koje se nalaze usput. Tijekom hodanja, u „hodočasničku putovnicu“ skupljaju se pečati koji služe kao potvrda da ste hodali dio rute ili cijelu rutu te na kraju dobijete „compostelu“ kao potvrdu o obavljenom hodočašću. Da bi dobili „compostelu“ dovoljno je hodati zadnjih 100 kilometara. Taj Camino doživljaj je nešto što je jako teško opisati, ali je vrlo intenzivan – je li to zbog toga što živite u trenutku „sad“ 30 dana, pa to mentalno djeluje vrlo pročišćavajuće, je li zbog toga što svakog koga tamo sretnete doživljavate kao rod rođeni, a čovjek je druge kulture, s drugog kontinenta i prvi put ga u životu vidite, je li to zbog jednog osjećaja smirenosti gdje stres nekako ne dopire do vas – teško je to reći.“

Hodočasnička priča Camino de Santiago u Španjolskoj traje još od kraja 9. stoljeća kada je pronađen grob Svetog Jakova, apostola i kada su prvi hodočasnici počeli posjećivati njegov grob. I Hrvatska, kaže Pražen, ima bogatu povijest vezanu uz Camino – od lokalnih bratovština koje su u primorskim mjestima djelovale još 1203. godine i pomagale hodočasnicima, preko hodočasničkih ogrtača „pelerina slavonica“ koji su izrađivani u ovim krajevima; hodočašća u ime drugih –„per anima mea“, do posebnih privilegija dodijeljenih hodočasnicima koji su u srednjem vijeku uspješno pješačili od Hrvatske do Santiaga de Compostele i natrag. Čak i Danteova „Božanstvena komedija“ ima lik hodočasnika Hrvata. No usprkos ovoj bogatoj hodočasničkoj tradiciji, Hrvatska je jedina europska zemlja koja nema označenu mrežu putova sv. Jakova, što ih je, kaže Pražen, motiviralo da pokrenu projekt „Camino kroz Hrvatsku“. Ideja je stvoriti detaljnu mrežu hodočasničkih putova kroz Hrvatsku, na europskoj mreži putova svetog Jakova.

„Želimo ovim projektom „Camino Hrvatska“ razviti vjerski, odnosno hodočasnički turizam, posebice u predsezoni i podsezoni. Želimo potaknuti razvoj turistički manje razvijenih područja. Primjerice, neka sela u Španjolskoj, da nema Camina, praktički bila bi skroz napuštena, jer jedini sadržaji u tim mjestima su prenoćište za hodočasnike, dućan za hodočasnike, kafić za hodočasnike – nema drugih sadržaja, nema uopće drugih aktivnosti. Naravno, ovim projektom želimo promovirati i našu kulturnu, prirodnu i vjersku baštinu. Razlika ovog turističkog proizvoda ili ove tematsko-turističke staze u odnosu na hrpu drugih tematsko – turističkih staza, cikloturizma, čak i hodočasničkog turizma je u principu činjenica da je Camino globalni brend. Samo za ilustraciju, više od 2,5 milijuna pretraga mjesečno bude na Googleu za razne kombinacije pojmova Camino.“

Projekt provode u fazama: „Kako smo udruga koja baš i nema toliko vlastitih sredstava, a i opsežan je projekt, koncipirali smo projekt po pojedinim dionicama. Svaka dionica je zaseban turistički proizvod i slažući dionice u ukupnu mrežu, dolazimo do ukupne rute Camina kroz Hrvatsku. Tako je i počeo Camino Krk, pa Camino Imota, sad je Camino Podravina, Camino Šibenik, vjerojatno južna Istra najesen. Kriterij je jednostavan – tamo gdje vidimo interes, gdje nas zovu, dolazimo u početku“, kaže Pražen.

Jedna od dionica koja će se priključiti ovoj mreži bit će i Camino Banovina. Direktorica Turističke zajednice grada Petrinje, Ivanka Držaj ispričala je kako je ideju o Caminu, u Petrinju zapravo donijela Palma Miličević, prva Petrinjka koja je prehodala jedan od tih putova.

„Riječ je o projektu koji je izuzetno važan za cijelo naše područje i  koji može puno utjecati na revitalizaciju života, a ono što nas najviše zanima to je razvoj turizma destinacije Petrinja. Jako sam uzbuđena što je ovaj projekt prihvaćen na nacionalnoj razini i što će Petrinja postati sastavnica ove izuzetno vrijedne kulturne rute koja je uspostavljena davnih godina. To je i prva kulturna ruta u Europi. Ona se širi, ona je došla i do Hrvatske, a mi smo evo, mogu slobodno reći, u prilici da među prvima budemo dio ove jedne lijepe zajednice“, rekla je Držaj.

Podršku projektu iskazala je i petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes: „Izuzetno sam sretna kada čujem ovako pozitivne vijesti u našem gradu. Znamo svi da je Petrinja bogata poviješću, da su razne velike nacije bile na ovom području, pokušale osvajati ovo područje, ali i s druge strane ostavile određene pozitivne učinke na razvoj našeg područja. Znamo da su i brojna arheološka nalazišta na našem području i sve to zapravo doprinosi razvoju turizma na području grada Petrinje. Veseli me ovaj projekt o kojem sam ponešto čula od gospođe Palme Miličević koja je prošla Camino, a evo sad postoji mogućnost, ako se svi udružimo, ako udružimo svoje snage, da dio tog puta bude i u Petrinji. Poslušat ćemo detalje i kao Grad, svakako ćemo pomoći i biti podrška u razvoju još jednog lijepog projekta“.

Ideju projekta pozdravila je i Palma Miličević, iz Udruge GRAK: „Ivanka je rekla kako sam ja kao „dovela“ Camino u Petrinju. Ja zapravo mislim da sam ja samo medij kroz koji je Camino tražio svoj put da dođe tu na Banovinu“, rekla je Miličević prisjetivši se kako je po povratku s Camina, u šetnjama s petrinjskim planinarima, otkrivala kako je Petrinja zbog svoje bogate povijesti – od ostataka rimskih putova, pa tragova templara koji su u Gorama još u 12. stoljeću sagradili crkvu; ostataka školjaka – simbola sv. Jakova i hodočasnika pronađenih na Klinac gradu, sve do kapele sv. Jakova u Mošćenici, logičan izbor da bude dio Camino mreže.

„Ja sam apsolutno uvjerena da smo vrlo atraktivna lokacija za razvoj ove naše priče Banovine i kad se udružimo, kad napravimo dobru lokalnu priču, mislim da naš Camino ima stvarno ogromne šanse da bude vrlo uspješan hrvatski dio te rute. Ovo je jedan savršen proizvod, već brendiran. Tko je hodao jedan Camino, želi proći sve moguće koji postoje, a sve je više i više ljudi koji su to išli, tako da je meni drago što ste se evo i vi uključili u cijelu tu priču već u samom tom nekom idejnom početku i vjerujem da će to biti jako uspješno. Ono što u ime udruge Građanski aktivizam mogu reći je da je nama posebno bogatstvo ovog Camina to što će to oživjeti naša skoro napuštena sela“, rekla je Miličević.

U projekt se aktivno planira uključiti i Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije. Njezina direktorica Ingrid Padjen Đurić predložila je da s pisanjem projekta krenu odmah kako bi uskoro mogli konkurirati na natječaju Hrvatske turističke zajednice za turistički nerazvijena područja. Naglasila je i kako je prednost ovog projekta to što se radi o „zelenom“, održivom turizmu, bez „ugljičnog otiska“. Spremnost Županije da pruži potrebnu podršku prenijela je Adrijana Nenadić.

Prva faza projekta je trasiranje i označavanje buduće Camino staze. U tome su svojim iskustvom spremni pomoći i planinari, potvrdila je predsjednica Hrvatskog planinarskog društva „Zrin“ Kristina Suppe.

„S Palmom sam prošla Camino Krk prošle godine u petom mjesecu i to je zaista poseban događaj, doživljaj. Ljudi tamo još nisu bili pripremljeni svi, ali oni koji su znali, jako su nas lijepo uputili i mi smo se zaista osjećali zahvalni svima, jer nismo puno tražili. Ljudi koji idu, šeću, traže sebe i svoj put, nisu zahtjevni. Skromni su i više – manje i pronalaze taj svoj put. Dakle svako, bio vjernik ili ne ili koje god vjeroispovijesti i uzrasta, kulture, nacije, proživljava to na svoj način i traži taj svoj put. Meni je izuzetno drago što će Camino, taj svjetski poznat, europski poznat put doći i tu kod nas. Počeli jesmo pomalo s tim rutama, već postojećim i kao što ste rekli, ne treba „izmišljati toplu vodu“, pronalaziti novo, nego koristiti neke već postojeće planinarske putove na ovom našem području“, rekla je Suppe.

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X