Share on facebook
Share on twitter
knjigaorkanloncar15092022213

Predstavljena knjiga „Spomen obilježja Domovinskog rata 1991.-1995.u Sisačko-moslavačkoj županiji“

PETRINJA – U sklopu rujanskih Dana sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu grada Petrinje, te razaranje našeg grada u rujnu 1991.godine, na Trgu kulture u Petrinji održana je promocija knjige naziva „Spomen obilježja Domovinskog rata 1991.-1995.u Sisačko-moslavačkoj županiji“, autora Sanje Lončar i Ivice Pandže Orkana.

Pandža nam je objasnio kako je došlo do ideje za pisanjem jedne ovakve knjige. „Prije nekih pet i više godina, zaprimio sam poziv Petrinjke koja danas nažalost nije živa, radi se o gospođi Veri Jurčević, prijeratnoj medicinskoj sestri, ratnoj medicinskoj sestri, sestri poginulog branitelja, ženskoj aktivistici u raznim udrugama od Bedema ljubavi, Hrvatske žene, pa i Udruge dragovoljaca i veterana – Klub žena, da dvije osobe žele sa mnom popričati. Našao sam se sa Sanjom Lončar, njenom prijateljicom i one su rekle da pripremaju izložbu o Domovinskom ratu, o pozitivnim temama iz Domovinskog rata“, započeo je Orkan.

Pomagajući oko navedene izložbe, Pandža kaže kako mu je Lončar postavila nekoliko pitanja o Domovinskom ratu na koje nije znao odgovor, a jedno od pitanja je bilo i koliko Spomen obilježja Domovinskog rata u Sisačko-moslavačkoj županiji te su sada shvatili kako evidencija tih Spomen obilježja nema.

Tada su napravili radni popis za uže područje Petrinje, kazala je Lončar. „Onda smo taj popis dopunjavali, prvo nekako iz glave, onda smo počeli kontaktirati naše kolege, prijatelje i poznanike na terenu i počeli smo to dopunjavati. Cilj nam je u stvari bio dokumentirati Spomen obilježja i učiniti ih dostupnima javnosti ili putem karte, on-line platforme ili slično. Prvo smo mislili da ćemo to napraviti samo za područje Banovine, međutim kako je te građe bilo sve više i više sa terena, mi smo odlučili pokušati napraviti za cijelu županiju. Na taj način smo si produžili taj terenski rad i rad na obradi te prikupljene građe. U jednom trenutku smo odlučili da bi tu građu bilo vrijedno oblikovati i pripremiti u obliku monografije“, kazala je Lončar.

Monografija je tako objavljena ove godine, ima 534 stranice. Pandža dodaje kako su se fokusirali na Spomen obilježja iz Domovinskog rata u prostoru Sisačko-moslavačke županije te dodaje kako je knjiga dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku.

„U toj knjizi se nalazi prepisano sve što se nalazi na tim spomenicima, sva imena, svi tekstovi, sve godine rođenja, sve godine pogibije, svi drugi tekstovi što se nalazi na Spomen obilježjima. To se zove primarni izvor na terenu. Memorijalni centar Domovinskog rata s ovom knjigom će imati više mjeseci posla u smislu da usporedi svoje podatke s onim što je napravio narod na terenu. Mi smo svaki spomenik fotografirali, snimili njegovu geo-lokaciju, opisali u nekoliko rečenica što tu ima, a i fotografija pokazuje što tu ima“, otkrio nam je Pandža.

Kaže kako je ova knjiga i više od knjige. „Nema ovakve knjige u Hrvatskoj. Postoje knjige koje prate postrojbe, događaje, spomenike, ali niti jedna županija ih nije obišla i popisala i to razlikuje ovu knjigu od drugih knjiga. Više tisuća imena je u toj knjizi. Oni koji su pravili spomenike na terenu, spomen biste, murale, znaju zašto su to stavili bolje nego mi i ovi stručni ljudi“, dodaje Pandža.

Posebno se zahvalio obitelji iz Australije, Ivice Romane Pauk koji su financijski pomogli tisak ove knjige. Lončar ističe kako su uspjeli evidentirati 320 spomen obilježja. „S time da se četiri nalaze na tri lokacije izvan naše županije koje smo uključili zato što su to lokacije dosta bitne obiteljima poginulih u Kutini i Novskoj. Naravno kako smo stalno mislili da završavamo, stalno su se pojavljivala nova spomen obilježja. Znamo da kada je knjiga bila u tisku pojavilo ih se još nekoliko. To je jedna suvremena pojava koja je prisutna i koja nastaje, a nastaje iz potrebe što ljudi imaju nekakvu želju odati poštovanje poginulima i naprosto ih se prisjećati. Onda i vidimo ovi vaši Dani sjećanja su upravo tome i posvećeni kada se dio tih lokacija obilazi upravo s namjerom da se sačuva sjećanje na poginule“, kazala je Lončar.

Pandža vjeruje kako nisu izostavili niti jedno spomen obilježje. „Treba napomenuti vašim slušateljima i čitateljima da smo se držali javnim lokacijama, mi nismo hodali po grobovima privatnim, uznemiravali bilo koga na bilo koji način, nego smo popisivali na javnim mjestima. Obišli smo sve spomenike za koje su ljudi s petrinjskog područja znali da se tiču Domovinskog rata na području Petrinje, tako i na kutinskom, novljanskom, glinskom području i drugim područjima Sisačko-moslavačke županije“, dodaje Orkan.

Predstavljanje ove knjige zajednički su organizirali Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Petrinja te Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja. Predsjednik Udruge Darko Dumbović je kazao kako postoji jako puno Spomen obilježja na našem području za koje se nije znalo.

„Onda su njih dvoje vrlo studiozno pristupili tome, lociranju svih tih spomen obilježja i spomenika, evidentiranju svih žrtava do kojih se operativnim radom došlo. Knjiga je teška, kako po kilaži, daleko je teži sadržaj i obim knjige u kojoj je vidljiv sav razmjer mržnje i stradanja žitelja naše županije, a koju su platili u Domovinskom ratu zato što su jednostavno izabrali Hrvatsku kao svoju domovinu. Ono što je znakovito, da broj poginulih, imena koja su pronađena na svim tim lokalitetima, nisu u srazmjeru sa službenim podacima koje vodi ministarstvo, i to je dobar pokazatelj da će se to morati korigirati i da će netko morati pristupiti korigiranju baze podataka. Gdje se mi nalazimo kao Petrinja, kao županija? Platili smo ogromnu cijenu, a ispada da smo građani drugog, trećeg ili iks reda u odnosu na neke druge krajeve Republike Hrvatske, koji imaju brojnije privilegije i veću pažnju, a kod nas se, poslije Domovinskog rata, svi privredni subjekti uništavaju, gase, prodaju, nestaju, županija sustavno gubi stanovništvo, mladi odlaze, zapušta se ekonomski, prostorno. I onda kada se ta knjiga uzme u ruke, pitate se koja je cijena plaćena, a što danas imamo. Onda se pitamo, zar nam je to trebalo?“, rekao je između ostaloga Dumbović.

Sve je pozdravio Ivica Akmađa, glavni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a na predstavljanju knjige kao izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je čestitao autorima na ovoj knjizi kao što im se zahvalio na tome što su izradili ovu monografiju.

General Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, također je čestitao na izdavanju ove knjige. „Stvarno sam izuzetno zadovoljan što je Orkan, moj dobar poznanik, inicirao prvi u Hrvatskoj, i Sisačko-moslavačka županija je prva koja je napravila ovakvu knjigu i nadam se da će i ostale županije u cijeloj Hrvatskoj pristupiti ovome jer pisati o prošlosti treba, treba pisati činjenice. Bit ću blag pa ću reći, kao da ima sve više zločestih ljudi koji počinju iznositi neke neistine, činjenice i istinu o našem Domovinskom ratu ne žele priznati, pa sve izvrću, ali znate, onaj tko zaboravi svoju prošlost, nije mu budućnost sjajna“, kazao je Mareković.

U ime petrinjske gradonačelnice Magdalene Komes, na predstavljanju knjige bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Petrinje Robert Polanščak. „Izuzetno mi je drago da sam mogao sudjelovati na predstavljanju ove knjige koja će ostati trajna zabilježba događanja u Domovinskom ratu i osobito da se prenese mladima i djeci u škole. Kao što sam i rekao, hrvatski branitelji i njihov značaj u Domovinskom ratu ovako će ostati trajno zabilježeni“, kazao je Polanščak. O knjizi su na promociji, osim samih autora, govorili još Petra Kalemen i Tomislav Šulj, recezenti knjige.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X