SISAK – Povodom Hrvatskog dana mimoza – Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice i Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice, Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije organizirao je okrugli stol o ovoj bolesti, njezinu ranom otkrivanju i liječenju, prevenciji te problematici odaziva žena na preventivne ginekološke preglede.
„Ove godine je 13. hrvatski Dan mimoza, Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice i 14. po redu Europski tjedan prevencije raka vrata maternice. Simbol ove borbe su mimoze. Zašto mimoza, biljka koja dolazi iz Australije? Zato što u mnogim kulturama upravo ovaj cvijet simbolizira ženu, njezinu osjećajnost i nježnost. Hrvatski sabor je na temelju članka 81. Ustava RH na sjednici 25. veljače 2011. godine donio odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj. Treća subota u mjesecu siječnju proglašena je Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj, objasnio je uvodno domaćin ovog okruglog stola, epidemiolog Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo SMŽ.
Na Okruglom stolu na kojem su sudjelovali liječnici iz područja ginekologije, mikrobiologije i epidemiologije, podatke o pobolu i smrtnosti od raka vrata maternice, kod nas i u svijetu, prezentirala je liječnica Ivana Popek, specijalistica javnozdravstvene medicine iz Zavoda za javno zdravstvo SMŽ.
„Prema podacima iz 2016. godine, koji su zadnji podaci, karcinom vrata maternice bio je u Hrvatskoj na 11. mjestu po redosljedu pojavnosti svih karcinoma, a u našoj Sisačko-moslavačkoj županiji na 10. mjestu. Zašto onda govorimo o karcinomu vrata maternice, ako se neki drugi karcinomi poput karcinoma dojke, karcinoma debelog crijeva kod žena, karcinoma štitnjače i drugih, javljaju češće? Zato što za karcinom vrata maternice znamo kako i zašto nastaje, dok za ostale karcinome ne možemo točno reći što ih uzrokuje. Za karcinom vrata maternice znamo da mu je u podlozi infekcija visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV), odnosno dugotrajne neliječene infekcije. S obzirom na to da znamo što je uzrok, onda znamo i kako prevenirati taj karcinom da do njega uopće ne dođe. Mi u Hrvatskoj svake godine, otkad se to prati i bilježi, imamo više od 300 oboljelih žena, a više od stotinu žena u Hrvatskoj od te bolesti umre. Kad govorimo o svjetskim razmjerima, više od pola milijuna žena svake godine oboli u svijetu, a pola od toga umre i to najčešće u nerazvijenim, odnosno slabije razvijenim zemljama svijeta. Na europskoj razini, otprilike 60 tisuća žena oboli, a gotovo pola od toga umre. Što se tiče naše županije, svake godine u prosjeku, koji malo varira, oboli 16 žena, a 5 ih umre od ove vrste raka.“
Karcinom vrata maternice najčešće se javlja u dobi od 35. do 55. godine, dakle u najaktivnijoj dobi žene. Bolest ne nastaje „preko noći“ – može se razvijati godinama i upravo zato važni su redoviti odlasci žena na ginekološke preglede i Papa test kojim se detektira eventualna infekcija HPV-om i rane promjene na vratu maternice. Što se te promjene ranije uoče, lakše ih je liječiti i izgledi za izlječenje su bolji, rekla je Popek, podsjetivši i na činjenicu da je rak vrata maternice jedini karcinom za koji danas imamo učinkovito cjepivo.
„U Hrvatskoj se djeca cijepe u 8. razredu, ali nažalost, to cijepljenje je proizvoljno, dakle cijepi se tko želi, dok je u drugim, razvijenim zemljama svijeta to uvedeno u obavezni kalendar cijepljenja. Kad bi procijepljenost bila dovoljno velika, smatra se da ove bolesti uopće ne bi više bilo. Ipak, unatoč svemu ovome što danas znamo i metodama prevencije koje imamo, nama žene, nažalost, još uvijek umiru od raka vrata maternice, što se ne bi smjelo događati“, rekla je Popek, podsjetivši i na Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice koji se u Hrvatskoj provodi od 2012. godine.
O važnosti prevencije i iskustvima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na Okruglom je stolu govorila liječnica Sanja Štingl-Vlašić, specijalist ginekologije i opstetricije koja vodi specijalističku ginekološku ordinaciju u Glini.
„Svi mi ginekolozi zadovoljni smo naravno kad nam žene redovito dolaze na ginekološke preglede, kada ih držimo pod kontrolom, kada redovito radimo Papa test. Preporučamo da to bude jedanput godišnje i mi nemamo problema s onim ženama koje su to usvojile i koje redovito, jednom godišnje, imaju nekakav svoj datum – oko svog rođendana ili oko ovog Tjedna prevencije raka vrata maternice kad dođu ginekologu na pregled i Papa test. Papa test je zaista jedna metoda koja je spasila milijune života žena sve od dvadesetih godina prošlog stoljeća, otkad se koristi. Već je dosad rečeno da je rak vrata maternice rak od kojeg ne bi trebala oboljeti, a kamoli umrijeti ijedna žena. Ali, uvijek postoji neki ali, pa mi imamo žena koje uopće ne dolaze na preglede. I to je problem i posao nas primarnih ginekologa da nađemo model kako doprijeti do žena na svom području koje uopće ne dolaze kod ginekologa, koje uopće nemaju odabranog ginekologa. Ima naime jako veliki broj žena koje uopće nisu odabrale svog ginekologa“, upozorila je Štingl-Vlašić.
Redoviti ginekološki pregledi i Papa test, rekla je, iznimno su važni u prevenciji karcinoma vrata maternice, tim više što on u početku nema neke specifične simptome.
„Zapravo, najveći dio žena nažalost dođe kad već imaju nekakve simptome. Najčešće to budu nekakvi nespecifični simptomi – nekakvo krvarenje nakon spolnog odnosa ili krvarenje van menstruacijskog ciklusa ili nekakva tupa bol, dakle nekakvi nespecifični simptomi koje žene često i zanemaruju pa se oni i prolongiraju duže vrijeme, ali ti simptomi se javljaju onda kada smo već zaista „preskočili“ taj period kad smo trebali reagirati na te preinvazivne lezije.“
Važnost prevencije naglasio je i doktor Jovica Jakšić, specijalist ginekologije i opstetricije, pročelnik Službe za ginekologiju Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak.
„Nikada nije previše naglašavati koliko je preventiva zapravo važna“, rekao je Jakšić koji je podsjetio na primjer Škole narodnog zdravlja i njezina osnivača, doktora Andrije Štampara, čovjeka koji je cijeli svoj životni i radni vijek posvetio upravo preventivi i educiranju opće populacije o javnozdravstvenim problemima.
„Naš današnji povod je također jedan javnozdravstveni problem. Preventiva je ono što spašava živote. Kolege iz primarne zaštite su na „prvoj liniji obrane“ i presudni su u prepoznavanju problema. Mi kao sekundarna zdravstvena zaštita u našoj bolnici, bavimo se zapravo posljedicama stanja koje nije na vrijeme prepoznato ili u boljem slučaju, kada Papa test pokaže te nekakve, tzv. preinvazivne lezije. To su najranije promjene koje je Papa test sugerirao i onda mi najlakšim, najblažim i minimalno invazivnim kirurškim metodama rješavamo takvu leziju i zapravo smo u stanju ženu potpuno izliječiti, tako da ona dalje ne treba nikakvo liječenje, nego samo redovite daljnje kontrole Pape. Zbog toga, kada se govori o raku vrata maternice, jedino o čemu treba govoriti ženama je da dođu na ginekološki pregled. Nama kada dođu u bolnicu i kad dođu već zapravo neizlječive, u 99 posto slučajeva kad ih pitamo zašto nisu išle na kontrole, kažu: „Pa, nisam imala nikakvih problema“. Naravno da nije imala problema. Kad se problemi jave, onda je nažalost već prekasno. Znači, preventiva je ono čega žene trebaju biti svjesne“, kazao je Jakšić, istaknuvši i važnu ulogu medija u osvješćivanju i educiranju žena o važnosti prevencije.
„Danas kad su mediji manje-više dostupni svima, važno je da se o tome što više govori, jer svaka izgovorena ili napisana riječ koja će naglašavati važnost prevencije nije potrošena i vjerojatno će doprijeti do neke žene koja će reći: „Pa evo, možda ovi ipak pričaju nešto dobro. Nisam bila kod ginekologa dvije godine, idem se naručiti“. I to je zapravo siguran put prema očuvanju zdravlja ili prema ranom prepoznavanju problema gdje onda mi dalje uskačemo“, rekao je.
Rak vrata maternice uzročno je povezan s visokorizičnim tipovima HPV-a, odnosno humanog papiloma virusa, o čemu je na Okruglom stolu govorila mikrobiologinja Tajana Juzbašić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Najavila je i neke novine u dijagnostici HPV-a.
„U našem laboratoriju mi od 2012. godine radimo dijagnostiku HPV-a. To se radi molekularnom metodom. Međutim, sad ćemo to raditi najsuvremenijom molekularnom metodom, a to je PCR. Mi svake godine imamo oko 400 – 450 žena, odnosno njihovih cervikalnih briseva koji dođu kod nas na obradu. To su žene koje su imale patološki nalaz na citologiji ili koje su već operirane, pa je taj naš HPV test, zapravo jedan test izlječenja, dakle vidi se je li liječenje uspjelo ili je HPV i dalje prisutan pa će se tu ženu morati prognostički češće pregledavati. Od tih četristotinjak žena, nama je recimo 38 do 45 posto žena, prema onoj statistici koju vodimo, pozitivno na HPV virus. Sada ćemo vidjeti kakvo će stanje biti kada uvodimo PCR, jer je to najosjetljivija molekularna metoda koju u ovom trenutku medicina uopće posjeduje. Dakle, riječ je o molekularnoj dijagnostici koja detektira virusni genom, znači srž i bit svakog virusa. Naime, svaki mikroorganizam ima jedinstven genom i tu je mogućnost pogreške jako mala. To je test koji je visoko osjetljiv, visoko specifičan, „narodski rečeno“ točan, precizan, a osim toga i brz. Mana je cijena. To je nešto skuplji test, ali kad bismo išli u analizu koliko košta ljudsko zdravlje, koliko košta liječenje jednog karcinoma, onda je zapravo pitanje je li taj test skup ili je njegova cijena prihvatljiva. Dakle, od veljače ove godine uvodimo PCR dijagnostiku virusnih infekcija HPV-om, kojom ćemo genotipizirati i moći našim ginekolozima dati dobru informaciju o tipu virusa“, najavila je Juzbašić.
Na kraju, još jednom je naglašena važnost prevencije.
„Ako smo danas osvijestili barem jednu ženu o važnosti preventivnih ginekoloških pregleda, to je naša zajednička pobjeda, jer kako je već rečeno, od raka vrata maternice, u današnje vrijeme, ne bi smjela umrijeti nijedna žena“, poručili su sudionici okruglog stola.
Opširniji prilog o ovom okruglom stolu možete poslušati ove nedjelje u programu Petrinjskog radija, u emisiji „Dijagnoza“ od 10.45 sati.
