Izbornik
učenicesšpnaslov

Prijam za učenice, sudionice projekta „Budućnost Europe: Europska godina mladih“

PETRINJA – Petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes ovog je utorka u prostoru Gradske uprave održala prijam za učenice Srednje škole Petrinja koje sudjeluju u projektu „Budućnost Europe: Europska godina mladih“, njihovu mentoricu, profesoricu Ozanu Krovinivić Šalić i ravnatelja Srednje škole Petrinja Milana Orlića.

Na prijedlog Europske komisije, 2022. godina je u EU proglašena  Europskom godinom mladih čime se želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, uključivije, zelenije i digitalnije budućnosti. Tim povodom pokrenut je i projekt „Budućnost Europe: Europska godina mladih“ koji vodi hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić. Cilj projekta je dati mladima glas na nacionalnoj i europskoj razini, odnosno uključiti ih u proces donošenja odluka i pružiti im priliku da prepoznaju probleme s kojima se suočavaju te predlože kvalitetne prijedloge za rješavanje tih problema. U projektu sudjeluje 10 srednjih škola iz cijele Hrvatske, a jedna od njih upravo je Srednja škola Petrinja.

„Mi smo priliku za sudjelovanje dobili jer smo u prošloj školskoj godini bili u top 10 najboljih škola u Hrvatskoj u programu „Škole ambasadori Europskog parlamenta“, pa je to bila svojevrsna nagrada“, objasnila je profesorica Ozana Krovinović Šalić.

U sklopu projekta, učenici se bave temama iz područja obrazovanja, nezaposlenosti i položaja na tržištu rada, kulture, politike, ekologije, ranjivih skupina mladih, sporta i drugim temama koje su važne mladima. Svaka škola dobila je svoju temu na kojoj radi radna skupina sastavljena od mladih ambasadora: „Mi smo izvukli temu „Političko sudjelovanje mladih“, a cilj je brošura s rješenjima svih 10 škola. One do 1. rujna moraju napisati dokument od dvije do tri stranice po europskim pravilima koji će onda ići Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, svim nekakvim važnim dionicima, pa bi se već tu vidjelo što mladi žele. Predstavljanje dokumenata bit će od 24. do 26. rujna u Novigradu. Tamo će učenici imati debatu gdje će u biti braniti taj svoj dokument“, kazala je profesorica Krovinović Šalić.

Dokument koji će nastati u suradnji s ostalim školama uključenima u projekt, zastupnik Matić zagovarat će u Europskom parlamentu kao svojevrsnu mapu temeljnih problema, rizika, potencijala i rješenja u području politika za mlade. Na izradi prijedloga i rješenja koja će u sklopu teme „Političko sudjelovanje mladih“ ponuditi Srednja škola Petrinja rade učenice: Nika Vujasić, Marta Bjelopavlović, Iva Šimić, Katarina Širić i Tara Kokan.

U razgovoru s gradonačelnicom, učenice su ispričale svoja dosadašnja iskustva u provedbi ovog projekta. Među ostalim, provele su anketu kako bi ispitale koliko su naši srednjoškolci uopće upućeni u hrvatsku, ali i europsku politiku. Rezultati su, kažu, poražavajući. Anketa je pokazala kako među mladima vladaju neupućenost u politiku, nezainteresiranost, politička pasivnost, ali i stereotipi koje mladi imaju o politici i političarima.

„Što se tiče tog projekta, došli smo i do nekih rješenja koja bismo mi napravili, o čemu smo malo razgovarali i s učenicima iz Njemačke. Također, mogli smo pitati i prijatelje iz Poljske i iz drugih zemalja kako oni gledaju na njihovu politiku, koliko su oni upućeni u samu politiku i tu smo zapravo dobili potpuni kontrast. Recimo, njemački srednjoškolci su totalno zainteresirani za politiku – oni prate te političke vijesti svaki dan, što je zapravo jako zanimljivo. Znači, razmišljali smo kako bismo mi riješili taj problem neupućenosti i nezainteresiranosti mladih za politiku. U suradnji s njemačkim srednjoškolcima došli smo do rješenja koje se zove „fake voting“, odnosno „lažno glasanje“. To je recimo neka simulacija gdje je to glasanje izvedivo na način da učenici u srednjim školama glasaju za već postojeće stranke, ali ti se glasovi ne računaju. Prema tome bi se samo vidjeli rezultati izbora. Po onome što su rekli, njima je to super. Oni čak uživaju u tome – barem smo po njihovim pričama tako zaključile. Osim toga, mi smo također razmišljale da recimo u osnovnim školama, u osmim razredima ili možda u prvim srednje, među srednjoškolcima i osnovnoškolcima provedemo nekakve radionice vezane uz politiku. One naravno ne bi bile dosadne, jer nama je politika već i ovako dosadna i nezainteresirani smo. Mi bismo to učinili nekako zanimljivo, na način da uključimo i te mlade da se malo više angažiraju“, ispričala je Nika Vujasić, učenica 3. razreda petrinjske gimnazije.

Osim što su željele ispitati koliko su mladi zainteresirani za politiku, pokušale su doznati i koliko je „politika“ zainteresirana za mlade. Obratile su se Savjetu mladih Grada Petrinje, Inicijativi građana „Petrinjsko proljeće“, kontaktirale su i nekoliko lokalnih političara, ispričale su Marta Bjelopavlović i Iva Šimić, učenice 3. razreda gimnazije i Katarina Širić i Tara Kokan, polaznice 2. razreda gimnazije. Nažalost, nisu se svi koje su kontaktirale i odazvali.

„Treba naglasiti da ta nezainteresiranost ide nekako u dva smjera – i mladi su nezainteresirani za politiku, ali i politika za mlade. Takav smo mi dojam dobile na temelju ovog iskustva“, rekla je Katarina Širić.

„Ono što je nama važno je to što smatramo da je politika-hrvatska i općenito, stvar neke opće kulture koju bi svatko trebao znati – da barem zna koliko se puta izlazi na izbore, koliko se puta sabire u Saboru i te neke stvari, što se po anketi vidjelo da mladi ne znaju. Tako da bi mi to čak proveli iz te neke opće kulture, a sad želi li se netko baš uključiti u politiku ili ne, to je opet njegov osobni stav“, kazala je Marta Bjelopavlović.

„Problem je što se mladi ne žele uključiti u politiku zato što su shvatili da se dosta puta njihov glas nije čuo i onda kako vrijeme odmiče, oni su sve manje zainteresirani. Mislim da će to, ako se nešto ne promijeni, ako se njihov glas ne bude čuo i ako se ne zadovolje njihove potrebe, biti sve gore i gore kako vrijeme bude odmicalo“, smatra Iva Šimić.

Ravnatelj Srednje škole Petrinja, Milan Orlić napominje kako nije toliko bitno da se mladi aktivno uključe u politiku kao članovi neke stranke, nego da imaju svoje ideje koje će znati artikulirati.

„Mi imamo jedno tijelo u školi koje se zove Vijeće učenika. Apsolutno sve što je Vijeće učenika iznijelo kao problem ili potrebu, mi smo riješili. Znači, vrlo je lako, ako znamo što trebamo rješavati. Imali smo niz, sad to mogu reći, banalnih primjera dok još nije bilo potresa. Napravili smo jednu veliku anketu među učenicima i kroz Vijeće učenika. Što god su učenici tražili, mi smo u roku od 6 mjeseci proveli doslovno sve – tražili su nekakve kauče, fotelje u školi da se može sjesti pod odmorom, besplatan internet; krenula je pandemija, zatvorila se kantina – htjeli su automat za kavu. Znači, sve što su oni artikulirali da treba, to se rješavalo na dnevnoj bazi, ali mi odrasli koji smo zaduženi da to osiguramo, ne možemo znati, nemamo „kuglu“ da budemo vidoviti i da znamo što baš vama treba. Upravo je priča ta da treba svoje mišljenje jasno artikulirati, iznijeti, obraniti i sigurno će se nešto po tom pitanju pomaknuti, ali to je nemoguće bez vašeg aktivnijeg uključivanja na svim razinama – od razredne preko Vijeća učenika, pa onda i nekih gradskih, kroz Savjet mladih i možda kroz neke druge udruge. Upravo ta nezainteresiranost mladih za politiku rezultira i neizlaskom na izbore i zato nam je izlaznost, pogotovo mlade populacije, vrlo slaba“, rekao je među ostalim Orlić, upozorivši kako se bez aktivnog sudjelovanja mladih, njihove ideje neće moći artikulirati, a onda ni provesti.

„ Zaista sam ponosna – znala sam sve ove informacije, većinu njih, ali nisam znala da u Petrinji imamo jednu od 10 najboljih srednjih škola i čestitam na tome i ravnatelju i svim suradnicima, a naročito učenicama i učenicima koji su zapravo i doveli do toga svojim radom. Drago mi je da sudjelujete u ovakvim debatama i da zapravo razgovarate i komunicirate i s kolegama iz drugih država. Imamo popriličan broj udruga u koje bih voljela da se mladi puno više uključe. Moj stav je da svako dijete zapravo ima talent za nešto i da bi se trebalo uključiti u neku udrugu, bila ona sportska, kulturna, umjetnička, nešto za što je već dijete talentirano i na taj način onda kroz taj segment zapravo se boriti za nekakve promjene u tom segmentu. Da je nama stalo do mišljenja mladih pokazuje i činjenica da smo prilikom početka izrade projektne dokumentacije Centra za mlade, za koji smo sredstva dobili iz Fonda solidarnosti za konstruktivnu obnovu stare klaonice, pozvali i ravnatelja da se uključi. Voljela bih kad bude sljedeći sastanak, a planiramo ga uskoro, da onda dođe i netko od učenika Dakle, sada kada nam je konstruktivna obnova prošla kroz Fond solidarnosti, prijavili smo i na druge fondove sam dovršetak te zgrade i voljela bih da se i vi srednjoškolci – gimnazijalci i ostale struke, odnosno naše strukovne škole, uključite u određivanje sadržaja, odnosno iskazivanje potreba“, rekla je gradonačelnica Magdalena Komes.

Svjesna je, kaže, problema koji tište mlade, pogotovo u ruralnim sredinama koje su slabije prometno povezane.

„Lako je nama koji živimo u centru grada i do svega imamo par minuta hoda. Problem je ovaj ruralni dio i javni prijevoz koji vrlo rijetko ide zbog neisplativosti. U nekim segmentima ga sufinanciramo i mi, kako za umirovljenike tako i za učenike. I Županija je tu uključena. Mislim da bi to još više trebalo pojačati i da je to sad vjerojatno „začarani krug“ zbog kojeg se mladi možda ne uključuju više u rad određenih udruga, ali svakako bih voljela da nama na lokalnoj razini dostavljate informacije koji su problemi. Meni je zaista namjera saslušati vaše probleme i pokušati u svim segmentima, koliko god nam to dozvoljavaju mogućnosti, realizirati te vaše potrebe“, rekla je Komes, napominjući kako je jedan od problema i nepostojanje poticajnog okruženja za nadarenu djecu. Upravo zato, kaže, razmišlja se o ideji svojevrsnog „centra izvrsnosti“ kojim bi se nadarenoj djeci omogućilo da razvijaju svoje talente i interese.

Osvrnula se i na odnos mladih prema politici.

„Vjerujem da su mladi zapravo razočarani u instituciju političara – velikim dijelom iz opravdanog razloga i smatram da je nama, relativno mladoj generaciji političara, zapravo jedan od prioritetnih zadataka vratiti povjerenje u politiku koja bi trebala biti zaista jedna plemenita dužnost – rad za javni interes, za mlade, za nadarene, poticati izvrsnost, pomagati socijalno ugroženima, dakle općenito raditi za javni interes, a ne za privatni. Ja osobno sa svojim suradnicima ću napraviti sve, raditi u svom mandatu u javnom interesu i nastojati povratiti povjerenje ne samo mladih, nego i općenito građana u političke institucije“, kazala je Komes.

 

„Držimo vas za riječ“, poručile su petrinjske srednjoškolke, sudionice projekta „Budućnost Europe: Europska godina mladih“.

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X