RH – Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 24. studenoga.
Program se odnosi na segment višestambenih zgrada, koje predstavljaju oko 35% ukupnog stambenog fonda odnosno oko 27% ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj. Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj). Oko 34% višestambenih zgrada u kontinentalnoj Hrvatskoj spada u zgrade s najlošijim svojstvima, dok je u primorskoj Hrvatskoj takvih zgrada oko 30%. Ujedno, ove zgrade često imaju i loša konstrukcijska svojstva stoga se ovim Programom predviđa nekoliko kategorija obnove:
- Integralna energetska obnova – obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
- Dubinska obnova – obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
- Sveobuhvatna obnova – obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput:
- povećanja sigurnosti u slučaju požara,
- mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
- mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
Osnovni uvjet za sudjelovanje višestambenih zgrada u ovom Programu je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.
Procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose 17,2 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, biti će potrebne investicije od oko 4,3 milijardi kuna. U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to: obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu i obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu.
Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2014. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa. Taj se model provedbe pokazao kao prihvatljiv i vrlo privlačan za suvlasnike, a podrazumijeva osiguravanje bespovratnih sredstava putem javnih poziva do 60% za integralnu energetsku obnovu, 80% za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu. Provedba ovog modela započinje odmah po usvajanju ovoga Programa, jer je tržište upoznato i spremno za njegov nastavak te je nužno što prije započeti novi ciklus obnova višestambenih zgrada kako bi se zadržalo povjerenje i interes suvlasnika.
U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, višestambenim zgradama koje su oštećene u potresu omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Budući je stopa sufinanciranja za konstrukcijsku obnovu do 80% prihvatljivih troškova, predviđeno sufinanciranje energetske obnove prema ovom modelu također iznosi do 80% prihvatljivih troškova.
Spomenimo ovdje i kako su koristi od obnove zgrada, pa tako i višestambenih zgrada, višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO2), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja i siromaštva te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih višestambenih zgrada na neželjene događaje, kao što su požar ili potres.
Zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava iz provedbe i potencijalnih novih mogućnosti financiranja, provedba ovog Programa će se kontinuirano pratiti i ocjenjivati te će se Program po potrebi revidirati, a svake tri godine donosit će se akcijski planovi odlukom ministra. Tekst samog programa kao i detaljan opis provedbe za razdoblje od 2022. do 2024. godine dostupni su na linku.
