Izbornik

Razgovaramo povodom Međunarodnog dana migranata

S dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, voditeljicom projekta SMS – svi mi skupa razgovaramo o Međunarodnom danu migranata.

Kako je došlo do obilježavanja Međunarodno dan migranata?

18.prosinca – Međunarodni je dan migranata. Opća skupština Ujedinjenih naroda je 2000. godine – dan 18. prosinca proglasila Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji. Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata podsjeća se na značajan doprinos koji migranti daju ekonomijama svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te naglašava važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka.

Možemo li nešto reći o brojnosti migranata u svijetu – kakva je situacija?

Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi gotovo 300 milijuna migranata, a broj se gotovo svakodnevno povećava, pri čemu mnogi ljudi migranti nema pristupa osnovnim socijalnim pravima. Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni. Stoga na Međunarodni dan migranata Ujedinjeni narodi i mnoge međunarodne organizacije kao institucije, te nevladine organizacije diljem svijeta obilježavaju ovaj dan šireći informacije i organizirajući razne javne rasprave, tematske radio emisije i sl. Svakim danom povećava se broj migranata u zemljama u bližem i daljem okruženju, kao i broj onih koji napuštaju svoju zemlju – mnogi ljudi iz raznih razloga napuštaju i Hrvatsku. Migracije stanovništva danas su svakodnevna pojava.

Prate li migrante razne predrasude i stigmatizacija?

Suprotno uvriježenoj percepciji, sve je više migranata s visokim obrazovanjem i posjedovanjem kvalitetnih radnih vještina, ali isto tako i onih kojima se trguje, izbjeglica, tražitelja azila itd. To su ljudi koji tragaju za nekim boljim životom. Njihova putovanja od zemlje polazišta do zemlje odredišta su često višegodišnja. Na tom putovanju doživljavaju razne stresne situacije, imaju razna iskustva – i u konačnici sve to oblikuje njihov život u sadašnjosti, kao i što daje odgovore na reakcije migranata na ponašanje okoline – osobito kada govorimo i prihvaćenosti ili ne prihvaćenosti u nekom okruženju.

Možemo li sažeti najčešće razloge migracija?

Migracije se događaju iz različitih razloga, no zasigurno je najveći broj onih koje su motivirane boljim i kvalitetnijim životnim uvjetima, ekonomskim napretkom, obrazovnim prilikama, boljim mogućnostima i sl. Upravo je obilježavanje Međunarodnog dana migranata odlična prilika za poticanje raznih aktivnosti kao i javnog dijaloga o njihovim pravima koja su vrlo često ugrožena, kako u njihovim vlastitim zemljama tako i u onima u koje dolaze. Migranti ne traže milost nego pravednu priliku da ostvare svoja prava na život i rad bez diskriminacije i iskorištavanja koji su ih najčešće i natjerali na odlazak u drugu zemlju. Međunarodna federacija zagovara uspostavu više transparentnih zakonitih načina ulaska i prijelaza granice, te osiguranje pristupa svim migrantima, bez obzira na njihov status.

O navedenom se govori i piše i u Globalnom cilju za održivi razvoj: cilj 8 – Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve; Globalni cilj 10: Smanjiti nejednakosti unutar i između država; Globalni cilj 16: Promicati, u svrhe održivog razvoja, miroljubiva i uključiva društva, osigurati pristup pravosuđu za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama. Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ponovo naglašava da standardi ljudskih prava vrijede za sve migrante, bez obzira na njihov pravni status te da poštivanje ljudskih prava mora uvijek biti ispred provedbe zaštite granica i viznog režima. Jednostavno, budimo ljudi jedni drugima.

I za kraj koja riječ o vašem projektu pod nazivom SMS.

Projekt SMS – svi mi skupa kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ koji je dio dvogodišnjeg programa usmjerenog smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu. Projekt je financiran u iznosu 75 000 kuna sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri na projektu su Osnovna škola Braća Bobetko Sisak i Centar za socijalnu skrb Sisak. Projekt se provodi na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i drugih županija u skladu s potrebama. Projektom SMS – svi mi skupa želimo potaknuti uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u život lokalne zajednice i sudjelovanje pripadnika lokalne zajednice u aktivnostima s osobama pod međunarodnom zaštitom putem javnog zagovaranja prava, suzbijanjem predrasuda i poticanja interkulturalnog dijaloga i razumijevanja u cilju postizanja što bolje integracije u društvu i subjektivnog zadovoljstva životom. Shodno tome najzastupljenija projektne aktivnosti bit će javno zagovaranje, medijska kampanja, psihosocijalna podrška, radionice, tematske razgovaraonice i sl. Uz osobe iz redova ciljane skupine istovremeno se raditi i s pripadnicima opće populacije kako bi se prevenirale međusobne stigmatizacije i predrasude, potaknula i razvijala tolerancija i zajedništvo, te mlađe generacije učile primjerenijim oblicima ponašanja.

 

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X