PETRINJA – Za Petrinjce, rujan je mjesec sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata kao i teška ratna razaranja koja je Petrinja pretrpjela u rujnu 1991.
Rujanska manifestacija „Dani sjećanja“ koju inače svake godine organizira petrinjska Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, ove se godine održava u specifičnim epidemiološkim uvjetima. Predsjednik Koordinacije, Darko Dumbović kaže kako su zbog propisanih epidemioloških mjera ovogodišnji program morali svesti na manju mjeru. Ipak, od nekih tradicija, poput obilaska lokacija masovnih grobnica i odavanja počasti ubijenim braniteljima i civilima na tim lokacijama, nisu htjeli odstupiti ni ove godine.
„Nažalost, naši rujanski „Dani sjećanja 1991. – 2020.“ bitno se drugačije održavaju, u smislu da smo morali ograničiti broj nazočnih na događanjima, čak i broj ljudi koji će sudjelovati u programu sutrašnje središnje komemoracije. Dosta je toga moralo biti skraćeno, „skresano“, maknuto – ne zato što to netko želi ili ne želi slušati, nego jednostavno da ljudi što manje budu u kontaktu zbog svih ovih epidemioloških mjera koje su na snazi. Ipak, ono oko čega nema kompromisa, bez obzira koje mjere bile na snazi je i ovo današnje odavanje počasti na lokalitetima masovnih grobnica te čitanje imena svih 598 poginulih, ubijenih i nestalih na petrinjskom području, na sutrašnjoj središnjoj komemoraciji kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku“, rekao je predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje.
Predvođeni obiteljima poginulih, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici Grada Petrinje i političkih stranaka, počast ubijenim braniteljima i civilima odali su ovog utorka paljenjem svijeća, polaganjem cvijeća i zajedničkom molitvom na lokacijama masovnih grobnica kod „Vile Gavrilović“, Nove bolnice, u Taborištu, na lokaciji „Marinka“ te na Gradskom groblju sv. Benedikt. Pet je to od osam poznatih lokaliteta masovnih grobnica na petrinjskom području (na kojem se inače nalazi trećina od ukupnog broja masovnih grobnica iz Domovinskog rata u Sisačko-moslavačkoj županiji). Izgradnjom spomen obilježja „golubica“ dosad ih je obilježeno sedam, osmo je u pripremi za izgradnju.
„Danas smo obišli pet od osam masovnih grobnica na području grada Petrinje. Krenuli smo od „Vile Gavrilović“ gdje se 16. rujna 1991. dogodilo najveće stradanje hrvatskih branitelja u jednom danu kada ih je 17 ovdje zarobljeno i strijeljano. Obišli smo i masovnu grobnicu u krugu Nove bolnice gdje je pogubljeno 6 žrtava, a potom i masovnu grobnicu 12 pogubljenih hrvatskih branitelja i civila u Taborištu koja je zadnja otkrivena i uređena u prosincu 2017. godine. Počast smo odali i na području „Marinke“ gdje je masovna grobnica 22 hrvatska branitelja i civila te na Gradskom groblju sv. Benedikt kod spomen obilježja za 70 branitelja i civila ekshumiranih iz četiri masovne i niza pojedinačnih grobnica na ovom groblju. Još imamo masovnu grobnicu s četrdesetak žrtava u Glinskoj Poljani koju zajedno obilazimo potkraj rujna u organizaciji Mjesnog odbora Slana – Vratečko – Glinska Poljana. Tijekom godine obiđemo i masovnu grobnicu s 8 žrtava u Komogovini, odnosno šumi iznad Komogovine. Imamo i osmu masovnu grobnicu u selu Sibić. Njezin lokalitet je označen. Spomen obilježje još nije izgrađeno, ali je u pripremi za izgradnju“, kazao je Dumbović.
Nažalost, na petrinjskom području moglo bi biti još masovnih grobnica. Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, na području Petrinje još uvijek se ne zna sudbina 87 osoba – branitelja i civila iz Domovinskog rata koji se vode kao nestali.
„I dalje se rade izvidi. Služba koja se bavi nestalim osobama i dalje radi intenzivno. Postoji još indicija o mogućim lokalitetima, ali zasad se te informacije provjeravaju. Činjenica je da nama još uvijek nedostaje određeni broj sugrađana za koje ne znamo gdje su ni kakva je bila njihova sudbina“, napomenuo je Dumbović koji je prilikom obilaska, kod svake masovne grobnice naglasio kako za te zločine počinjene na petrinjskom području još uvijek nitko nije odgovarao.
U ime Grada Petrinje, u odavanju počasti kod masovnih grobnica, sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Viktorija Kaleb.
„Obišli smo danas pet lokaliteta masovnih grobnica od osam koliko ih nažalost ima. To je uvijek teško, pogotovo što se radi o masovnim grobnicama, znači ljudi se nisu borili u nekoj ravnopravnoj borbi „čovjek na čovjeka“, nego su baš mučki pobijeni. O tome je preteško i razmišljati, ali sa svakog grobišta uvijek želim dati i poruku nade. Ubijenima smo danas zahvalili za žrtvu i Bogu se pomolili za njih, a ostaje ona čuvena misao: „ako na zlo uzvratiš zlim, to je ljudski, ako zlom uzvraćaš na dobro, to je đavolski, a ako na zlo uzvratiš dobrim, to je božanski“, rekla je Kaleb.
Zajedničku molitvu kod svih spomen obilježja masovnih grobnica kod kojih je odana počast, predvodio je novi župni vikar petrinjske Župe sv. Lovre, vlč. Igor Borić, ovogodišnji mladomisnik. Među ostalim, u svojoj propovijedi kazao je kako su najveći i trajni spomenici djela hrvatskih branitelja mir i sloboda u kojima danas živimo.
Na kraju obilaska masovnih grobnica, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje, Darko Dumbović prokomentirao je kako je na ovakvim komemoracijama, neovisno o koroni, iz godine u godinu sve manje onih koji dolaze odati počast žrtvama. Smatra kako žrtva koju je podnijela Petrinja, grad koji je uz Vukovar najviše stradao u Domovinskom ratu, nije dovoljno prepoznata.
„Petrinja je grad koji je poslije Vukovara najviše stradao u Domovinskom ratu, kako u smislu materijalnog razaranja tako i žrtava koje su ovdje podnesene. Žrtva Petrinje i svih onih koji su poginuli na području Petrinje, čak i ako nisu bili Petrinjci, ali su svoj život položili ovdje, ne respektira se dovoljno. Te 1991. godine nismo se bojali ni „vražje“ korone, nisu nas zaustavili ni tenkovi, ni puške, ni avioni… Snagu smo crpili u zajedništvu, u ljubavi prema domovini i krunici oko vrata. Zapalili smo danas svijeće u spomen na naše branitelje koji su položili život, koji tada nisu imali svoje izaslanike, svoje zamjenike, zamjenike izaslanika koji će doći sutra na središnju manifestaciju, nego su sami stali pred zlo, sami su svoj život ponudili i položili za Hrvatsku“, rekao je Dumbović koji je najavio i sutrašnju središnju komemoraciju rujanskih „Dana sjećanja“.
„Sutra je 29 godina od „krvavog 16. rujna ’91.“. Obilježavanje tog datuma započet ćemo svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Lovre u 9 sati ujutro. Poslije mise se ide, svatko svojim prijevozom, odnosno kako se već tko snađe, do spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku gdje će biti održana komemoracija koja počinje u 10 sati. Komemoracija će biti održana na već prepoznatljiv način – u tišini, dostojanstveno, bez „pompe“ i bez pridavanja značaja ikome, osim onima čija se imena čitaju. Sutra će malo drugačije biti „posloženo“ i oko spomenika. Naime, po prvi puta na tom mjestu, bit će postavljena izložba ratnih fotografija Borisa Savića i još nekih autora. Riječ je o fotografijama iz ratnog doba na kojima su čak i neki koji su kasnije poginuli i čija su imena uklesana na spomeniku na Senjaku. Uvjeren sam da će to sutra proći dostojanstveno, zaista s punim pijetetom, prije svega u spomen, u sjećanje na one koji više nisu s nama“.
Prema podacima koji su objavljeni u knjizi Petrinjski žrtvoslovni leksikon Domovinskog rata te naknadno prikupljenim podacima, na području grada Petrinje, od srpnja 1991. do 30. kolovoza 2017. godine, uključujući i stradanja od mina, poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba: 303 branitelja, 293 civilne žrtve s našeg područja i 2 strane osobe.
