Izbornik
kolonasjećanjanaslov

Sjećanje na tragični 16. rujna ’91. – dan koji je duboko urezan u sjećanje Petrinjaca

PETRINJA – Čitav mjesec rujan u Petrinji je posvećen Danima sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine. Središnja komemoracija rujanskih Dana sjećanja održana je danas, u spomen na 16.rujna ’91. koji je u povjesnici Petrinje ostao zabilježen kao dan velikih razaranja grada i teškog ratnog zločina za koji ni danas nitko nije odgovarao.

„Šesnaesti rujna 1991. je bio ponedjeljak kao i danas. Jutro je počelo maglovito kao i jutros i kasnije tijekom dana je bio ovakav divan, prekrasan topli dan, ali nažalost i jako „krvav“. U tom jednom danu je poginulo u Petrinji više branitelja i civila nego tijekom ratnih operacija na području Petrinje i naravno da će svi Petrinjci koji su  ostali zatečeni u svom gradu, taj napad pamtiti dok su živi“, rekao je Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje.

Tog 16. rujna, oko 11.40 sati minobacačkim napadima, a potom i tenkovima i pješaštvom, iz tadašnje kasarne „Vasilj Gaćeša“ krenuli su žestoki napadi tzv. JNA na grad i okolna naselja Brest i Mošćenicu. Poslijepodne pogođen je u tvornici „Gavrilović“ rezervoar u kojem se nalazilo 87 tona amonijaka. U sisačku bolnicu, tog dana prevezeno je 40-ak ranjenih gardista i civila. Strašan zločin dogodio se i na položajima oko Nove bolnice i Vile Gavrilović gdje je zarobljeno i strijeljano 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde koji su pokušavali grad zadržati u hrvatskim rukama.

„U popodnevnim satima, predvečer tog 16.rujna, na Vili Gavrilović strijeljano je 17 hrvatskih branitelja, ustvari 17 ih je ubijeno, a trojica su preživjela. To su branitelji koji su bili na položajima oko Nove bolnice i oni su prilikom izvlačenja uletjeli u zasjedu gdje su zarobljeni i pobijeni na Vili. Taj datum, 16. rujna je znakovit i po tome što se pokazalo da se Petrinja vrlo teško može braniti, uzimajući u obzir da je ovdje bila tenkovska jedinica razine korpusa u vojarni, odnosno ondašnjoj kasarni „Šamarica“ i to je nešto što nijedan čovjek koji to proživi ne može zaboraviti“, ispričao je Darko Dumbović.

Podsjetio je kako je Petrinja grad koji je, nakon Vukovara, najviše stradao u Domovinskom ratu. Stradavanja su se nastavila i nakon rata, u minskim poljima.Mnogi to zaboravljaju, ili uopće ne znaju.

„Na području Petrinje 598 osoba, branitelja i civila, izgubilo je svoj život. Tu je i 89 nestalih, od toga 12 branitelja i kad to sve skupa zbrojite, dobijete brojku koja je za ovako mali grad zastrašujuća. Petrinja je grad koji je poslije Vukovara najviše stradao u Domovinskom ratu, kako u smislu materijalnog razaranja tako i žrtava koje su ovdje podnesene. Nažalost, hrvatska javnost o tome vrlo malo zna ili gotovo ništa ne zna. Petrinja je u Domovinskom ratu jako krvarila“, kazao je predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Petrinje koja je i organizirala manifestaciju Dana sjećanja.

Sjećanje na 16. rujna 1991. započelo je jutros misom zadušnicom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile koju je u župnoj crkvi sv. Lovre predvodio petrinjski dekan i župnik župe sv. Lovre, Josip Samaržija u zajedništvu s hrastovačkim župnikom fra Draganom Grizeljom i don Paškom Glasnovićem, upraviteljem župe i rektorom svetišta Majke naših stradanja u Gori.

Nakon mise, u parku je formirana „Kolona sjećanja“ koju su po prvi put predvodili članovi Počasno-zaštitne bojne, odjeveni u povijesne odore.

Od parka, “Kolona sjećanja” zaputila se prema spomeniku pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku, gdje je i održana središnja komemoracija.

Na putu do spomenika, “Koloni sjećanja” pridružilo se i 300 učenika i nastavnika Osnovne škole Mate Lovraka. Osim njih, u obilježavanju 16. rujna sudjelovali su i predstavnici nekoliko drugih petrinjskih škola.

Nakon kratke molitve koju je kod spomenika predvodio župnik Josip Samaržija, uz polaganje vijenaca i svijeća kod spomenika, pročitana su imena svih 598 poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata u gradu Petrinji.

„Prema podacima koji su objavljeni u knjizi Petrinjski žrtvoslovni leksikon Domovinskog rata i novoprikupljenim podacima, na području grada Petrinje, od srpnja 1991. do 30. kolovoza 2017. godine, uključujući i stradanja od mina, poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba i to: 303 branitelja, 293 civilne žrtve s našeg područja i 2 strane osobe. Još uvijek ne znamo sudbinu naših 89 sugrađana i branitelja. Tragamo za istinom o njima. Nije pronađeno 12 branitelja, od toga 8 Petrinjaca i četvorica iz ostalih dijelova Republike Hrvatske, te 77 civilnih osoba“, pročitano je na komemoraciji.

Tekst koji su pripremile Vera Jurčević, Đurđa Bobinac i Ivanka Jurčević govorili su Jakov Bjelac, Natalija Antić Bjelac i Aleksandra Milković, a imena poginulih i nestalih čitali su Ivan Begić, Ljubo Adamović, Snježana Grčić Koić i Marina Dražetić Leginović. (Na kraju komemoracije, svi oni zajedno, kod spomenika su položili bijele ruže).

Predvođeni roditeljima poginulog Predraga Matanovića, uz obitelji – roditelje, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja, u odavanju počasti polaganjem vijenaca i svijeća sudjelovala su brojna izaslanstva.

„Nažalost, Petrinja je iza Vukovara prvi grad koji je platio ogromnu cijenu u Domovinskom ratu. Danas smo ovdje s jednom posebnom tugom, poštovanjem, pijetetom, prije svega prema onima kojih nema i zbog koje smo danas došli ovdje, da im se poklonimo i kažemo jedno veliko hvala. Ovo je poštovanje ne samo prema njima. Ovo je poštovanje prema svim obiteljima poginulih hrvatskih branitelja. Ovo je poštovanje prema svim obiteljima poginulih civila i svih onih koji su nestali. Mnogi su ostali bez dijelova tijela. Mnogi su, kad su u pitanju hrvatski branitelji, ostali prepušteni sami sebi. Ovdje mi kao grad možemo reći samo jednu veliku istinu: grad Petrinja u tom trenutku stvaranja Domovine nije mogao dati više. On je dao sve od sebe što je mogao“, kazao je petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović koji je cvijeće i svijeće položio zajedno sa svojim zamjenicima Viktorijom Kaleb i Branimirom Bešlićem te predsjednikom Gradskog vijeća, Nenadom Radoševićem.

Petrinjski gradonačelnik zahvalio je svima koji su na danas došli u Petrinju, na središnju manifestaciju Dana sjećanja, osvrnuvši se i na današnji trenutak.

„Grad Petrinja samo želi da precentralizirana država ima, ono što je izuzetno važno, više mogućnosti za ove ljude koji ovdje žive. Država je imala svoju šansu kada je stvarala sama sebe, upravo preko poginulih hrvatskih branitelja. Sada obitelji, ovi građani u gradu Petrinji, traže u državi svoju priliku, da tu priliku iskoristimo, da znamo zašto imamo domovinu. To će biti konačna potvrda i satisfakcija ovog čovjeka koji ovdje živi s tugom i s ranama. Danas smo svi velika obitelj, danas smo svi stisnuli ruke majkama, očevima, koji s tugom ovdje gledaju jedni druge i koji gledaju ponekad da li im se može vratiti taj najbliži. Ne može. Ali mi kao društvo sigurno možemo napraviti više i za njih i provesti puno više onih zadataka i svega što bi trebali kroz određene standarde napraviti za sve građane grada Petrinje“, kazao je Dumbović.

Velika cijena koju je s gotovo 600 ljudskih života Petrinja podnijela u Domovinskom ratu ne smije pasti u zaborav, rekao je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić koji je počast žrtvama odao zajedno s predsjednicom Županijske skupštine Ivankom Roksandić.

„Danas je središnja komemoracija na kojoj se čitaju imena svih poginulih, ubijenih žrtava na području grada Petrinje, ali i cijeli rujan je mjesec kada obilježavamo stradanja u Petrinji. Mislim da na ovaj način pokazujemo i dostojanstvo, ali i da žrtve koje su stradale, nikad neće biti zaboravljene. Drago mi je da su ovdje prisutna i djeca iz osnovnih škola. Oni moraju znati na koji način je branjen njihov grad, što se događalo tada prije 28 godina u Petrinji. Doista je to bilo zlo, strah, nemir, iščekivanje, ali i ono najgore – stradanja, velika stradanja i razaranja. Trebalo je gotovo četiri i pol godine da u „Oluji“ bude oslobođena i naša Petrinja, danas grad koji ponovno živi, drugi grad po veličini u našoj županiji i koji ima budućnost kao i cijela Hrvatska. Vjerujem da te žrtve neće biti uzaludne, nego da ćemo upravo na tim temeljima graditi bolju budućnost“, kazao je Žinić.

Počast je odao i brigadir Predrag Krapljan koji je na ovoj komemoraciji bio u svojstvu izaslanika ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH, Damira Krstičevića.

„U drugoj polovici rujna kada kroz manifestaciju „Dani sjećanja“obilježavamo dane ponosa i slave, sjećamo se svih poginulih branitelja Petrinje, ali i stanovnika Petrinje koji nisu dozvolili da im otmu grad i s pobjedonosnom „Olujom“ vratili su se u svoj grad i osigurali mu budućnost. Budućnost u ovom gradu svakako čine i postrojbe Hrvatske vojske – to su dvije elitne bojne „Gromova“ i „Tigrova“ koje njeguju tradicije svojih slavnih predčasnica  – gardijskih brigada u Domovinskom ratu“, rekao je Krapljan.

Izaslanik predsjednice Republike, Kolinde Grabar Kitarović bio je Ante Deur, posebni savjetnik predsjednice za branitelje.

„Tu se vidi kolika je samo žestina borbi bila u Domovinskom ratu i u koliko je krvi stvarana hrvatska država. To nam pokazuje da je Domovinski rat istinski temelj države i danas, nakon Domovinskog rata jedan istinski poziv svim institucijama u Hrvatskoj da uistinu Domovinski rat bude u svim predmetima u školama, fakultetima, u svim naobrazbama. Jednostavno, ne možemo dopustiti da mladi ljudi samo na komemoracijama slušaju o događajima o stvaranju hrvatske države. To je nešto za što smo svi odgovorni – od udruga branitelja do svih nas pojedinaca koji radimo i živimo u Republici Hrvatskoj.“

Program obilježavanja rujanskih „Dana sjećanja“ nastavlja se večeras otvorenjem izložbe ratnih slika grada Petrinje i okolice u prostorijama Udruge ratnih veterana Grada Petrinje, u Gajevoj 41.

 
Google Photos Refresh Token invalid. Please authenticate from Photonic → Authentication.
Error encountered during authentication:
{
  "error": "deleted_client",
  "error_description": "The OAuth client was deleted."
}
See here for documentation.
 
Google Photos Refresh Token invalid. Please authenticate from Photonic → Authentication.
Error encountered during authentication:
{
  "error": "deleted_client",
  "error_description": "The OAuth client was deleted."
}
See here for documentation.

 

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X