Na posljednjoj Županijskoj skupštini Sisačko-moslavačke županije državni tajnici ministarstava, čiji je djelokrug poslova vezan uz našu županiju, podnijeli su izvješća o radu. O dosad učinjenom, ali i daljnjim planovima na potresom pogođenom području, izvješće je podnijela i Tatjana Vukobratović Spasojević, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
„Prva aktivnost s kojom je počeo Ured je nekonstrukcijska obnova što je poprilično opsežan posao. Također, nedavno je omogućena i samoobnova za koju je do sada Centru za obnovu u Petrinji predan samo jedan zahtjev, što ukazuje da je nužna pomoć države u obnovi jer stanovnici potresom pogođenog područja su većinom slabijeg imovinskog statusa i starije dobi, a i ukoliko pri gradnji ne budu poštivali Zakon o gradnji i Zakon o obnovi, ponovno ćemo kroz neko vrijeme imati problem. Ne nužno zbog potresa, već zbog drugih razloga“, rekla je Spasojević i naglasila kako je zato država na sebe preuzela i tu nekonstrukcijsku obnovu, ali priprema i sve za konstrukcijsku obnovu te za gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
„Do sada je Ured bio zadužen samo za obiteljske kuće što se tiče programa državne obnove, a što se tiče programa kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju, mi smo već u projektiranju i javnoj nabavi za izgradnju i višestambenih zgrada“, kazala je Spasojević i iznijela brojke vezane uz nekonstrukcijsku obnovu za koju je predano više od 7000 zahtjeva.
„Oko 700 kuća je do sada završeno u područjima pogođenima potresom i u kojima je proglašena katastrofa, od toga je na području SMŽ završeno više od 600 kuća. Više od 900 kuća je predano u rad izvođačima, tako da očekujemo da će i one kroz nekoliko tjedana biti završene. Projektirano je više od 4000 kuća, izrađeno je više od 1800 elaborata. Nažalost, na ovom području ima i više od 600 spornih kuća, odnosno kuća koje nisu bile nastanjene, vikendice i slično, i njih u ovom trenutku ne možemo obnavljati, ali u narednom periodu će se naći rješenje i za njih. Tu moram reći da lokalna samouprava, nažalost, nije odradila svoj dio posla, a to je bio zadatak da se odrede prioriteti, one koji su najhitnije, dakle one u kojima se živjelo i prebivalo na dan potresa.“
Zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje rekla je i „kako je u radove nekonstrukcijske obnove uvedeno više od 47 tvrtki, među kojima su i tvrtke s potresom pogođenog područja, tako da pokušavamo jačati i gospodarstvo ovog područja. Uvedeno je 36 različitih projektantskih tvrtki, dakle jedan veliki mehanizam svih snaga radi na ovom području. Trenutno je utrošeno za nekonstrukcijsku obnovu više od 159 milijuna kuna bez PDV-a. Znate da je ova mjera krenula na osnovu donacija građana koje su iznosile manje od ovog iznosa, tako da sredstva koja mora namijeniti Vlada su velika i mi svakoga dana radimo na tome i tu neće biti problema“, kazala je Spasojević.
Druga vrsta posla kojom će se Ured baviti u narednom periodu je tzv. konstrukcijska obnova. „Mi smo već potpisali ugovore sa 16 projektanata i 4 operativna koordinatora za 192 obiteljske kuće na ovom području. To su kuće koje su pretrpile štetu, možda imaju žutu naljepnicu u ovom trenutku i operativni koordinatori sada izlaze na teren. To su osobe koje su građevinske struke te dodatno i statičari koje utvrđuju stvarno stanje te nekretnine da bi se usmjerila obnova, odnosno hoće li ta obnova na kraju biti konstrukcijska ili gradnja zamjenske obiteljske kuće“, rekla je zamjenica državnog tajnika.
„Treći zadatak koji im je sada na redu je izrada projekata za tzv. tipske zamjenske kuće po kvadraturi koju diktira Zakon o obnovi, to je 55, 70 i 85 kvadrata i predviđeni su različiti modeli gradnje, od drvene, klasične zidane do gradnje različitim drugim blokovima, polumontažni ili sustav opeke. Takve vrste projekata trenutno imamo za 2 tipa gradnje. Imamo suradnju i sa drugim projektantima koji surađuju i sa nevladinim udrugama i sa Udrugom Solidarna i Rotary klubom koji će nam pokloniti određene projekte, ali mi trenutno tražimo najbolja i najbrža rješenja, a krajnji korisnici će na kraju odlučiti koji tip gradnje će biti u pitanju. Da bismo ubrzali cijeli taj proces, mi smo ispisali poziv za iskaz interesa za izvođače, odnosno za tvrtke koje mogu graditi te kuće. Na javni poziv javile su se 83 tvrtke, a trenutno biramo koje bi od tih tvrtki bile dovoljno jake i kapacitirane da bi vodile ovu vrstu obnove te koje bi bile cijene najprihvatljivije na ovom području jer cijene su u rasponu od 600 do 1500 eura po kvadratu, tako da to nije nimalo jednostavno“, kazala je Spasojević i nastavila:
„Trenutno smo u fazi izrade Knjige standarda koja bi se primjenjivala na sve i to je vrlo važno jer vidimo na terenu da ljudi pokušavaju sebi napraviti neke privremene kuće koje sad, bojim se, da ne bi bile trajno rješenje, a ustvari na kraju to ne bi bilo ono rješenje koje mi želimo. Izmjena i dopunama Zakona u obnovi koji je u petak prošao u Hrvatskom saboru, ovaj državni Ured preuzima sve poslove koji se tiču ovog područja, i privremeni smještaj, i kontejnerska naselja, i sve kontejnere koji postoje u ruralnim sredinama te obnovu višestambenih zgrada gdje su ljudi imali privatne stanove, što dosadašnjim Zakonom nije bilo moguće. Također, preuzimamo i obnovu državne imovine koju ćemo financirati kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju i morati završiti do kraja 2023. Kroz sve te programe, mi ćemo, dakle, raditi i višestambene zgrade i obiteljske kuće. Što se tiče operativnog programa, tu je u planu obnova više od 1080 kuća i izgradnja više od 630 stanova. Sigurno ćemo izgraditi i više stanova jer smo u razgovoru s primjerice općinama Gvozd, Topusko i Dvor, detektirali koliko je to stanova“, rekla je Spasojević i za kraj naglasila:
„Ovaj postupak je jako dug i moramo znati kako ćemo komunicirati s krajnjim korisnicima. Dobila sam informaciju da se u gradu Petrinji ljudi prijavljuju za privremeni smještaj za izgradnju drvenih montažnih kuća i sami ne mogu shvatiti je li to konačno ili privremeno rješenje za njih. Mislim da je to jako opasno i moramo paziti kako ćemo krajnje korisnike informirati o njihovim pravima. I zato vas molim za sva pitanja koja imate, Središnji državni ured će uskoro imati i besplatni telefon putem kojeg ćemo davati odgovore o obnovi na ovom području. A postoji i Centar za obnovu u Petrinji u koji dnevno dođe više od 100 ljudi s upitima i zahtjevima bilokoje vrste i svi tamo koji rade, od predstavnika Ministarstva graditeljstva i Središnjeg ureda za obnova i stambeno zbrinjavanje te drugih resora, stoje na raspolaganju“, zaključila je zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Tatjana Vukobratović Spasojević.
Foto: arhiva Portala53
