Izbornik
letak_projekt_mp

Što radim i kako se ponašam na društvenim mrežama?

Danas ćemo u našoj emisiji „I to je život“ razgovarati s našom stalnom sugovornicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o projektu pod nazivom Medijskom pismenošću do primarne prevencije vršnjačkog nasilja, a potom ćemo u razgovor uključiti i današnju gošću Kristinu Grdić, mag.ing.tech.graph. koja će nam nešto više reći o ponašanju na društvenim, te dati pokoji praktični savjet …

DATUM : 25.listopada 2019.godine

EMISIJA : I to je život

TEMA : Što radim i kako se ponašam na društvenim mrežama

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“. Danas ćemo u našoj emisiji „I to je život“ razgovarati s našom stalnom sugovornicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o projektu pod nazivom Medijskom pismenošću do primarne prevencije vršnjačkog nasilja, a potom ćemo u razgovor uključiti i današnju gošću Kristinu Grdić, mag.ing.tech.graph. koja će nam nešto više reći o ponašanju na društvenim, te dati pokoji praktični savjet …

Mario: Pokušajmo definirati pojam medijska pismenost.

Daša: Europska komisija je 2007. medijsku pismenost definirala kao „sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima“.

Stručna skupina Europske komisije za medijsku pismenost dodatno je 2016. pojasnila definiciju medijske pismenosti naglašavajući da je to krovni izraz koji uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne kapacitete koji građanima omogućuju pristup, interakciju i kritičko razumijevanje medija, kao i sudjelovanje u gospodarskome, društvenome i kulturnome životu društva, te aktivnu ulogu u demokratskome procesu. Naglašeno je i da je u svim mogućim definicijama medijske pismenosti ključni element razvoj kritičkoga razmišljanja.

Revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) jača ulogu medijske pismenosti. Od država članica zahtijeva promicanje i poduzimanje mjera za razvoj vještina medijske pismenosti (članak 33.a). U preambuli ove Direktive stoji: „medijska pismenost odnosi se na vještine, znanje i razumijevanje koje omogućuju građanima da se učinkovito i sigurno koriste medijima. Kako bi se građanima omogućilo da pristupe informacijama, te odgovorno i sigurno upotrebljavaju, kritički procjenjuju i stvaraju medijski sadržaj, oni bi trebali imati napredne vještine medijske pismenosti. Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih stanja i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica. Stoga je potrebno da i pružatelji medijskih usluga i pružatelji platformi za razmjenu videozapisa promiču razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u suradnji sa svim relevantnim dionicima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi“.

Mario: Recite nam nešto o mogućem štetnom utjecaju medija na djecu. Gdje se kriju opasnosti?

Daša: Djeca su najosjetljiviji konzumenti medija. Posebno djeca u dobi 6 do 10 godina, čije se kritičko mišljenje i sposobnost logičkog zaključivanja još razvijaju, te su zbog toga više podložna negativnom utjecaju medija. Prema brojnim autorima, djeca uz televizor i druge medije dnevno provode 3 do 4 sata, najviše uz televizor, video-igre i Internet. Većina imaju više znanja o korištenju medijskih sadržaja i suvremenih tehnologija od njihovih roditelja, što roditeljima otežava podršku, nadzor, učenje i kontrolu. Iskustveno dodajemo da su djeca danas u velikoj mjeri usmjerena na korištenje raznih društvenih mreža i komunikacijskih instrumenata putem kojih se vršnjačko nasilje gotovo bez ikakve kontrole vrlo intenzivno širi i tako dovodi do složenih emotivnih i razvojnih posljedica. Virtualne grupe koje djeca odnosno učenici sami stvaraju, nerijetko postaju opasna mjesta lišena tolerancije i bilo kakve kontrole u kojem su djeca / učenici izabrani kao žrtve izloženi ismijavanju, izrugivanju, nazivanju pogrdnim imenima, izložena su pričama koje nisu istinite, raspravlja se o njihovim osobinama, obiteljima, mogućim nedostacima i tako se plasira obilje laži koje dovode od mentalnog uništenja mlade osobe. Opasnosti se manifestiraju i putem spolne iznude i iskorištavanja – što djeca i mladi često ne prepoznaju kao opasnost već olako ulaze u komunikaciju i virtualne odnose

Mario: A sada u našu emisiju uključujemo i današnju gošću Kristinu Grdić, mag.ing.tech.graph. koja će nam nešto više reći o ponašanju na društvenim. Što su društvene mreže?

Kristina : Društvene mreže služe za međusobno povezivanje i komunikaciju korisnika. Nude različite vrste sadržaja – servisi, usluge, web stranice. Najpoznatije društvene mreže: Facebook, Twitter, Instagram i druge.

Mario: Kako se ponašati na društvenim mrežama?

Kristina :Kao i u stvarnom životu i na društvenim mrežama važno je poštivati pravila lijepog ponašanja.

Važno je biti odgovoran prema sebi i drugima. Na društvenim mrežama možemo se susresti sa mnoštvom različitih situacija. Važno je biti pristojan. Važno je urediti postavke privatnosti. Važno je biti oprezan.

Mario: O kojim temama najčešće razgovarate na susretima s učenicima u sklopu aktivnosti ovog projekta?

Kristina :Upravo o ovim temama – što su društvene mreže, te kako se na njima odgovorno ponašati. A razgovaramo i o slijedećim pitanjima:

Koliko često provodite vremena na internetu?

Što najčešće pretražujete?

Koristite li društvene mreže i koje?

Koristite li druge aplikacije za komunikaciju kao što su Viber, WhatApp i slično?

Znate li što je “Cyber Bulling”?

Jeste li doživjeli, čuli ili sudjelovali u situaciji nekog od oblika nasilja na društvenim mrežama ili aplikacijama za komunikaciju?

Mario: Možete li nam dati određene savjete kako se ponašati u virtualnom svijetu?

Kristina :Savjeti se prije svega odnose na djecu i mlade: u svakoj komunikaciji, bilo stvarnoj ili virtualnoj, važno je poštivati pravila lijepog ponašanja. Važno je promisliti prije nego što nešto objavimo ili pošaljemo poruku. Za sve poslano preko interneta postoji trag koji negdje ostaje zauvijek zabilježen. Pazite na sve moguće zamke virtualnoga svijeta! Ako se nađete u bilo kojoj od navedenih situacija pitajte za savjet odraslu osobu! Pazite na komunikaciju s nepoznatim osobama.

Mario: Internet i društvene mreže koriste osobe svih dobnih skupina, stoga pokušajmo nešto reći o dosta prisutnoj pojavi, a to je iznošenje raznih neistina, uvrjeda, vrijeđanja i sličnog neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama. Kako tome stati na kraj?

Daša: Kao i u stvarnom životu, tako i ovom virtualnom – neistine, uvrjede, ismijavanja, nazivanja pogrdnim imenima, iznošenja neistina o nečijoj obitelji, načinu života i sl. žrtvu jednako boli – i to vrijedi i za djecu, i za mlade i za odrasle. Plasiranje laži i kleveta nije sloboda izražavanja, nego ozbiljno kazneno djelo.

Europska unija krajem prošle godine objavila je Akcijski plan za suzbijanje dezinformacija, koji se sastoji od 10 mjera koje se planiraju provesti tijekom ove godine radi suzbijanja štetnog utjecaja lažnih vijesti, odnosno manipulativnih sadržaja u cyber prostoru, posebice na društvenim mrežama. Ne radi se o EU uredbi koju države članice direktno prenose u svoje zakonodavstvo ili o direktivi koju države članice implementiraju u nacionalno zakonodavstvo, nego o akcijskom planu čiji je glavni cilj suzbiti manipuliranje javnim mnijenjem u godini u kojoj su održani europski parlamentarni izbori.

Smatram da svatko tko komunicira u javnom prostoru, a društvene mreže su javni prostor, mora imati odgovornost za izrečeno. Ako se pri tome služi neistinama, klevetama i obmanama, za to mora odgovarati na isti način kako je to predviđeno Zakonom o medijima. No u tome je ključno da su pravila igre potpuno jasna i da jednako vrijede za sve. Plasiranje laži i kleveta kojima se pojedincima ili grupama nanosi šteta nije sloboda izražavanja, nego ozbiljno kazneno djelo koje mora biti adekvatno sankcionirano. Učinkovita represija najčešće je najučinkovitija prevencija govora mržnje i klevetanja u digitalnom prostoru.

Mario: Ima li nam pomoći? Kako se zaštititi na društvenim mrežama?

Kristina : Mnogi koji na nezakonit način prenose vaš sadržaj koji ste objavili na internetu, često se pravdaju činjenicom da je korisnik sam kriv što je taj sadržaj postao dostupan svima te da je na to morao biti spreman onog trenutka kada je stavljen na internet. No, i tu postoji način na koji im možete doskočiti. Sve dok nekome niste dali dozvolu da to objavljuje dalje, vi ste u prednosti. Da, vi ste to stavili na svoju stranicu na Facebooku ili negdje drugdje, ali to ne znači da ste time pristali ili dozvolili da se to objavi na još deset drugih stranica. Ovaj problem, naravno, nije specifičan samo kod nas. Florida priprema novi zakon kojim će se objava neprimjerenih fotografija osoba smatrati kaznenim djelom, a razne udruge u Americi jako lobiraju da se taj zakon donese što prije.

Mario: Vi u Građanskoj inicijativi „Moj grad Sisak“ provodite jedan novi zanimljivi projekt. Recite nam malo više o čemu se tu radi?

Daša: Projektom pod nazivom Medijskom pismenošću do primarne prevencije vršnjačkog nasilja želimo dati doprinos smanjenju raznih pojavnih oblika vršnjačkog nasilja među djecom odnosnom učenicima razredne nastavi (niži razredi osnovne škole) putem jačanja i razvijanja medijske pismenosti, učenja odgovornog korištenja medija, učenja i razvijanja kritičkog promišljanja i vrednovanja medijskih sadržaja – primjenom edukativnih predavanja, tematskih radionica i razgovaraonica – uz uporabu vođenog čitanja i likovne ekspresije (art pristup), edukacijskih materijala, te radijskih emisija i prikaza na informativnim portalima. Projektne aktivnosti provodio kolegica Kristina i ja.

Projekt financira Agencija za elektroničke medije. Projekt se provoditi do 31. prosinca 2019. godine. Partneri na projektu su Grad Sisak, Knjižnica i čitaonica Kutina, Osnovna škola Braća Bobetko Sisak i Osnovna škola Komarevo. Partneri iz redova medijske podrške u zajednici su Petrinji radio i Portal 53, te Radio Sisak.

Mario: Što očekujete od ovog projekta? Koji su vam očekivani rezultati?

Kristina : Očekuju se unaprijeđena razina znanja o odgovornom korištenju društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju, odgovorno korištenje medija i medijskih sadržaja; doprinos razumijevanju, kritičkom promišljanju i vrednovanju medijskih sadržaja; odgovorno dijeljenje informacija i medijskih sadržaja; razvijenija znanja i odgovornije korištenje e-aplikacija pri uporabi suvremenih tehnologija s posljedičnim osvještavanjem mogućih uzroka vršnjačkog nasilnog ponašanja i posljedica; učinkovitijim vlastitim načinima rješavanja sukoba, vještinama izražavanja želja i potreba, postavljanja granica i razgovora kao konstruktivnog načina rješavanja sukoba. Učenici bi trebali biti osvješteniji o važnosti pružanja pomoći prijateljima koji su u situacijama kada trpe nasilje ili čine nasilje, kao i da budu dovoljno osnaženi da se obrate za pomoć u slučaju nasilja odraslim osobama.

Mario: I što reći na kraju? Može koji savjet za roditelje?

Daša: Najdjelotvorniji način medijskog opismenjavanja djece odnosno učenika je razgovor – razgovor o onome što dijete / učenika zanima u vezi medija, razgovor o gledanom filmu u grupi, emisiji na TV-u, iz čega se može vidjeti kako je sadržaj utjecao na dijete / učenika. Na konkretnim primjerima treba pokazivati kako odgovorno koristiti internetske sadržaje, dostupne aplikacije i e-zaštite.  Posebno je bitno razgovarati s djecom osjetljive dobi koja su u fazi razvoja razlikovanja realnost od imaginarnih događaja i skloni su brkanju jednog s drugima. Također, utjecaji medijskih poruka su dalekosežni i ne moraju biti vidljivi odmah. Štetan utjecaj medija može se vidjeti nakon dulje vremena i stoga je važno da odrasli stalno prate djecu /učenike na putu medijskog opismenjavanja i pritom rade na njihovom emotivnom i socijalnom razvoju.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za 14 dana, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X