Svjetski dan zaštite šuma obilježili sadnjom hrasta lužnjaka Svjetski dan zaštite šuma obilježili sadnjom hrasta lužnjaka
SISAK – U nizu „svjetskih dana“ koji su se obilježavali prvog dana proljeća bio je i Svjetski dan zaštite šuma. Njegovo obilježavanje inicirala je... Svjetski dan zaštite šuma obilježili sadnjom hrasta lužnjaka

SISAK – U nizu „svjetskih dana“ koji su se obilježavali prvog dana proljeća bio je i Svjetski dan zaštite šuma. Njegovo obilježavanje inicirala je još 1971. tadašnja Europska poljoprivredna konfederacija, što je kasnije prihvatio i FAO (UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu).

„Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planeta Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda. Usprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava iste te šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji uzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša …“, podsjetile su Hrvatske šume povodom Svjetskog dana zaštite šuma.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 2. 688. 687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Od toga je 78 % u vlasništvu RH, a 22 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume, a privatni posjedi su uglavnom usitnjeni, i njihova prosječna veličina iznosi tek 0,5 hektara.

Svjetski dan zaštite šuma predstavnici Hrvatskih šuma – Uprave šuma Sisak obilježili su sadnjom hrasta lužnjaka ispred svoj sjedišta.

„To je stablo koje je „potomak“ 307 godina starog stabla koje je ustvari relikt nizinskih lužnjakovih sastojina na ovom području grada Siska. Sadnicu su uzgojili zaposlenici Šumarskog instituta iz Jastrebarskog. Nakon toga idemo u jednu akciju čišćenja šuma, obzirom da su šume i šumska zemljišta naše najdragocjenije nacionalno bogatstvo koje zauzima 47% kopnene površine Republike Hrvatske. Upravo mi kao zaposlenici Hrvatskih šuma imamo čast i zadovoljstvo pokazati taj posebni interes i brigu za naše šume“, rekao je Vlatko Petrović, voditelj Uprave šuma Sisak. Istaknuo je kako je gospodarenje šumama i šumskim zemljištem  „potrajno“ te da je u gospodarenju šumama bitno da se siječe manje nego što je prirast.

Obilježavanju Svjetskog dana zaštite šuma i sadnji hrasta lužnjaka  pridružio se i župan Ivo Žinić sa svojim zamjenikom Romanom Rosavcem.

„Sadimo klon našeg hrasta „Julijusa“ kojeg je 1998. godine naša Županijska skupština proglasila spomenikom kulture. U ovih nekoliko godina Šumarski institut je posadio više od 60 klonova tog hrasta. Ovo je peti klon koji smo posadili ovdje pred Podružnicom šuma Sisak. Time na simboličan način obilježavamo Svjetski dan zaštite šuma i želimo na ovaj način pokazati mladima, ali i svima nama koji živimo na ovom prostoru koliko su nam šume bitne za opstanak čovječanstva. Kažu da su šume pluća prirode, jer znamo koliko su one bitne za stvaranje kisika. Nažalost, u ovo globalno vrijeme ima puno onečišćenja i vode i zraka i šuma i na ovakav način želim poručiti svima nama da vodimo brigu o svom okolišu, o svojoj prirodi, naročito o šumama“, rekao je župan Žinić.

Podsjetio je kako je više od 47 posto teritorija naše županije pod šumama u kojima je najzastupljenija vrsta hrast lužnjak.

„Imamo tu još i šume bukve i graba. Kesten po kojem smo također bili poznati na ovom području, nažalost, zadnjih je desetljeća doživio razaranje zbog određenih bolesti poput raka kore kestena, pa je dobar dio kestenovih šuma uništen.“

Šume su bitne kao prirodni, ali i kao gospodarski resurs, kaže Žinić.

„Drvo se osim za ogrjev, u velikoj mjeri koristi i u drvnoj industriji. Hrast lužnjak je primjerice jedna od najkvalitetnijih vrsta drveta za građevinarstvo, za izradu namještaja. Možemo reći da na području naše županije imamo najviše drvoprerađivača u Hrvatskoj – u Novskoj, Majuru, Glini… Više od dvije i pol tisuće radnika radi u drvnoj industriji, što znači da je to vrlo važna gospodarska grana.

Bitno je i na koji način Hrvatske šume gospodare ovim vrijednim resursima. Bez obzira na privid da se možda šume nekontrolirano iskorištavaju, mogu im čestitati na tome kako obavljaju taj dio posla, jer podaci Hrvatskih šuma kažu da je prirast prirodne mase drveta veći od onoga što se siječe. Negdje možda ima i zloupotreba, kao u privatnim šumama. Na našem području 75 % su državne, a 25 %  privatne šume, gdje ima nekontrolirane sječe. Međutim i to će se sankcionirati i vjerujem da u budućnosti neće biti takvih incidenata“, rekao je Žinić.

Obilježavanje Svjetskog dana šuma nastavljeno je „Zelenom čistkom“ djelatnika Uprave šuma Sisak u šumi Golo Brdo kod Jazvenika te u šumi Lužac – Stari Brod kod Farkašića.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.