brezovicasisak

U Brezovici proslavljen Dan antifašističke borbe

SISAK – Središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe održano je u Spomen parku Brezovica kraj Siska. Na današnji dan prije 80 godina u šumi Brezovica kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. U šumi Brezovica, održana je glavna svečanost koju prvi puta organizira Vlada. Prije središnje svečanosti, brojna izaslanstva položila su podno spomenika, crvene karanfile, vijence, te su upalili svijeće.

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske je istaknuo kako smo u Brezovici kako bi se sjetili početka antifašističke borbe. „Znamo važnost ovog mjesta, znamo što znači datum 22.lipnja 1941.godine i što se ovdje dogodilo. Znamo i što znači 27.srpnja iste godine u mjestu Srb, i zato o svemu tome neću govoriti. Ali hoću i moram govoriti o nečemu drugome, što itekako ima veze sa Danom antifačističke borbe. Sa zadovoljstvom konstatiram da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade Republike Hrvatske. To je dobro i to treba reći. No u isto vrijeme ja moram dodati kako za nas nije dobar podatak da je samostalna Republika Hrvatska trebala doživjeti punih 30 godina da bi se sjetila kako se njezina dužnost, ponavljam dužnost, sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne blagdane. Upisati u kalendar i okrenuti glavu to nije dovoljno, više nije. Još uvijek je na snazi Ustav u kojem piše da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma, a nasuprot ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. I nadam se da to u našem Ustavu nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da je, onda i hrvatska država svojim ponašanjem pokazati kako poštuje ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i opet ne samo riječima nego i dijelima. To u prvom redu znači iz temelja mijenjati odnos prema povijesnom revizionizmu, to podrazumijeva prestanak bilo kakvog podilaženja zabludjelim poklonicima ustaštva. To traži i novi odnos prema NOB-u i njezinim sudionicima kao i žrtvama fašizma“, rekao je Habulin.

Dodaje kako se godinama nemilice revidirala povijest te dodaje kako su neki dozvolili da temelji Hrvatske budu dovedeni u pitanje. „Članica smo NATO-a, EU, normalno za demokraciju smo i znamo, ili bismo barem trebali znati, da slobode i demokracije u Europi bez pobjede nad nacifašizmom ne bi bilo. Ali ipak naša realnost odražava neku drugu Hrvatsku, Hrvatsku zagledanu u prošlost i to u najmračnije poglavlje svoje povijesti, Hrvatsku koja u prekrojenoj povijesti punoj laži traži inspiraciju i put za budućnost. Dozvolite mi da krajnje jasno kažem upravo ovdje i upravo danas, bez suočavanja sa svojom prošlošću, onakvom kakva je doista bila, bez osuda zločinaca koji su to nedvojbeno bili, bez odavanja počasti herojima koji su isto tako nedvojbeno bili, na koketiranju sa nacifašizmom i ustaštvom za ovu zemlju nema budućnosti, a ja tvrdim da Hrvatska, zemlja ravnopravnih građana, demokratska, na antifašizmu sazvana zemlja, ima i mora imati budućnost“, rekao je između ostaloga Habulin.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Krunoslav Katičić je kazao kako današnji dan ima posebnu važnost za čitavu Hrvatsku. „Danas smo ovdje kako bi se poklonili toj odlučnosti i hrabrosti koju je iskazala Hrvatska u borbi protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva. Hrvatska se našla na strani pobjedničke antifašističke koalicije i dio je te povijesti na koju moramo biti ponosni, kao i zbog toga što je s antifašisitčkim pokretom Hrvatska vratila u svoje krilo Istru, Rijeku, Zadar i otoke. Stečevine antifašizma upisane u odluke ZAVNOH-a, te političko ustavno osnovnane Jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih naroda, sa pravom na samoodređenje, dale su nam pravne pretpostavke za izlaz iz Jugoslavije i za proglašavanje neovisnosti. Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne hratske države. Tako treba ostati i tako će ostati“, kazao je Katičić.

Premijer Andrej Plenković je istaknuo kako je od ove godine Vlada Republike Hrvatske nositelj organizacije obilježavanja Dana antifašističke borbe te će tako biti i u budućnosti. „Prošle godine obilježili smo 25.obljetnicu velebne pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam uz veliki ponos i zadovoljstvo zbog te obljetnice i oslobađanja hrvatskog teritorija, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih s hrvatske strane kojih je nažalost bilo jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo te svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava. Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne države Hrvatske, čime je spriječeno unutarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice, vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojima se sigurno niti jedan istinski antifašist ne ponosi“, rekao je Plenković.

Kazao je kako danas imamo slobodnu, demokratku Hrvatsku. „Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu, a istodobno samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikada potrebnije jedinstvo, radi suočavanja sa izazovima koji su pred nama. Hrvatskoj je više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost. Stoga je na svima nama da budemo na visini zadatka koji nas očekuju, da staloženim, objektivnim pa i hrabrim pogledima na prošlost, oslobodimo toliko pozitivnu energiju i optimizam koji nas trebaju voditi u izgradnji bolje, tolerantnije i demokratske Hrvatske. Vjerujem da bi se s time usuglasili i svi oni koji su prije 80 godina pokazali hrabrost i odvažnost i krenuli u borbu protiv najvećeg zla koje je tada snašlo Europu. Danas s odmakom vremena, imajmo snage ostaviti iza sebe davne podjele i u političkom provođenju, politike pomirbe, politike tolerancije, uključivosti, nastojmo graditi Hrvatsku za dobrobit naše djece i mladih i na ponos svih nas“, zaključio je Plenković.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je kazao kako je Hrvatska u to vrijeme bila na strani istine i dobra. „Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim u ovoj našoj istini nema ničega bolnoga, ona je ustvari lijepa, teška, krvava, ali lijepa. Hrvatska nije bila na strani pobjednika, Hrvatska je bila na strani istine i dobra, većina hrvatskog naroda, većina ljudi u Hrvatskoj i Srba u tom radu, velika većina, jer isticati cijelo vrijeme da smo bili pobjednici, a ne luzeri je lutrijski pogled na život i sudbinu. To znači da smo mogli izgubiti da je recimo osovina dobila rat. Hrvatska je bila na strani rizika, pogibije i hrabrosti“, rekao je uvodno Milanović.

Dodaje kako ima ljudi u Hrvatskoj koji na obilježavanje ovoga dana gledaju sa neodobravanjem. „Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je jedna uređena stabilna država, ipak ovdje je cijeli državni vrh, ovdje su i ranije dolazili svi predsjednici, ja kao premijer, dolazili su i ministri iz ove Vlade svih ovih godina, dakle ovo nikada nije bilo nekakvo ružno pače, ali sada je možda istaknuti, možda sjaji u svoj svojoj snazi i privlačnosti. Na povijest ćemo gledati različito. Ima ljudi u Hrvatskoj i to ne malo, mislim da nisu većina, ima ljudi koji na ovaj dan gledaju sa neodobravanjem. Koji ne žele ovu proslavu, to je odlika svake političke nacije. Naš Ustav je pisan za jedan vijek, tko zna što će biti za 10-20 godina“, zaključio je Milanović.

Na svečanom obilježavanju u šumi Brezovica bio je i sisačko-moslavački župan Ivan Celjak.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X