U noći na nedjelju, 30. listopada 2022., u 3 sata ujutro počinje zimsko računanje vremena. To znači da ćemo kazaljku na satu morati vratiti jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata. No činjenicu da ćemo spavati sat dulje, dobro je uzeti s dozom opreza.
Stručnjaci tvrde da pomicanje sata može ozbiljno naštetiti zdravlju, a tome u prilog ide i prijedlog Europske komisije da se ono ukine. No taj prijedlog zasad se odgađa zbog nemogućnosti postizanja dogovora među članicama Europske unije.
Ljetno računanje vremena u 2022. završava u nedjelju, 30. listopada u tri sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata. Vraćanjem na zimsko računanje vremena, Sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani trajati kraće i imati manje svjetla u popodnevnim satima.
Pomicanje sata odrazit će se na željeznički promet tako što će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom.
Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Vozači automobila, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužni su paliti dnevna svjetla od 1. studenoga do 31. ožujka. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300 kuna.
I vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti moraju imati upaljeno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. U slučaju nepoštivanja te zakonske odredbe, vozač bicikla kaznit će se novčanom kaznom od 500 kuna.
Inače, satovi se dva puta godišnje pomiču od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije, a u Hrvatskoj od 1983. godine.
U Europskoj uniji planiralo se sezonsko ukidanje pomicanja sata te je Europska komisija predložila to još prije četiri godine, no države članice o tome se još nisu uspjele usuglasiti, tako da ćemo i ove godine s ljetnog prijeći na zimsko računanje vremena.
Naime pomicanje sata trebalo je prestati 2019. godine, nakon što je bivši predsjednik EK Jean-Claude Juncker 2018. predložio to na razini cijele Europske unije. Problemi oko ukidanja pomicanja sata nastali su zato što se na razini Europske unije nisu mogli dogovoriti o tome koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država imala je svoje preferencije. Europska komisija stoga je prepustila državama članicama da same odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje.
Brojna su istraživanja pokazala da je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše te su tegobe puno rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.
Sve veći broj istraživanja tijekom godina ukazuje na to da pomicanje sata ima male, ali stvarne negativne učinke. Samo neke od tegoba koje možete očekivati prelaskom na zimsko računanje vremena su pospanost, manjak koncentracije, glavobolja, srčani problemi i povećana opasnost od moždanog udara, problemi s viškom kilograma, neispavanost, malaksalost, nagli pad raspoloženja, pa čak i depresija.
