SISAK – U organizaciji Sisačko-moslavačke županije i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola u Sisku je održana konferencija „Pametna sela – EU koncept razvitka ruralnih područja“. „Europskim i nacionalnim sredstvima moramo poboljšati razvoj infrastrukture ruralnih i slabije razvijenih područja s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja naše zemlje.“ – poručeno je s konferencije. Također, istaknuto je kako su ruralna područja suočena s nizom izazova poput demografskog nazadovanja koje dovodi do pada broja radno sposobnog stanovništva, skromnog tržišta rada, depopulacije, nedostatka zdravstvene i obrazovne infrastrukture te nedostatka ostalih usluga koje utječu na kvalitetu života stanovništva.
„U Sisačko-moslavačkoj županiji svi smo prvenstveno koncentrirani na sanaciju posrednih i neposrednih posljedica potresa na objektima koji su u nadležnosti Županije.„ – istaknuo je župan Ivan Celjak te podsjetio na ulaganja u poljoprivredi:
„Kada govorimo o poljoprivredi – ono što je važno za poljoprivrednike i OPG-ovce s područja naše županije je to da smo osigurali beskamatne kredite. Oni su namijenjeni poljoprivrednicima, OPG-ovcima, mikro, malim i srednjim poduzetnicima odnosno za sve one koji imaju registrirane tvrtke na području naše županije, ali isto tako i za one investitore koji žele doći i ulagati na ovom području. Kada govorimo o projektu pametnih sela osobito je važno modernizirati i digitalizirati naša sela. Potrebno je učiniti sve što je u našoj moći da smanjimo troškove inputa kako bi naši poljoprivrednici proizvodili što kvalitetnije poljoprivredne proizvode i kako bi ih što lakše plasirali na tržište. Politika SMŽ je uređenje infrastrukture, a pritom osobito mislim na cestovnu infrastrukturu na ruralnom području kako bi našim poljoprivrednicima omogućili kvalitetniju povezanost s lokalnim središtima, ali i lakši dolazak do njihovih zemljišta koja im znače život“. – naglasio je župan Celjak.
„Pametnih sela nema bez pametnih ljudi.“ – naglasila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te istaknula kako su potencijal Sisačko-moslavačke županije upravo prirodni resursi i poljoprivreda. “Suradnja svih nadležnih institucija te lokalne zajednice i administracije uz podršku s nacionalne i EU razine ključna je za provedbu i iskorištavanje raspoloživih EU sredstava.” – kazala je Vučković.
„U središtu su građani i privatni sektori, a u našem kontekstu poljoprivrednici odnosno oni koji moraju ostati tu i oni koji trebaju proizvoditi hranu. Da bi to radili konkurentnije i brže moramo im omogućiti digitalne alate, stvoriti pravnu sigurnost, povezati ih bolje s urbanim cjelinama i izbrisati u kratkom vremenu sve one razlike putem ulaganja i to najprije u temeljnu infrastrukturu. To smo do sada radili iz Fondova kojim upravlja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i iz Programa ruralnog razvoja kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede. Dakle potrebno je ulagati u temeljnu infrastrukturu, ali sada uz nju razvijati i onu infrastrukturu koja brže i bolje diže dodanu vrijednost i više je namijenjena aktiviranju privatnih poduzetničkih resursa pa upravo to i radimo u okviru Nacionalnog programa za otpornost i oporavak.“ – istaknula je ministrica Vučković.
“Kada se govori o učincima programa Ruralnog razvoja vidljiv je pozitivan učinak na razvoj ekološke poljoprivrede u ovoj županiji kao i na očuvanje izvornih autohtonih pasmina domaćih životinja. Nakon katastrofalnog potresa odnosno od 1. siječnja 2021. ugovoreno je oko 150 investicijskih projekata od kojih se čak polovica odnosi na obnovu.” – kazala je Vučković.
„Svjesni smo činjenice da je velik dio područja Republike Hrvatske ispodprosječno razvijen i da su to najvećim dijelom ruralna područja te područja u županijama slabe prosječne ekonomske aktivnosti. Potrebno je unaprijediti kvalitetu života u selima te time zaustaviti demografski pad i privući nove stanovnike na ova područja.“ – kazala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.
„Mi znamo da nam je iz Kohezijske politike za razdoblje do 2027. godine na raspolaganju više od 65,5 milijardi kuna. Vlada RH je kako bi se dodatno približila, ne samo ovom konceptu pametnih sela, nego i svojim potpomognutim područjima (brdsko-planinska područja, otoci) kao i osnaživanju urbane inicijative gradova – kreirala poseban Operativni program „Integrirani teritorijalni program“ koji je sada u postupku finalizacije i vrijedan je više od 14 milijardi kuna. Upravo on nudi dodatne mogućnosti za kvalitetnije javne usluge u selima te putem planova industrijske tranzicije regija nudi mogućnosti našim poduzetnicima da prate i digitalne i zelene trendove tranzicije svojih gospodarstava. Također im se nudi i mogućnost da si osiguraju veće stope potpora iz fondova Europske unije i da na zajednički način dinamičnije i snažnije razvijamo gospodarstvo u ruralnim područjima RH.“ – naglašava Tramišak.
“Nakon Osijeka i Vukovara ovo je treća konferencija o pametnim selima i tim činom šaljemo poruku, ne samo da su nam ruralna područja važna nego i da nam je Sisačko-moslavačka županija prioritet. Na ovom području nije dovoljno samo provesti obnovu nego je potrebno dodatnim ulaganjima postići da ova županija bude razvijenija nego je to bila prije potresa.” – naglasio je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
„Ideja je da revitaliziramo županiju i to pogotovo njena najslabije razvijena područja te da u tom smislu onda SMŽ bude puno razvijenija nego je bila prije nekoliko godina. Kroz to pokušavamo popularizirati koncept pametnih sela, a njegov fokus su upravo najslabije razvijena područja odnosno ruralna područja RH. Kod koncepta pametnih sela u pitanju je prioritet za koji bi rekao da je dvostruki – prvo je korištenje modernih digitalnih tehnologija, ali ne samo njih, kako bismo razvili gospodarstvo u ruralnim područjima i diverzificirali ga – dakle uz poljoprivredu razvili i druge grane gospodarstva, a drugo je omogućiti da javne usluge poput obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i slično budu u ruralnim područjima dostupne na sličnoj razini kao u gradovima.“ – kazao je Sokol.
„Pametna sela su ujedno i rješenje za zaustavljanje depopulacije hrvatskog sela, u takvim selima mladi ljudi će ostajati i doseljavati se. Nadam se da ćemo ovom tematikom potaknuti oporavak i dodatni razvoj kako Sisačko-moslavačke županije tako i ruralnih područja diljem Hrvatske“ – zaključio je zastupnik Sokol.
Dodajmo i to kako je inicijativa pametnih sela na EU razini stara samo nekoliko godina, dok se u Hrvatskoj o toj temi intenzivnije govori u posljednje dvije godine.” U tom razdoblju uočeni su pozitivni pomaci no za neke značajnije rezultate potrebno je lokalne vlasti i stanovnike ruralnih područja u Hrvatskoj dodatno upoznati s mogućnostima koncepta pametnog sela.” – poručeno je s konferencije.
