TABORIŠTE – U sklopu FLIK-a, Festivala lončarstva i keramike, održan je okrugli stol na temu „Zaštite lončarstva“ kao nematerijalne kulturne baštine. Direktorica Turističke zajednice grada Petrinje Ivanka Držaj je u samom uvodu istaknula kako su godinama planirali pokrenuti manifestaciju koja bi objedinila i povezala sve zainteresirane strane kako bi poticali daljnje stvaralaštvo na području lončarstva i keramike, tek su ove godine organizirali Festival lončarstva i keramike.
„Od samoga početka zajednički, Valentino i Lana Valent, Palma Miličević i ja osobno, osmišljavali smo razne programe, naravno ponekad smo malo i sumnjali zbog trenutne situacije koja je zadesila ne samo Hrvatsku, nego i cijeli svijet, ali naravno nismo se predavali i optimistično smo kretali dalje. Doista, nešto se vrlo neobično događa u našem tijelu kada se ruke umoče u tu zemlju, medij koji nas očito spaja s majčicom zemljom i podsjeća da smo vjerojatno praiskonski nastali od te grudice zemlje. Jako lijepi osjećaj i sva ta energija koja te prožima i da, vjerujem da su lončari i keramičari uvijek bili i ostali sretni ljudi“, rekla je Držaj te podsjetila na brojne aktivnosti koje su organizirali u sklopu prvog FLIK-a. Također je istaknula kako su ovaj festival pokrenuli kako bi promovirali dugu petrinjsku tradiciju, a to je upravo lončarstvo.
„Ovaj naš događaj primijećen je na široj razini tako da je FLIK na prijedlog poznatog hrvatskog snimatelja i autora Milenijske fotografije Šime Strikomana, direktorij njihove manifestacije u suradnji sa europskom i svjetskom federacijom turističkih novinara i pisaca predložio da se visoko-prestižna međunarodna turistička nagrada Golden Interstas Award 2021.dodjeli Turističkoj zajednici, Lončarstvu Val i Otvorenom keramičkom ateljeu za projekt FLIK. Prijedlog za dodjelu nagrade ovom jedinstvenom projektu obrazlaže se kao poticanje vrednovanja kreativnosti, organizacijskih sposobnosti nositelja s temeljnim ciljem da se projektom što više pridonese oživljavanju stoljetne tradicije lončarstva i stvaranja brojnih mogućnosti umjetničkog izražavanja u glini kao temeljnom materijalu“, objasnila je Držaj.
Palma Miličević, predsjednica Udruge GRAK – Građanski aktivizam je na samom početku govorila o projektu Revitalizacija lončarstva u sklopu kojeg su educirali 20 osoba, većinom osoba s invaliditetom. Tako je nastala i „Glinena priča“, a onda je nastao i projekt „Otvoreni keramički atelje“ te u konačnici „Keramika 54+“.
„Otvoreni keramički atelje se vidi da ljude jako zanima, bilo bi sjajno da Petrinjci tu mogu dolaziti, međutim i ljudi iz okolnih gradova su svi jako zainteresirani za taj atelje. Taj naš atelje može biti i sjajna turistička ponuda. Mi smo već imali ljude i posjete iz Zagreba. Osim toga možemo imati vikend radionice, ljetne lončarske kampove. Glina je vrlo popularna i sve popularniji hobi tako da je mnogim ljudima iz Zagreba zanimljivo doći i vrtjeti glinu u Petrinji. Također može biti rezidencija za keramičke umjetnike. Naravno cilj je povezati se s drugim umjetnicima, a tu je i poduzetništvo i samozapošljavanje što ne smijemo zanemariti jer glina može biti unosan hobi, ali i prilika za osnivanje zadruge“, rekla je Miličević.
Valentino Valent, vlasnik Lončarstva Val govorio je o osnivanju Lončarskog centra u Petrinji. „Mi iz Lončarstva Val smo nakon potresa imali situaciju da su nam se javili poduzetnici iz Rijeke koji su nam ponudili svoju pomoć u realizaciji lončarskog prezentacijskog prostora u Petrinji i tu moram napomenuti da je to jako brzo krenulo i obzirom smo mi prije tri godine napravili svu dokumentaciju za izgradnju Lončarskog prezentacijskog centra, to je objekt od 150 kvadrata, sve u skladu i dogovoru s Ministarstvom kulture, odnosno našim konzervatorima. Mi smo napravili uz pomoć poduzetnika iz Rijeke jedne kvalitetne temelje na kojima će se graditi jedan prostor koji je montažni“, kazao je Valent.
Martina Mladenović, ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine govorila je o Zaštićenoj Zavičajnoj zbirci obitelji Bešlić te je istaknula kako priča oko svega kreće 2016.godine.
„Upoznavši se sa obitelji Bešlić shvatili smo kako posjeduju veliki broj predmeta, organiziranu zbirku zahvaljujući Josipu Bešliću, njegovom sinu Hrvoju Tomi i Josipovom ocu koji su u principu godinama skupljali predmete, istraživali ih i u suradnji s nama bili spremni za prezentaciju zbirke javnosti. Onda nam je godinu nakon toga 2017., Ministarstvo izdalo rješenje kako zbirka ulazi u registar kulturnih dobara i to na način da joj je dodijeljena privremena zaštita. Privremena zaštita traje četiri godine, tako da je taman ove godine pokrećemo proces trajne zaštite. U međuvremenu smo zbirku izlagali u više gradova, naravno da smo započeli sa Petrinjom i to u Galeriji Krsto Hegedušić“, podsjetila je Mladenović. Podsjeća kako se zbirka sastoji od tri djela te broji više od 250 predmeta. Također je otkrila kako se radi i na tome da se napravi stalni postav Zavičajne zbirke obitelji Bešlić.
Romana Lekić, savjetnica dekana na Edward Bernaysu je govorila o lončarstvu kao sadržaju transformacijskog turizma. „Ono što je meni bitno za nekakav razvoj i brendiranje, to bi bilo da je lončarstvo osnova jer ima estetsku vrijednost, povijesnu vrijednost, edukativnu vrijednost, društvenu vrijednost, rijetkost i reprezentativnost, evokativnost, zadovoljstvo za posebne nište turista i tu vidim za budućnost povezivanje sa posebnim oblicima turizma, edukativni turizam, ekološki turizam, etnološki turizam, gastronomski turizam, geoturizam, kreativni turizam“, navela je između ostaloga Lekić te dodaje kako se sada trebamo posvetiti brend komunikaciji.
Najstariji živući petrinjski lončar, majstor Matej Stanešić podsjeća kako je prije cijela Gajeva ulica u Petrinji bila puna lončara. „Tako sam ja 1951.godine počeo učiti i danas, kada sam u 86.godini još uvijek radim kao da sam počeo. Volim se natjecati sa mlađima u tome. Petrinja je imala jako puno lončara, ali smo mi imali i kao učiteljsku školu, profesore od kojih smo učili, malo koji lončari su znali upotrebljavati preparate za bojanje“, rekao je Stanešić.
Jelena Stinčić Glagolić, viša stručna savjetnica konzervatora za pokretna i nepokretna kulturna dobra pri Konzervatorskom odjelu u Sisku je objasnila postupka upisa u registar kulturnih dobara i registar nematerijalnog kulturnog dobra. „Mi smo u Konzervatorskom odjelu u Sisku došli do zaključka da bi lončarstvo u Petrinji se trebalo zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro, odnosno predstavili ga kao tradicijskog lončarstva u Petrinji i to bi bio naslov samog nematerijalnog kulturnog dobra“, rekla je Stinčić Glagolić.
Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija, rekla je kako o tome je li lončarstvo u Petrinji kulturno dobro, ocjenu će dati njihovo Povjerenstvo. „Ja sam apsolutno sigurno da će to biti i da će ovo biti upisano u registar kulturnih dobara, prvenstveno zato što mi imamo nekoliko umijeća, odnosno tradicijskog lončarstva koje je upisano u registar. Mi do sada već imamo upisana tri fenomena, odnosno tri tradicijska umijeća izrade lončarstva u Hrvatskoj, a ovo bi bilo četvrto. Jedni smo od vodeći u Europi po broju upisa sa 17 nematerijalnih kulturnih dobara, a u registar imamo upisana 204 nematerijalna kulturna dobra, od 204, četvrtina njih upravo pripada tradicijskim obrtima“, rekla je Horvatić te je također predložila da se Petrinja kandidira i na program Kulturna ruta Vijeća Europe čime bi Petrinja dobila jako na važnosti.
Na samom kraju petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes je istaknula kako je sa lončarstvom upoznata od malih nogu. „Što se tiče lončarstva i keramike upoznata sam s radom gospodina Stanešića od malih nogu budući da sam susjeda odrasla u blizini. Drago mi je da gospodin Stanešić, usprkos tome što nije obiteljska tradicija nastavljena, da je gospodin Valentino Valent sa suprugom i cijelom obitelji uključen u ovu priču u nastavak tradicije lončarstva, bogat kraj glinom koju svakako treba iskoristiti i kao što vidimo koristi se ne samo za polje, stucka, danas ju koristimo i u turizmu i u društvenom segmentu“, rekla je Komes.
Nakon održanog Okruglog stola, svi okupljeni razgledali su izložbu lončarskih radova nastalih kroz radionice lončarstva i keramike.
