PETRINJA – U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja, u Galeriji „Krsto Hegedušić“ ovog je petka otvorena izložba „Petrinjski likovni krug“.
Izložba donosi radove 12 petrinjskih likovnih autora okupljenih u Petrinjski likovni krug: Josipa Bešlića-Šuce, Stjepana Culovića-Cule, Siniše Božičevića-Belog, Andreje Dujnić Žmirić, Ane Lipovac, Zvonimira Martinovića-Mike, Predraga Kodrića-Pece, Petra Rosspachera, Petra Posavca-Pjera, Damira Žilića-Žile, Marijana Augustića-Manjuse i Dine Žilića.
„Svatko od nas ima nešto što je vezano za likovnost, bilo kroz nekakvu školsku spremu, bilo kroz nekakve aranžerske sklonosti i slično. Kako se dugo znamo i imali smo i to nekakvo prijateljstvo, dogovorili smo se da bismo možda mogli i zajedno izlagati. Ta ideja rodila se 2002. godine i tako smo zapravo krenuli. Između tih naših zajedničkih izložbi prođe dosta vremena, ali mi se i u međuvremenu nalazimo i družimo. Od nas 12 čiji su radovi izloženi ovdje, svatko ima svoj specifičan likovni izraz i po tome smo dosta različiti, ali opet, sve nas veže to petrinjsko podneblje i petrinjska kultura koja je uvijek tu kod nas u Petrinji bila naglašena“, rekao je na otvaranju izložbe Zvonimir Martinovć – Mika, jedan od članova Petrinjskog likovnog kruga.
Prvu zajedničku izložbu u Galeriji Krsto Hegedušić imali su 2002. godine, tada još pod nazivom „Petrinjska likovna alternativa“ koja je brojala 9 članova. Drugi zajednički nastup imali su 2005. u Zaprešiću, gdje su se predstavili pod nazivom „Petrinjska alternativa“. Kao „Petrinjski likovni krug“, nastupaju od 2008. godine. Osim u Petrinji (gdje su još jednu izložbu imali i 2013. godine) i Zaprešiću, zajedno s fundusom Galerije „Krsto Hegedušić“ predstavili su se 2017. godine i u Svetom Ivanu Zelini. U međuvremenu, pridružili su im se i neki novi članovi, pa tako ova najnovija izložba donosi uvid u slikarske i kiparske radove 12 članova Petrinjskog likovnog kruga.
Kako je na otvaranju izložbe rekao prim.dr. Boris Vrga, liječnik i likovni publicist, Petrinjski likovni krug istodobno je heterogena, ali i homogena skupina likovnih umjetnika.
„Na prvom mjestu, njezina homogenost očituje se u uronjenosti u petrinjski „genius loci“, zavičajni ambijent s kojim je većina ovih autora na neki način „genetski“ povezana. Ta povezanost vidi se uglavnom na motivskoj razini gdje vidimo i petrinjske vedute i kupske pejzaže, vidimo i petrinjske ljude, a vidimo i petrinjske simbole, kao što recimo na slikama Josipa Bešlića nalazimo stucku kao važan simbol petrinjskog tradicionalnog lončarstva”, kazao je Vrga.
“Ono što je još homogeno među ovim umjetnicima je činjenica da svi oni slikaju iz ljubavi. Oni nisu profesionalni umjetnici koji žive od svog likovnog rada, nego likovnjaci koji stvaraju iz ljubavi prema umjetnosti, iz vlastitih potreba, pa im onda i ta činjenica da nisu ovisni o prodaji svojih djela, daje zapravo jednu stvaralačku slobodu da se izražavaju na način koji je njima najprimjereniji, da stvaraju na svoj način, kada i koliko se njima hoće.”
“Treći faktor homogenosti proizlazi iz činjenice da nijedan od ovdje izloženih autora nema završenu likovnu akademiju kao optimalnu umjetničku spremu koja bi dala sva znanja i teoretska i tehnička koja su potrebna za likovni izričaj. Autori se uglavnom oslanjanju na svoj likovni talent, na uglavnom usmene poduke koje su dobili od svojih mentora, samoučenjem preko izložbi, preko monografija, polaženjem raznih tečajeva. Tu ima jedna iznimka. To je grafičarka Ana Lipovac koja ima završeno srednje umjetničko obrazovanje koje stvara solidne osnove za bavljenje likovnošću.”
Ono što ovu skupinu čini heterogenom njihove su dobne, ali i stilske razlike.
„Generacijski se oni vrlo razlikuju, tako da je dobni raspon između najstarijeg i najmlađeg člana 55 godina. Ono što je također heterogeno je i jedan pluralizam motiva, tako da kod njih vidimo i pejzaže i vedute i portrete i animalističke studije i primijenjene umjetničke radove. Heterogen je i njihov likovni izričaj, pa tako na ovdje izloženim radovima možemo prepoznati referencije na razne umjetničke pravce i stilove – od secesije, realizma, hiperrealizma, postimpresionizma, cezanizma, ekspresionističkog kolorizma … „Vijugajući“ između tih „izama“, ovdje izloženi autori traže neki svoj vlastiti izraz“, kazao je Vrga, istaknuvši nekoliko posebnosti ove izložbe.
„Ono po čemu je ova izložba posebna je i činjenice da na njoj po prvi puta izlažu dva nova člana. To su Marijan Augustić – Manjuso koji je nama Petrinjcima poznatiji kao glazbenik i Dino Žilić koji je zapravo i najmlađi sudionik ove izložbe.”
“Druga posebnost ove izložbe je da na njoj izlaže Siniša Božičević. Čini mi se da je to, koliko pratim likovni život Petrinje, zapravo njegovo drugo izlaganje u Petrinji, a niz godina je prisutan na našoj petrinjskoj sceni. Vrlo mi je drago da izlaže, jer cijenim njegove radove.”
“Još jedna posebnost ove izložbe je to što je ona, na neki način, hommage rano preminulom slikaru i kiparu Petru Rospacheru koji je također bio član Petrinjskog likovnog kruga.“
„Rekao bih da je kvaliteta ovdje izloženih radova prilično visoka, da je ljestvica podignuta prilično visoko, da autori ne moraju imati taj kompleks što nemaju završenu Akademiju, jer danas imamo niz umjetničkih pravaca koji su trend u svijetu, a nisu vezani za akademski školovane umjetnike – od naive preko art bruta do autsajderske umjetnosti. Danas se u svijetu otvaraju muzeji takve umjetnosti koji imaju velik broj posjetitelja i vrlo mi je drago kad i ovdje vidim neke eksponate koji zadovoljavaju te artbrutovske i autsajderske kriterije. Upravo iz tih razloga mislim da je ova izložba trebala Petrinji, da vidimo stvarne domete njezinih članova. Ove radove ne možemo smatrati niti amaterskim niti diletantskim i smatram da izložba predstavlja vrijedan doprinos ukupnosti likovnih zbivanja na petrinjskoj sceni“, zaključio je Vrga koji je napisao i predgovor kataloga izložbe.
U Galeriji „Krsto Hegedušić“ izložbu „Petrinjski likovni krug“ možete pogledati do 25. listopada.
