PETRINJA – Pijetlovi “Zornjaci” petrinjskog akademskog umjetnika, slikara-grafičara Ivana Novaka “zakukurikali” su i u Petrinji, gdje su prije 5-6 godina i nastajali u umjetnikovom ateljeu. Petrinjskoj javnosti skulpture malog formata i stilizirani crteži pijetlova iz njegova ciklusa „Zornjaci“ predstavljeni su na izložbi otvorenoj u petak, 25.listopada u prostoru Galerije „Krsto Hegedušić“.
Ispravljena je time i svojevrsna „nepravda“ od prije dvije godine kada je ova izložba u Petrinji, ne Novakovom krivnjom, bila odgođena. „Zornjaci“ su javnosti prvi put predstavljeni u Zagrebu, 28.siječnja 2017. Igrom slučaja, bilo je to baš na prvi dan kineske nove godine Vatrenog Pijetla koja se te godine „poklopila“ s umjetnikovim rođendanom. Njezino otvaranje u Petrinji, opet nekom igrom slučaja, „palo“ je na rođendan Pabla Picassa.
Ivan Novak, rođen 1985. godine u Sisku, na Grafičkom je odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, diplomirao 2010. godine u klasi prof. Nevenke Arbanas, s radom posvećenim sisačkom slikaru Slavi Strieglu. Osim u grafičkim, radi i u ostalim likovnim tehnikama, o čemu svjedoči i ova izložba. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 2008. realizirao je javni umjetnički rad „Le Coq“, Villa Fleck, Parc de Mauriac, Ingersheim, Francuska. „Zornjaci“ su njegov drugi tematski ciklus. Prvi naziva „Venere“ bio je serija reljefa posvećenih ženskom principu i ljepoti nagog ženskog tijela. „Zornjaci“ su posvećeni pijetlu, orozu ili horozu, pivcu, kokotu, kopunu – kako je već komu drago, kao svojevrsnom simbolu muškog principa.
„Svatko u određenoj slici, radu, pa na kraju krajeva i oblaku, vidi nešto sasvim drugo. Studenti Likovne akademije moraju nakon druge godine, kad dođu u klasu kod određenog profesora, profesorice, odabrati neku od tema kojom će se baviti. Kroz moje slobodne radove se obično provlačio taj lik pijetla, pa sam ga i izabrao za temu. Uzeo sam jednu knjigu u kojoj su prikazani simboli i njihova značenja. U njoj sam našao da pijevac zapravo simbolizira tu mušku energiju i predstavlja biće koje označava kraj vladavine noći, noćnih demona i navještava bolje sutra, novi dan, dakle nešto što je pozitivno“, kaže Novak.
Kroz povijest, u različitim razdobljima i kulturama, pijetao je nosio različitu simboliku. Novak ih naziva „zornjacima“, što se kroz igru riječi može i dvojako shvatiti. Jer osim što označava pijetla, pticu koja kukuriče u zoru, u žargonu ovaj izraz aludira na ranojutarnji ljubavni čin. U ovom slučaju, taj je izraz lišen vulgarnosti.
„Naravno „zornjak“ označava i jutarnji seks, ali u samom radu, vizualno, u samoj skulpturi, nema ništa što bi se moglo prepoznati kao objekt seksualnosti. Ali opet kad izgovorimo riječ, stvar je i njezine zvučnosti. Kad kažemo pijevac, pijetao, oroz, horoz, nema tu istu energiju kao kad kažemo „zornjak“ . Ima nešto i u samoj toj riječi zora, svanuće, buđenje“, objasnio je Novak.
Njegov prethodni ciklus „Venere“ nastao je u kombinaciji triju elementa: orahovine kao simbola „ženske energije“ i plodnosti, stare rimske cigle i pozlate. Sa „Zornjacima“, Novak nastavlja istraživati materijale, pa ovaj put poseže za hrastovinom, prokromom i bojom kao patinom.
„Materijali nisu nasumično birani. Razmišljao sam o tome kako i što iskoristiti da bi se prikazala određena tema. Ovdje sam uzeo hrastovinu, jer hrast je „muško“ drvo, simbol muške energije kao i prokrom.“
Ljudi kažu: „vrag je u detaljima“. Kažu i da je ljepota u oku promatrača. U ovom slučaju, moglo bi se reći kako je ljepota u jednostavnosti apstrahiranih oblika reduciranih na geometrijsku formu, a posebnost u detaljima koji svakog Novakovog oroza čine jedinstvenim, otkrivajući neiscrpnu i razigranu umjetnikovu maštu koja temu pijetla varira uvijek na novi način. Postiže to i načinom obrade materijala, pa su površine njegovih pijetlova ponegdje potpuno glatke, dok ponegdje postiže teksturu koja u promatraču budi poriv da prstima prijeđe po skulpturi i taktilno, dodirom osjeti hrapavu površinu.
„Bavio sam se samim oblikom. Pozabavio sam se 3D objektom. Drvo sam tesao, šmirglao… negdje je površina glatka, negdje sam ostavio taj dojam da se može doživjeti alat koji je obrađivao samo drvo. Uz sve to, dodana je i boja, da bi rad bio oku zanimljiv. Znači, da i vid i dodir budu zadovoljeni. Moja namjera u ovim skulpturama i crtežima nije bila doslovno prikazati samo biće i životinju pijevca, već neku tu energiju i ideju pretočiti u forme koje su na neki način apstraktne, a opet su figurativne. Odnosno, nisu ni toliko daleko od figuracije, a nisu ni toliko blizu, nego su na granici i dozvoljavaju promatraču da on sam vidi u tim formama neke forme koje je već prije doživio ili će ga one podsjetiti na nešto sasvim drugo.“
Izložbu „Zornjaci“ zaokružuju Novakovi stilizirani crteži pijetla, crtani običnom kemijskom olovkom i bijelim akrilom na natronu. Crteži nisu bili skice za skulpture, već su nastali zasebno.
„Na ovoj izložbi je nekoliko skulptura koje su nanovo napravljene, a crteži, oni su svi nanovo izvedeni iz razloga što je dio njih prodan ili poklonjen. Dakle, crteži su jedini koji su kompletno nanovo napravljeni, ali poštuju stil i tehniku one prve serije“, kazao je Novak.
Na otvaranju izložbe, o umjetniku i njegovu radu govorio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske Sisak, dr.sc.Tomislav Škrbić.
U glazbenom dijelu, nastupio je Lordan Badanjek.
Svestrani Ivan Novak, kojeg mnogi znaju i kao glazbenika (između ostalog član je muške klape „Kolapjani“), već je zaokupiran novim ciklusom, na temu kupskih čamaca.
Njegove „Zornjake“ u petrinjskoj Galeriji „Krsto Hegedušić“ možete pogledati do 8. studenog 2019.
