PETRINJA – U organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Sisačko-moslavačke županije, u prostorijama Osnovne škole Dragutina Tadijanovića u Petrinji održani su Dani potresnog inženjerstva pod nazivom „Kvaliteta projektne dokumentacije – ključ uspješne obnove“.
Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je kazao kako moramo ubrzati proces kako bi povukli sva sredstva iz Fonda solidarnosti. „Teme koje smo odabrali za ovo savjetovanje su upravo teme na konkretnim primjerima projekata obnove uglavnom javnih objekata, tu se uglavnom radi o zgradama obrazovnih institucija, o zgradama vezano za sakralne objekte, načinima prikupljanja dokumentacije. Itekako ćemo dobru pažnju posvetiti što kada se obnova završi, što će ti objekti dobiti, a to je seizmički certifikat da ono što je učinjeno upravo je izvedeno u skladu sa onim što struka propisuje. Posebno ćemo jednu pažnju posvetiti kako bi ta obnova izgledala ukoliko se koriste tradicijski materijali kao drvo, ili neke druge tehnologije koje smo tijekom 2020.i 2021.godine nekako pokušali nametnuti da bi bile zanimljive za ovo područje“, kazao je Lakušić.
Između ostaloga smatra kako bi građevinarstvo i graditeljstvo moralo doživjeti preokret na ovom području kao što taj segment mora imati bolju podršku. „Da bi područje zaživjelo moramo imati i kvalitetan obrazovni sustav, upravo smo na zamolbu župana Sisačko-moslavačke županije kao fakultet pokrenuli inicijativu da se u Sisku organizira preddiplomski izvanredni studij graditeljstva kako bi i u ovom dijelu akademska zajednica doprinijela da ovo područje u ovom dijelu obrazovanja itekako živne, a isto tako da sa strukovnom školom se nastavi sa dodatnim obrazovanjem djelatnika u sektoru graditeljstva kako bi upravo ljudi iz ovog područja prekvalifikacijom kroz navedene programe, mogli bolje uključiti i biti podrška tvrtkama koje će ovdje graditi, obnavljati i vjerujem biti dugi niz godina kako bi ustvari dobili sigurne domove što je itekako važno kada govorimo o obnovi nakon potresa“, rekao je između ostaloga Lakušić.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore je istaknula kako nama godišnje nedostaje 20 tisuća radnika za obnovu. „Za sada tražimo brzinu i želimo da napravimo sve jako brzo, a da ćemo za godinu ili dvije dana kada bude nekvalitetno tražiti krivce. U tome pravcu moram reći rad HGK u ovih godinu dana na prezentaciji i promociji kvalitetnog hrvatskog proizvoda, naime i tvrtke koje su donirale u samom početku materijal, počevši od opeke, cementa, drvene građe su bile najviše hrvatske kompanije i današnji svi troškovnici koji izlaze van temeljem projekata, ugrađeni su hrvatski proizvodi. Ne postoji niti jedna stavka koja je pretendirala i koja je opisala vanjski ili strani proizvod, a da hrvatski proizvod ne može tome konkurirati“, rekla je Čagalj.
Uz petrinjsku gradonačelnicu Magdalenu Komes, na Danima potresnom inženjerstva u Petrinji bio je i sisačko-moslavački župan Ivan Celjak koji je podsjetio na sve aktivnosti koje je županija poduzela nakon potresa. „Osim objekata javne namjene koji su vrlo važni, do funkcioniranja sustava obrazovanja, sustava zdravstvene i socijalne skrbi, važan je povratak naših sugrađana u njihove domove. Svi mi koji posredno ili neposredno sudjelujemo u obnovi, bit ćemo zadovoljni tek kada se naš posljednji sugrađanin vrati u svoj dom, to je najvažnije. Vlada Republike Hrvatske je odmah nakon potresa osigurala 2200 kontejnera, osigurano je 1000 mobilnih kuća, osigurana je prehrana, topli obroci za sve koji su u potrebi“, podsjetio je Celjak.
Boris Milošević, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava je kazao kako struka ima važnu ulogu u cijelom procesu obnove. „Ne trebamo podcjenjivati nekonstrukciju obnovu i činjenicu da je završeno nekonstrukcijske obnove više od 1100 kuća, naravno svi čekamo i javnost očekuje početak gradnje obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Danas će biti objavljen javni natječaj za izvođače radova koji bi gradili višestambene zgrade za koje se nadamo da će radovi početi krajem trećeg mjeseca sljedeće godine, a obiteljskih kuća da će početi i ranije obzirom smo i ranije krenuli s natječajima. Više puta je u javnosti kazano da ćemo do kraja ove godine, do kraja ovog tjedna imati raspisan natječaj za 165 obiteljskih kuća“, kazao je Milošević.
Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je kazao kako su izmijenili niz pravilnika koji su pojednostavili segment projektne dokumentacije. „Zakonodavni okvir je formuliran, mislim da je on dovoljno fleksibilan da se uz korištenje takvog pravila ponašanja dinamika obnove znatno poveća, veliki broj administrativnih problema kroz taj zakonodavni okvir je anuliran. Ponovit ću samo neke stvari koje su za nas bitne, svi oni objekti koji ulaze u nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu, za njih nije potrebno ishođenje građevinske niti uporabne dozvole, samo završno izvješće završnog inženjera bit će dovoljno za upis da bi u katastar uveli taj objekt, odnosno da bi definirali njegovo vlasništvo. Također, izmjenama pravila ponašanja u segmentu javne nabave, javna nabava svedena je na pet tjedana“, rekao je uvodno Horvat te podsjeća kako je za sanaciju šteta na Banovini iz fondova Europske unije namijenjeno 319 milijuna eura.
Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske je istaknuo da što se obnove tiče, uvijek ima mjesta za poboljšanje. „U ovoj situaciji u kojoj se sada nalazimo evidentno je da nam obnova postaje izazov za 2022.godinu. Jedina stvar koja nas ovdje treba zanimati je kako živi narod nakon godinu dana. Predsjednik je kontinuirano obilazio ovaj kraj i ljude, pratio što se radi i što se nije napravilo. Mi kao njegovi savjetnici smo skupa sa jednom interdisciplinarnom skupinom ljudi koji su došli volonterski, pripremili dokument razvojne vizije upravo gledajući gdje možemo konstruktivno doprinijeti. Mi smo se usmjerili na dugoročni razvoj, stepenica koja ide nakon obnove“, kazao je Mačkić te je dodap kako je ovo puno veći problem od ekonomskog. Smatra kako je Banovina prostor gdje se puno stvari može raditi drugačije.
