PETRINJA – Na stručnom savjetovanju „Kvaliteta projektne dokumentacije – ključ uspješne obnove“ koje je u sklopu Dana potresnog inženjerstva u organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Sisačko-moslavačke županije ovog utorka održano u Petrinji, analizirane su brojne teme i izazovi vezani za obnovu nakon potresa.
Jedan od sudionika skupa bio je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek koji je govorio o segmentima obnove o kojima skrbi Ured kojem je na čelu.
„U ovoj prezentaciji govorimo o svim segmentima obnove koji su danas na skrbi Središnjem državnom uredu. Vi znate da smo mi do izmjene Zakona o obnovi, na skrbi imali obiteljske kuće. Izmjenom Zakona preuzeli smo puninu obnove na cijelom području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije“, podsjetio je Hanžek koji je u nastavku prezentacije izvijestio o četiri programa obnove – nekonstrukcijskoj obnovi, konstrukcijskoj, izgradnji zamjenskih kuća te višestambenih zgrada.
Za nekonstrukcijsku obnovu podneseno je 8180 zahtjeva: „Dojam je da ovu nekonstrukcijsku obnovu, poštujući sve procedure, koči javna nabava. Međutim da ništa ne koči u našim procedurama, inženjerskim procedurama, ako znamo prepoznati problem i na vrijeme mu pristupamo, pokazuju i brojevi o ugovorenom: 31 projektant s 4840 kuća; 42 izvoditelja s 3630 dodijeljenih kuća – od toga je u tijeku postupak nove javne nabave za još 1200 kuća. Sve prati 5 projektantskih tvrtki, operativnih koordinatora. U ovom trenutku 78 gospodarskih subjekata, od kojih je 17 s područja Sisačko-moslavačke županije, uključeno je u postupak obnove. U ovom trenutku kompletno je dovršen 2441 elaborat. Elaborat ili projekt podrazumijeva i suglasnost vlasnika. U ovom trenutku, u ovom dijelu programa (nekonstrukcijske obnove) 1108 kuća je dovršeno. U procesu samoobnove dovršeno je 470 kuća koje smo prošli obilazeći teren. Ljude koji su i prije kreiranja ovog programa samoinicijativno obnavljali uz pomoć i jedinica lokalne samouprave, županije, dodjelom materijala, dimnjaka, sada educiramo da ostvare sva svoja prava prema Zakonu o obnovi – 25 tisuća kuna po objektu. U ovom trenutku 838 kuća je uvedeno u posao. Na 270 kuća smo kod „after shockova“ (naknadnih potresa) utvrdili viši stupanj oštećenja, znači konstrukcijska oštećenja. U ovom sustavu, ne govorim o ovim brojevima koji su uključeni u realizirane, 917 kuća su one koje ne odgovaraju uvjetima programa- recimo gospodarski objekti koji će se obnavljati drugim programom. Ljudi su kroz ovaj program prijavili i stanove u trenutku dok Ured još, prije izmjene Zakona, nije preuzeo punu funkciju na ovom području. Sada ćemo isto, ovih dana pokrenuti postupak nekonstrukcijske obnove i za višestambene objekte“, kazao je Hanžek.
„Kada zbrojim sve, od 8180 kuća, inženjeri su u ovom trenutku, pokucali na vrata 4093 kuće. To je 50,09 % ukupno prijavljenih kuća. Od 207.000.000,00 kuna ugovorenih obveza postupaka javne nabave, do sada je realizirano 42.671.000,00 kuna. Prosječna cijena obnove kuće koja uključuje i uslugu operativnog koordinatora i projektanta i stručni nadzor izvođenja radova i atest dimnjaka je s PDV-om 46.012,00 kuna u ovom trenutku. Mislim da je za ovo područje o kojem smo danas puno govorili u kakvoj je gospodarskoj situaciji, to izuzetan iznos za svakog vlasnika obiteljske kuće. To je program kojeg dalje nastavljamo realizirati, kojeg smo ovih dana malo obustavili na zamolbu vlasnika – Božić je, da tih par dana i ljudi odmore i da se ne radi po kućama, da osiguramo taj mir Božića i Nove godine. U novoj godini nastavljamo dalje, s ovih 1200 kuća u procesu javne nabave. Cilj je postizanje i blizu smo 100 kuća tjedno u procesu obnove i dovršenje ovog programa s ciljem 5 do 5,5 tisuća kuća do početka sljedeće sezone grijanja“, rekao je Hanžek o nekonstrukcijskoj obnovi.
Što se tiče programa konstrukcijske obnove, kaže kako je to možda i „najtvrđi orah“: „U ovom trenutku imamo 396 odluka Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva – sve kuće su dodijeljene projektantima – zavisi koji će biti nivoi obnove. Do sad imamo angažirano 16 projektanata, 4 koordinatora i jednu financijsko-tehničku kontrolu. U tijeku je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za cjelovitu sanaciju i energetsku i konstruktivnu sanaciju 1200 kuća. U ovom trenutku ugovoreno je ukupno 7500 projektnih dokumentacija za stambene jedinice. Ostaje nam barem još toliko, s tim da je konstrukcijska obnova ona najsloženija obnova. U ovom trenutku i tu je 5 milijuna kuna ugovoreno. Znači, na ova dva programa (nekonstrukcijske i konstrukcijske obnove) imamo do sada 220 milijun kuna ugovoreno i još barem 220 milijuna kuna u ovom trenutku u procesima javne nabave.“
Treći program je izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća: „Tom programu smo pristupili odmah prepoznajući potrebe prostora, defnirajući osnovne ciljeve: funkcionalnost, sigurnost, poštovanje tradicionalne arhitekture, racionalnost i energetsku učinkovitost. Zadaci su nam svima jasni, oni su fiksni, njih definira Zakon: 55, 70, 85 kvadrata po broju članova kućanstva. Preuzimanjem ovog dijela posla u kreiranju izmjena Zakona bili smo svjesni što nas čeka i ponudili smo dva modela obiteljskih kuća. Zašto dva modela? Zato što smo prepoznali obiteljsku različitost. Tradicionalna obitelj, ako govorimo o dvočlanoj obitelji, je bračni par. Međutim, ovdje često žive dvogeneracijske dvočlane obitelji – roditelj i dijete, ali u poznijim godinama. Upravo iz tog razloga smo i mijenjali Zakon, odnosno program mjera da omogućimo veći broj spavaćih soba u obiteljskoj kući, kako bi svatko imao intimu, noćnu intimu u spavanju. Ono što tu cijelo vrijeme otvaramo je mogućnost odabira modela. Prije odabira modela, je odabir pristupa li se organiziranoj obnovi putem nas, putem Republike Hrvatske ili vlasnici žele samoobnovu. Samoobnovu, ako misle i mogu brže, gdje su kroz program mjera definirane jasne financijske postavke ili, ako trebaju više, žele više, ako su financijski moćniji, isto mogu pristupiti tom modelu. Mi smo otvorili odmah mogućnost dva modela. Tehnološka rješenja u ta dva modela, znači tehnologije građenja su uključene u ovaj sustav i razvoj projekata koji će se sukcesivno, na tjednoj bazi nuditi putem javne nabave. Svi modeli, sva tehnološka rješenja će doći na svoj red. Sutra kreće u javnu nabavu 60 obiteljskih kuća – tradicionalni model drvena montažna gradnja tehnologijom panela“, najavio je Hanžek.
Govoreći o programu izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, predstavio je primjere dvaju modela zamjenskih obiteljskih kuća – urbani i tradicionalni.
Što se tiče zidane gradnje kao tehnološkog rješenja, o kojem se ovih dana u medijima povela polemika zbog „pretankih zidova“, Hanžek smatra kako je došlo do krive interpretacije: „Ovdje pred vama ne trebam govoriti o okvirnoj konstrukciji i spregnutoj armirano-betonskoj zidanoj konstrukciji. Bilo je računana okvirna, zato je ispuna bila takva kakva je, jer je ispuna imala jednu osnovnu funkciju, a to je termika. Zamjenska obiteljska kuća u raspisanom natječaju ima zidove debele 25 centimetara. Bolja komunikacija – bit će nam svima lakše“, kazao je.
Hanžek je predstavio i program izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada: „Znači ciljevi apsolutno isti, jedino je kvadratura prema Zakonu različita. Kreće od 35 kvadrata prava svakom onome kome je dom, odnosno stan uništen. Po članu kućanstva se diže do 75 kvadrata. Zašto smo išli na tipski projekt? Zato jer koristimo europska sredstva koja su nam zadana da ih iskoristimo – 100 milijuna eura do 31. prosinca 2023. Da bi iskoristili europska sredstva, cijeneći sve procedure, mi moramo kuće dovršiti do 1.9.2023. godine da bi proveli sve što Europa traži, po regularnoj zakonskoj regulativi … Danas su pokrenuti prvi postupci javne nabave za izgradnju: 4 kuće u Petrinji sa 72 stana, 4 kuće u Glini s ukupno 52 stana i 2 kuće u Topuskom po 13 stanova, znači 26 stanova ukupno“.
Višestambene zgrade bit će tipski modularni projekti, bez arhitektonskih barijera, dostupne osobama s invaliditetom: „U svaki stan je projektant implementirao i jedan element „ganjka“ – ima svoju terasu 6×1,80 m kod dnevnog boravka, za korištenje tog prostora u toplijem vremenu, za jednu ugodu života. Ta kuća je po n-ZEB standardu s dizalicama topline. Znamo da se nalazimo na području koje nije plinificirano, koje ima probleme s energentima, zbog toga smo posegnuli za onim što je u ovom času najčišće, najbrže, najekonomičnije već danas – električna energija. (Kod obiteljskih kuća koncipirali smo projekt da se koristi ono što je prirodno na ovom području, a to je ogrjevno drvo. Prema n-ZEB-u idemo na pelete i na ogrjevno drvo, na kombi – peći koje trpe oba proizvoda, oba ogrjevna tijela, kako bi, prepoznajući situaciju na terenu, ljudima olakšali život“.
Govoreći o planu realizacije, Hanžek je najavio:
„Sutra pokrećemo nabavu za još 90 kuća – 60 tipskih montažnih, drvena gradnja i 30 zidanih. Nakon toga u siječnju, u tom ritmu nastavljamo s primjenom ostalih tehnologije – od onih gradnje čeličnim profilima i svih ostalih sustava i prefabriciranih sustava sukladno iskazanim interesima. Kod višestambenih zamjenskih zgrada, reko sam, danas smo pokrenuli prvih 10 zgrada sa 150 stanova. Do početka ožujka završit ćemo taj krug europskih novaca, odnosno natječaja za 40 zgrada na području Sunje, Hrvatske Kostajnice, Dvora, Gvozda, još zgrada i u Petrinji i u Topuskom i u Glini. Iz ovog sustava, bitno je reći zbog razumijevanja, grad Sisak nije područje posebne državne skrbi. Isključivo je to razlog zašto su gradovi koji nisu na području posebne državne skrbi – da li je to Velika Gorica ili Sisak, izuzeti iz ovog programa. Sve ostale točke programa o kojima sam danas govorio su u razvoju. Plan je da do 6. mjeseca pokrenemo, ako ne sve, najveću većinu projektnih dokumentacija, gdje ukupno očekujemo između 12 i 14 tisuća zahtjeva za zamjensku izgradnju, konstrukcijsku obnovu i nekonstrukcijsku obnovu stambenih jedinica“, kazao je među ostalim Hanžek na stručnom savjetovanju „Kvaliteta projektne dokumentacije – ključ uspješne obnove“ održanom u Petrinji.
