SISAK – U Sisku, u sjedištu Sisačke biskupije, uručeni su Ugovori o gradnji obiteljskih montažnih kuća višečlanim obiteljima stradalima u potresu (Kušan, Polak, Kusuran, Gabrić, Nekić).
Gradnja ovih kuća omogućena je kroz projekt „Krov za Hrvatsku“, a koji je pokrenula Željezanska biskupija, te se provodi uz pomoć svih austrijskih biskupija i pokrajina u suradnji s udrugom gradišćanskih Hrvata „HRVAT S.A.M.“, Vladom Republike Hrvatske i Caritasom Sisačke biskupije.
Nešto više o samom projektu kazao je fra Božidar Blažević, predsjednik Gradišćanskog društva „HRVAT S.A.M.“ (Slovačka,Austrija,Mađarska) i delegat za provedbu projekta: „Nakon potresa, od prvog dana, biskup (Egidije Živković) je odlučio, idemo konkretno pomagati obiteljima. Nama ne trebaju ni škole, ni crkve, ni bolnice, ni institucije, ako nemamo ljudi, to je bilo njegovo geslo i tako je uvjerio cijelu Biskupsku konferenciju Austrije da trebamo pomagati prvo obiteljima, a zatim svima ostalim institucijama. Naš projekt je za početak deset kuća, za koje smo osigurali sredstva, a kasnije ćemo ići korak po korak. Kuća je površine 85 kvadrata prema propisima države Hrvatske, kada je u pitanju i kvadratura i izgled. Radimo klasične kuće, u potkrovlju ima još plus 60 kvadrata izgradive površine, tako da može bez ikakvih problema biti višečlana obitelj. Odlučili smo se za najveću kvadraturu, jer želimo pomoći obiteljima koje će ovdje raditi, živjeti i ostati. To je bio naš cilj, jest najskuplji projekt, koji pojedinačno košta oko milijun i 500 tisuća kuna, to su modularne drvene kuće koje su jako učinkovite i koje se rade u Austriji po Alpama, koje imaju izuzetno dobru izolaciju i ušteda energije je 80%.“
U ime domaćina zahvalio se sisački biskup mons. Vlado Košić: „Svi smo ovdje na jednom lijepom događaju na kojem možemo biti Bogu zahvalni, ali zahvalni i ljudima, odnosno našoj bratskoj austrijskoj Biskupskoj konferenciji koja je odlučila preko biskupa Egidija Živkovića provesti ovu donaciju, ovih pet kuća, koje su izvrsne, prostrane i kvalitetne, a koje će poslužiti da se u njih smjeste obitelji koje imaju više djece. Slično smo i mi pokrenuli u Caritasu, nekih tridesetak, ali montažnih manje kvalitetnih kuća koje će isto pomoći barem za neko vrijeme. Također, tu su i kontejneri, oko 200 koji su ušli preko Hrvatskog Caritasa, tu smo dakle sudjelovali i mi kao crkva. Isto tako iz Austrije imamo jednu partnersku udrugu, odnosno „Seljaci pomažu seljacima“, koji su postavili više od trideset tih drvenih kuća, a dvije su i meni obećali za župne kuće u Zrinu i Gori, jer i mi smo kao crkva, odnosno kao svećenici, redovnici ostali i bez crkava, kapela, župnih kuća i samostana. Otprilike u biskupiji je oko pola toga porušeno.“
Obratio se i mons. Egidije Živković, biskup Željezanske biskupije: „Došao sam u moju staru domovinu, zapravo vratio sam se u moju biskupiju, jer Sjeničnjak, a iz tog kraja dolaze moji preci i mnogi gradišćanski Hrvati koji su se pred 500 godina iselili iz ovih krajeva i zato smo mi emotivno vezani uz ovaj kraj i zato ćete razumjeti zašto sam pokrenuo ovu akciju da vam pomažemo. Želim se zahvaliti da smo ovo mogli napraviti da bude dugoročan čin i dugoročna pomoć. Znam da je dugo trajalo, godinu dana, ali vi znate da mi u Austriji ne možemo bez toga da sve bude efikasno, legalno, zakonito i da kada se gradi na tom temelju onda ima i budućnost. Zato mi je stalo do toga da zajedno s Vladom, nadležnim Ministarstvom i mjesnom crkvom, odnosno biskupijom i našom udrugom posložimo ove stvari i molim vas stvarno za razumijevanje i strpljenje. Ako ovaj prototip danas predajemo obiteljima onda sam uvjeren da će ovo jako brzo ići dalje i da ćemo moći onda stvarno kroz ovaj projekt „Krov za Hrvatsku“ stvarno pomoći obiteljima i svima drugima ostalima koji su u potrebi.“
U ime hrvatske Vlade na uručivanju Ugovora bio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, koji se zahvalio na strpljenju i dodao: „Pogotovo tajništvu koje je angažiralo hrvatske projektante i graditelje i svima koji su pomagali ovaj projekt, a nisu trenutno u Hrvatskoj i siguran sam velika većina njih je Hrvata. Ovi projekti napravljeni su upravo onako kako definira hrvatski, odnosno europski zakonodavni okvir i hrvatski, odnosno europski standardi. Svi vi koji ćete preuzeti Ugovore dobit ćete protupotresno stabilnu i sigurnu kuću, energetski gotovo pasivnu. Takvi se projekti i objekti grade diljem Europe, dakle ništa se ovdje dogoditi neće, a što u Europi ili standardima Europe već nije popraćeno. Nije ovo jedinih pet objekata, bit će ih još, idu Javni natječaji, a mi ćemo 28. prosinca objaviti još jedan natječaj, a on je vezan uz izgradnju deset višestambenih zgrada, europskim novcem, zajmovima i iz Državnog proračuna i obnovit će se Banovina.“
