Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
komplimentiuniverzalna

I to je život o komplimentima i samopoštovanju

U današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o komplimentima i samopoštovanju. 


EMISIJA : I to je život

DATUM : 24.siječnja 2020.godine

TEMA : Komplimenti i samopoštovanje  

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju“I to je život“. U današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o komplimentima i samopoštovanju.

Mario: Dan 24. siječanj u svijetu se obilježava kao Dan komplimenata. Recite nam nešto o tome. 

Daša: Danas je Svjetski dan komplimenata! Obilježava se od 1998., a danas predstavlja lijepu priliku da izmamite osmijeh na lice drage osobe. Ništa ne potiče više, ne daje veću energiju, ne čini ljude sretnijima kao iskren kompliment i zahvalnost. Ova inicijativa nije komercijalna, za razliku od primjerice Valentinova, tako da u njoj mogu sudjelovati svi. Zahvalnost se pokazuje riječima, a ne poklonima. 

U Nizozemskoj se Dan komplimenata obilježava od 2011. godine i to na prvi dan ožujka koji je rezerviran za izražavanje zahvalnosti ljudima u našem okruženju koji nam nešto znače i koji su učinili nešto kvalitetno i dobro. Cilj je stvoriti najpozitivniji dan u godini.

Mario: U svijetu su razna iskustva i obilježavaju se razni slični i srodni datumi, zar ne?

Daša: Da, tako je. Na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, u Tokyju je 13. studenog 1998. godine održana konferencija o ljubaznosti i tom je prilikom donesena posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Naglašavajući važnost spomenute deklaracije, upravo je 13. studeni odabran kao Svjetski dan ljubaznosti i obilježava se u cijelome svijetu. Taj dan je prilika da razmislimo o svojim dosadašnjim postupcima, postavljajući se iznad teritorijalnih, kulturoloških ili religijskih granica, te da shvatimo da smo dio globalnog društva jer nismo niti bolji niti lošiji od pripadnika drugih kultura, rasa ili religija.

Svjetski dan ljubaznosti posebno se obilježava u Kanadi, Japanu, Australiji, Nigeriji i Saudijskoj Arabiji, a zadnjih nekoliko godina sve veću popularnost ima i u Indiji, Italiji, Singapuru i Velikoj Britaniji.

Također, prema suvremenoj psihologiji, ljubaznost prema drugima povećava našu sreću. Nasmiješite se i pomozite kolegama, udijelite komplimente prijateljima, poklonite čokoladu, ponudite zagrljaj ili pošaljite poruku dragim ljudima koje dugo niste vidjeli.

Mario: Svi opisani pojmovi su usko povezani i sa samopoštovanjem. Što je samopoštovanje? 

Daša: Način  na koji se vidimo, što mislimo o sebi, koliko se cijenimo, koliko mislimo da vrijedimo. Sliku o sebi stvaramo cijelog života. Samopoštovanje nije odraz samo vlastitih procjena nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje volimo i koje su nam važne.

Svi imamo određene sposobnosti i vještine, bilo da je riječ o talentu u nekom sportu, pisanju priča i poezije, dobru pažnju kod slušanja prijateljevih problema, smisao za pričanje viceva, kulinarske sposobnosti, koncentraciju u učenju …, no, da bi uopće dobili priliku predstaviti svoje sposobnosti svijetu, odvažiti se krenuti koristiti te sposobnosti i nastojati uspjeti u svojim ciljevima, jako je bitno da i mi vjerujemo u to da smo sposobni i vješti u tome što činimo, radimo, želimo postići.

Mario: U svakodnevnom životu susrećemo se s osobama visokog i niskog samopoštovanja. Pojasnite nam u čemu je razlika.

Daša: Osoba visokog samopoštovanja: Osjeća da zaslužuje lijepe stvari, Priznaje si da vrijedi unatoč manama, Više ustraje u postizanju cilja, Optimističnija je, Lakše se nosi s kritikama i lošim stvarima, Sretnija je, zadovoljnija, fizički i psihički zdravija, Otpornija je na stres, Učinkovitija je

Osoba niskog samopoštovanja: Misli da je slaba, neadekvatna, Nesigurna, sumnja u sebe, Često se kritizira, Boji se da će je drugi odbaciti, Često nema osjećaj da vrijedi, Boji se da će ostaviti loš dojam, da neće uspjeti, Lakše odustane, Više je zabrinuta, Manje je učinkovita.

Osobe niskog samopoštovanja: Teže zapaze pohvalu, Ne vjeruju u iskrenost pohvale, Brzo ju zaborave i umanjuju značaj.

Mario: Možemo li pokušati definirati uzroke niskog samopoštovanja?

Daša: Uzroci su : Nedostatak pozitivnih iskustava, Premalo pohvala, topline i privrženosti, Važnost pohvale u odgoju, Previše negativnih iskustava, Traume, zlostavljanja, Česte nevolje i stres, Previše kažnjavanja i kritika

Mario: Postoje i razne predrasude o samopoštovanju. Pojasnite nam ih na nekim životnim primjerima.

Daša: Neki ljudi misle da dobro samopoštovanje ili visoko samopoštovanje, znači biti pun sebe, bahat, arogantan i sl. To nema veze jedno s drugim. Osobe s dobrim samopoštovanjem nemaju potrebu da im drugi govore koliko su super zato jer se već osjećaju dobro sa samim sobom.

Kada je riječ o nasilju, činjenica je da sobe koje napadaju i vrijeđaju druge, imaju nisko mišljenje os sebi i nisko samopoštovanje. Na taj način „bildaju“ svoj samopoštovanje jer žele uvjeriti druge da su superiorni i iznad ostalih (a čim netko ima potrebu dokazivati se da je superioran, često je to zbog toga što se ne osjeća OK sa sobom). Puno je dobrih stvari vezano za visoko samopoštovanje – osjećaš se dobro, odvažiš se na pozitivne izazove u životu, odnosiš se prema drugim osobama kao jednakima i osjećaš se opušteno u svakodnevnim situacijama. Visoko samopoštovanje ne postiže se preko noći – to je nešto na čemu se radi i za što treba određeno vrijeme.

Mario: Kako si možemo pomoći? Kako povećati samopoštovanje?

Daša: Važno je prihvatite sebe i početi raditi na sebi u mentalnom i socijalnom smislu. Prestanite davati prednost manama. Jačajte svijest o vrlinama à što kod sebe volite, što ste postigli, što drugi kod vas cijene, kako bi vas opisala osoba koja vas voli. Koje negativne osobine nemate. Smanjite samokritičnost. Koristite blaže izraze. Smanjite prevelika očekivanja od sebe à povećanje zadovoljstva. Uočite svoje vrijednosti.

Nabrojite svoje pozitivne osobine: One koje kod vas drugi ljudi cijene, koje su vam pomogle da preživite nevolje i opasnosti, da ostvarite ciljeve, pomognete drugima i osjećate se dobro, sretno i ponosno. Naučite primati i davati pohvale. Naučite se nositi s kritikama. Prihvatite kritiku ne kao činjenicu, nego kao nečije mišljenje, s kojim se vi ne morate složiti. Kritika treba biti usmjerena na konkretno ponašanje, a ne na osobu u cjelini. Ne uspoređujte se s drugima. Otkrijte pogreške u mišljenju. Crno-bijelo mišljenje, “sve”, “nikad”. Katastrofiziranje. Negiranje +, usmjerenost na –. “trebati” i “morati” . Bavite se aktivnostima u kojima uživate. Skretanje pažnje s negativnih misli. Osjećaj zadovoljstva. Osjećaj uspješnosti à povećanje samopoštovanja 

Mario: Znamo da postoje ljudi koji imaju kompleks manje vrijednosti, pa su nesigurni, povlače se iz društva, imaju nisko samopoštovanje i lošu sliku o sebi. No, postoji i kompleks više vrijednosti?

Daša: Prisutnost kompleksa više vrijednosti vidljiva je i na razini cijelih društava, poput njemačkog pod nacističkim režimom, ali i modernog američkog.

Studija o matematičkim sposobnostima iz 1989. usporedila je studente iz osam država. Američki su završili na posljednjem mjestu, a korejski na prvom. Istraživači su tražili od studenata i da sami sebe ocijene koliko su dobri u matematici. Amerikanci su zauzeli prvo, a Korejci zadnje mjesto. U skladu s prevladavajućom individualističkom ideologijom, koja Amerikancima od malena ulijeva uvjerenje da su najbolji i najjači, a u neskladu sa stvarnošću.
Isto tako, društveni postupci usmjereni na davanje prednosti podobnosti, a ne znanju i sposobnosti – ulijevanje lažnog, nezdravog samopouzdanja drugima, neovisno o njihovim sposobnostima i ljudskoj kvaliteti – rade neopisivu štetu društvu, jer navode i one koji su nesposobni da počnu vjerovati u svoje nepostojeće sposobnosti.

Kompleks više vrijednosti se često primjećuje kod ljudi koji slijepo vjeruju u neki veći obim kapaciteta i mogućnosti. Najlakše se prepoznaje u neograničenim željama i prema sebi i prema drugim ljudima. Čudno oblačenje, omalovažavanje ostalih, muškost u ponašanju kod žena i ženstvenost u ponašanju kod muškaraca, loše ponašanje, egoizam, želja za druženjem sa važnim osobama, ogovaranje drugih – su neke od osobina koje su jako izražene kod ljudi sa ovim kompleksom.

Srdžba, žudnja za osvetom, stalna tuga, navika da se glasno smije, nepažnja kada slušaju nekoga, prevelik izljev osjećaja su opet neke vrste ponašanja koja iz kompleksa niže vrijednosti prelaze u kompleks više vrijednosti.

Mario: Što je s ljudima koji ne znaju primiti komplimente? 

Daša: Iako je riječ o lijepim i pohvalnim riječima na naš račun, nerijetko se događa da ne znamo adekvatno reagirati na njih, što može izazvati mnoge neprilike u komunikaciji s okolinom. Komplimenti (ako su naravno iskreni) su ono što bi svaka osoba trebala primiti pozitivno i prirodno na njih reagirati, otvorena srca i sa zahvalnošću, ali nam se često događa suprotno – da se ponašamo potpuno neprimjereno.

Unatoč tome što su to pohvale na račun našega izgleda, ponašanja, rada i sl. – dogodi se da ne znamo primati komplimente. Razlog se najmanje krije u tome što nismo sigurni jesu li ti komplimenti iskreni ili tek puko ulagivanje i površan način komunikacije, nego u nama samima i načinu na koji se odnosimo prema sebi, kao doživljavamo sebe i svoje mane, vrline, izgled – znači u našem samopouzdanju.

Mnogi od nas nisu primali pohvale od svojih roditelja i najbližih dok su odrastali, nego su nailazili na šutnju ili kritiku, pa ih komplimenti u kasnijoj dobi samo zbunjuju i ne znaju kako bi reagirali, što govori i o razini njihova samopouzdanja i prihvaćanja sebe. Nerijetko ovakav odgoj nosi i pretjeranu samokritičnost i želju za perfekcionizmom. Jer, ako imamo lošu sliku o sebi i svome izgledu, ne prihvaćamo sebe kakvi jesmo, teško da ćemo znati prihvatiti i kompliment druge osobe, pa onda automatski uzvraćamo kompliment da bismo skrenuli pažnju sa sebe ili umanjujemo izrečene pohvale ili pak svoj osobni doprinos u njima. Zna se dogoditi i da kada nam netko udijeli kompliment odmah imamo potrebu spomenuti neku negativnost o sebi – manu, propust i sl.

Mario: Kako tada reagira naše tijelo, što nas izdaje? 

Daša: Nemali je broj onih žena i muškaraca koji odmah pocrvene kada dobiju kompliment ili bilo kojim drugim signalom tijela i govora pokazuju kako im je neugodno primiti pohvalu. Iza toga se krije naša nelagoda jer smo u centru pažnje i jer je netko toliko usmjeren na nas. Riječ je opet o neprihvaćanju sebe. Tada reagiramo obrambeno – zatvarajući se u sebe i ne govoreći ništa ili se opravdavajući.

Mario: Kako još ljudi reagiraju na komplimente? 

Daša: Neke osobe komplimenti obvezuju, naročito to dolazi do izražaja kod posla – kada nam netko kaže da smo nešto dobro napravili, da to radimo najbolje, da smo nezamjenjivi. To može stvoriti otpor kod nas jer imamo osjećaj da je izrečeni kompliment obveza i odgovornost, pa bismo onda trebali biti uvijek jednako dobri i uspješni. Perfekcionisti su često osobe koje ovako reagiraju na pohvale.

Mnogo puta doživljeno razočaranje, lažna obećanja ili pak izdaja mogu rezultirati nepovjerenjem prema drugim osobama, pa čak i kada govore komplimente i krajnje su dobronamjerni prema nama. Uvijek smo skloni misliti da se iza tih komplimenata krije neki trik ili da osoba to radi iz interesa.

Mario: I što reći na kraju … 

Daša: Baš zato što kompliment pokazuje našu želju da razgovor skrenemo s uobičajenih tema, on može uzrokovati i neželjenu reakciju. Najčešće se to događa na radnom mjestu. Ondje ste u položaju da se nadmećete s kolegama, pa i teže prigušujete agresivnost. Zato, tvrde stručnjaci – kompliment na radnom mjestu može postići suprotan efekt “Što li se iza toga krije?”, najčešća je reakcija osobe kojoj ste ga uputili, i to zato što će vam rijetko povjerovati da to doista i mislite. Naša reakcija na kompliment ponešto nam govori i o tome što sami o sebi mislimo. Ako nekoj manekenki kažete da je lijepa, ona će to radosno prihvatiti, ali ako to kažete ženi koja nije zadovoljna svojim izgledom, ili čak misli da je ružna, ona će kompliment shvatiti kao porugu. Stoga reakcija na kompliment otkriva i skrivenu nesigurnost u sebe. Takve osobe uvijek se nađu u čudu kad im netko izrekne kompliment jer ne mogu ni na trenutak prihvatiti ulogu protagoniste. One obično podcjenjuju vlastite sposobnosti, pa kompliment u njih izaziva nelagodu. Najčešće se na kompliment zacrvene, a potom se ukrute i zauzmu obrambeni stav.

Mario: I kako prihvatiti kompliment? 

Daša: Vježbajte najjednostavniji odgovor na kompliment i recite: „Hvala“; „Mnogo mi to znači“ ili „Cijenim to“ – bez dodatnih opravdavanja i pojašnjavanja.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X