Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
napadpppetrinja25092020

Obilježena 30. obljetnica napada na Policijsku postaju Petrinja 28. rujna 1990. godine

PETRINJA – U sklopu petrinjskih rujanskih „Dana sjećanja“, ispred Policijske postaje Petrinja zapaljene su svijeće u spomen na 28. rujna 1990.godine. Na sam događaj podsjetio je Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje.

„Ovaj događaj koji se dogodio 27./28. rujna 1990.godine zaista je poseban, zato što je ovo prvi oružani sukob pobunjenih Srba, to jest radikalnog krila SDS-a Petrinja koji je rezultirao time da su oružano napali Policijsku postaju u pokušaju oduzimanja oružja tadašnjeg rezervnog sastava Milicijske stanice Petrinja, kasnije Policijske postaje. Ono što je još znakovito je da je prvi ranjeni policajac bio ovdje u Petrinji, to je Josip Božičević“, podsjetio je Darko Dumbović.

Dodaje kako su svi ovi događaji pokazivali da je pučanstvo srpske nacionalne manjine krenulo u oružane pripreme za ono što se kasnije događalo u 1991. godini. „Tada sam imao nepunih 20 godina, onda ne razmišljaš ni o čemu. Bio sam u civilu ovdje, još uvijek nisam bio formalno pripadnik MUP-a, te sam nakon tjedan dana pristupio u MUP, a tada smo tu bili pozvani od ondašnje organizacije lokalne vlasti, HDZ-a koji je to tada radio i obnašao, da se nađemo ovdje u ispomoći policajcima koji su ovdje bili i koji su kasnije mnogi od njih bili naše kolege. S druge strane, mi smo bili grupirani, nije bilo straha, bilo je uzbuđenja. Ponavljam 20 godina, ne razmišljaš o tome da možeš nastradati, koje su političke konotacije događaja, to nama nije bilo niti jasno, bitno je samo da su Srbi napali Policijsku postaju Petrinja“, zaključio je Dumbović.

Kod Spomen obilježja na Policijskoj postaji Petrinja, brojna izaslanstva su upalila svijeće, a isto je učinio i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović. „Dani su sjećanja da bi se sjetili svih koji su stvarali Domovinu i kada pogledamo što je Petrinja u tim našim rujanskim danima i onda možemo doći sa ponosom i sjetiti se onih najbližih kojih nemamo, koji su bili naši suborci i u uoči Svetog Mihovila zahvaliti se svima policajkama i policajcima, svim obiteljima, koji su dali taj ogroman doprinos. Policija je u Domovinskom ratu ovdje odigrala ogromnu ulogu, da ne kažemo da su oni među prvima bili i ostali. Sjetimo se samo svih pričuvnih sastava i iz tih pričuvnih sastava su se stvorile ostale postrojbe“, istaknuo je Dumbović.

Zahvalio se policajcima na svemu što čine danas u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. „Kada ti isti policajci su proisteklih iz Domovinskog rata, to je onda snažnija generacija. Danas Petrinja i cijeli sustav sigurnosti funkcionira na takav način da imamo sve standarde, imamo tu sigurnost da su odlični partneri svakom čovjeku, svakoj kući i Gradu Petrinji. Kada pogledamo da smo prije par godina bili jedan od najsigurnijih gradova, onda se može reći samo jedno veliko hvala svim policajkama i policajcima. Neka i dalje Sveti Mihovil bude ta naša svetinja za sve naše policajce koji su izabrali sebi tog zaštitnika koji definitivno skrbi duhovno i sve ostalo što proživljavamo kao građani i policajci u suživotu“, zaključio je Dumbović.

Na kraju, molitvu je predvodio don Ivo Borić, kapelan Policijske uprave sisačko-moslavačke koji je ujedno u Župnoj crkvi Svetog Lovre u Petrinji služio i svetu misu zadušnicu. U glazbenom paviljonu petrinjskog Gradskog parka svi okupljeni mogli su razgledati i prigodnu izložbu fotografija autora Borisa Savića.

U Domovinskom ratu poginula su 762 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, 27 ih je nestalo, dok ih je više od 3500 ranjeno. Poginuli pripadnici ratne Policijske postaje Petrinja su: Đuro Lovreković, Ivica Bugarin, Đuro Horvat, Mato Horvat, Ivica Mrazovac, Boris Medved, Andrija Rokić, Darko Ćorak, Branko Mareković, Ivan Palaić, Marijan Horvatinec, Ivan Mlađenović, Zdravko Marinović i Joso Galijan.

U noći 27. rujna 1990. godine oko 21 sat i 30 minuta kod „Finela“ u Mošćenici izvršen je oružani prepad na tri policijska vozila koja su prevozila dugo i kratko naoružanje pričuvnog sastava policije iz Petrinje u Sisak. Teroristička skupina (oko 20 pripadnika radikalnog krila SDS-a) koja je izvršila oružani prepad prethodno je inscenirala prometnu nesreću. U trenutku zaustavljanja pred policijsku kolonu izašao je Branko Polimac (tada predsjednik petrinjskog SDS-a)  i zahtijevao da mu se preda naoružanje. Nakon prijetnje zapovjednika Martina Stašćika da će naoružanje pripremljenim eksplozivom dići u zrak teroristi su dopustili da se isto vrati u skladište policijske postaje Petrinja. Unatoč dogovoru (Stašćik – Polimac) aktivnosti terorista nisu prestale već su se nastavile. Tako je grupa oko 2 sata i 30 minuta upala u Centar za zaštitu od požara i aktiviranjem sirena uputila poziv pripadnicima SDS-a na okupljanje ispred policijske postaje Petrinja. Velikosrpska provokacija pretvorila se 28. rujna u oružani ustanak. Do jutra su iz okolnih mjesta sa 20-ak autobusa dovezeni aktivisti SDS-a koji su se okupili ispred policijske zgrade. Na raskršću u Mažuranićevoj ulici poprečno je parkiran kamion natovaren ciglom koji je  blokirao ulicu za promet. Dok su se pred policijskom postajom vodili pregovori, na ulazu u Petrinju oko 11 sati okupljeni u Brestu čekali su pripadnici specijalne policije iz Lučkog, predvođeni zapovjednikom Markom Lukićem.

Nakon demonstriranja sile i dobro poznatih uzvika „Ovo je Srbija“, dio je Srba provalio u policijsko dvorište i to izravno na garažna vrata broj osam koja su se koristila za skladištenje naoružanja što su demonstranti točno znali. Međutim, na njihovo iznenađenje traženog naoružanja nije bilo, jer je prema zapovijedi Martina Stašćika na povratku u policijsku stanicu ostalo u parkirnim vozilima spremno za transport. Pobunjena srpska masa uzela je nešto osobnog oružja koje se nalazilo u skladištu broj osam i povukli su se na ulicu ispred postaje, gdje su kamenjem gađali ploču policijske postaje, jer je na sebi imala hrvatski grb kao i policajce koji su radili na osiguranju postaje. Naposljetku intervencijom zapovjednika Stašćika dio oružja im je oduzet.

Ovaj nemili događaj  prvi je otvoreni oružani napad, teroristički čin protiv legalnih institucija Republike Hrvatske, napad na ustavnopravni poredak od proglašenja samostalnosti. Demonstranti su te kritične zgode napali ekipu tadašnje Televizije Zagreb Mihajla Gajdeka i Zdravka Strižića. Nakon što su pretučeni, demonstranti su im oduzeli kameru i drugu opremu te oštetili vozilo.  Pred postajom su zapalili moped kojim se dovezao Borislav Bešlić.

Budući se demonstranti nisu razilazili ni nakon više poziva policije, koja je ojačana policajcima iz Siska, uslijedila je intervencija te rastjerivanje mase ispaljivanjem suzavca od strane u međuvremenu pridošlih specijalnih policijskih snaga i pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika  iz Zagreba pod vodstvom generala Marka Lukića. Dio demonstranata je preskočio ogradu i pobjegao u krug tadašnje kasarne JNA, a drugi su se razišli. Dio njih je otišao u tadašnju kasarnu JNA „Vasilj Gačeša“ gdje su tobože tražili zaštitu. Posebice je za istaknuti da je pred postajom ranjen  Josip Božičević, pripadnik Prvog hrvatskog redarstvenika. Od ovog dana u petrinjskoj postaji ostaje raditi dvadesetak policajaca iz Prvog hrvatskog redarstvenika.

  • Image00001
  • Image00002
  • Image00003
  • Image00004
  • Image00005
  • Image00006
  • Image00007
  • Image00008
  • Image00009
  • Image00010
  • Image00011
  • Image00012
  • Image00013
  • Image00014
  • Image00015
  • Image00016
  • Image00017
  • Image00018
  • Image00019
  • Image00020
  • Image00021
  • Image00022
  • Image00023
  • Image00024
  • Image00025
  • Image00026
  • Image00027
  • Image00028
  • Image00029
  • Image00030
  • Image00031
  • Image00032
  • Image00033
  • Image00034
  • Image00035
  • Image00036
  • Image00037
  • Image00038
  • Image00039
  • Image00040
  • Image00041
  • Image00042
  • Image00043
  • Image00044
  • Image00045
  • Image00046
  • Image00047
  • Image00048
  • Image00049
  • Image00050
  • Image00051
  • Image00052
  • Image00053
  • Image00054
  • Image00055
  • Image00056
  • Image00057
  • Image00058
  • Image00059
  • Image00060
  • Image00061
  • Image00062
  • Image00063
  • Image00064
  • Image00065
  • Image00066
  • Image00067
  • Image00068
  • Image00069
  • Image00070
  • Image00071
  • Image00072
  • Image00073
  • Image00074
  • Image00075
Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X