U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o ljubavi (Valentinovo je prošlo, ali ljubav nam je potrebna svakog dana u životu) – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 18.veljače 2022.godine
TEMA : Ljubav
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o ljubavi (Valentinovo je prošlo, ali ljubav nam je potrebna svakog dana u životu) – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
Mario: Ljubav – što je to?
Daša: Obilje je definicija i tumačenja ljubavi – i svatko je od nas doživljava na različite načine. Meni se osobito sviđa ovo poimanje Ericha Fromma koji navodi slijedeće: „Nezrela ljubav kaže: volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: trebam te jer te volim.“ Prava ljubav uključuje postojanje strasti, intimnosti i odanosti. Kada govorimo o ljubavi imamo još raznih varijacija na temu, a to su:
Sviđanje – postojanje pretežno samo intimnosti
Zaljubljenost – postojanje pretežno samo strasti
Prazna ljubav – postojanje pretežno samo odanosti
Romantična ljubav – postojanje pretežno samo intimnosti i strasti
Prijateljska ljubav – postojanje pretežno samo intimnosti i privrženosti
Zaluđenost – postojanje pretežno samo strasti i odanosti
Mario: Možemo li u ljubavnoj vezi ili odnosu postati bolji partner ili partnerica?
Daša: Definitivno možemo postati bolji/a partner/ica, no pravo pitanje je želimo li?
Jedna od stvari koju bismo u sebi mogli osvijestiti, a koja može voditi do veće kvalitete nas kao partnera/ice u odnosu, jest naš tip privrženosti, tj. način vezivanja s partnerom/icom. Privrženost se pokazala važnom za objašnjenje mnogih doživljaja i ponašanja koji ukazuju na više ili manje funkcionalnu prilagodbu pojedinaca prema partneru/ici. Pojedinci mogu razviti četiri tipa privrženosti: sigurni, zaokupljeni, odbijajući i plašljivi. Važno je znati koji tip privrženosti imamo jer svojim tipom privrženosti utječemo na partnera i na dobrobit cijelog intimnog romantičnog odnosa. Samopoštovanje pojedinca koji je u intimnom romantičnom odnosu povezano je sa strašću, odanosti i intimnosti. Drugim riječima, pojedinci koji imaju veće samopoštovanje vjerojatnije je da u intimnom romantičnom odnosu iskazuju veću strast, veću intimnost, te da su odaniji svojem/joj partneru/ici.
Mario: Treba li nam partner/ica čitati misli i znati što želimo i mislimo? Treba li znati koje su naše potrebe, želje, očekivanja?
Daša: To je naša odgovornost. Mi bismo trebali reći za čime imamo potrebu, za čime imamo želju, koja su naša očekivanja. Ljutiti se na svojeg/ju partnera/icu jer nam ne zadovoljava pojedinu potrebu, želju ili očekivanja, a bez da smo mu/joj to precizno i jasno rekli, ne vodi ničemu dobrom. Drugim riječima, time svojeg/ju partnera/icu udaljavamo od sebe. U konačnici, cilj nam je da se još više približimo i postanemo intimniji sa svojim/om partnerom/icom, a ne da se međusobno udaljujemo. Razgovarajmo o svojim potrebama, željama, očekivanjima, planovima sa svojim/om partnerom/icom jer ćemo se na taj način još više upoznati, povezati i učvrstiti naš odnos. Preporuka je od samog početka odnosa biti otvoren i komunicirati svoje potrebe, želje, snove … Svatko od nas ima biološke potrebe kao što su spavanje, hrana, disanje, eliminacija štetnih tvari … No, imamo i osnovne emocionalne potrebe. Prema Williamu Glasseru one su: ljubav, sloboda, moć, zabava. Svaku navedenu potrebu potrebno je svakodnevno podmiriti.
Mario: Da li se naš romantičan odnos mijenja tijekom života ili je to neka konstantna statična pojava?
Daša: Svaki intimni romantični odnos prolazi kroz različite faze. Ne doživljavamo svoj odnos i ne ponašamo se isto prema svojem/oj partneru/ici prvi tjedan službene veze i nakon 30 godina braka, kada možda već imamo i unuke. Kako se još bolje povezati i razviti intimnost sa svojim/om partnerom/icom? Važno je razgovarati i međusobno se slušati. Donosimo neke od mogućih tema o kojima se može razgovarati, a koje su važne za održanje stabilne i bliske veze:
Koji su tvoji strahovi? Čega se bojiš? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Čemu se nadaš u svojem životu? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Koji su tvoji snovi? Što želiš postići za 5 – 10 godina? Gdje se vidiš u bližoj i daljoj budućnosti?
Što te čini sretnim? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Što te ljuti? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Što te frustrira? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Na što si ponosan? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Kada si nesretan? U našem odnosu? U našoj obitelji? Na poslu?
Što misliš, kakva će nam biti djeca? Imaš možda kakve strahove? Nadaš se nečemu? Koje vrijednosti želiš prenijeti našoj djeci?
Što ti je trenutno najstresnije u tvojem životu? Reci mi nešto više o tome?
Što bi volio promijeniti na sebi, a da nije nešto fizički?
Gdje bi volio sve putovati? Zašto? Kako bi izgledala kuća/stan iz tvojih snova za nas i našu obitelj?
Koji je tvoj posao iz snova? Zašto?
U kakvim si odnosima s užom i daljom rodbinom? S kim bi volio popraviti odnose?
Opiši mi svoj idealni godišnji odmor.
Naravno, o svemu ovom se razgovora postepeno, kada se s obje strane ukaže prilike, više puta tijekom života. To je obostrani razgovor, ne ispitivanje na osuđeničkoj klupi.
Mario: Koja su obilježja komunikacije onih nesretnih i nezadovoljnih parova?
Daša: Tu postoje značajne individualne razlike, ali ima i onih komunikacijskih pojava i oblika koji se javljaju gotovo redovito. Identificirao je četiri načina komunikacije koja bismo svakako trebali izbjegavati prilikom razgovora s našim/om partnerom/icom. Nazvao ih je 4 Jahača Apokalipse jer je takav način komunikacije iznimno štetan za odnos i ako se ne ukloni, može voditi u razvod braka i odnosa. Oni su:
- Kriticizam – „Ti nikada ništa dobro ne napraviš.“ „Stalno ponavljaš iste pogreške.“
- Prijezir – Kolutanje očima, pogrdno nazivanje, ismijavanje, neprijateljski humor, ironičnost.
- Obrambeni stav – Okrivljivanje partnera za loše stvari, glumljenje žrtve i sl.
- Povlačenje/podizanje zida – Prestanak i izbjegavanje komunikacije.
Mario: Neki ljudi navode da im se je s vremenom uvukla monotonija u bračni život – o čemu se tu zapravo radi?
Daša: Intimni romantični odnosi mijenjaju se tijekom vremena. Mogu izgubiti ljepotu i spontanost koju su imali u ranijiim fazama. Primjerice, najčešće se najviše trudimo na početku veze. Izlazimo u kino, kazalište, na kave, na izlete, na roštilje. Nakon nekog vremena, postajemo ljeniji, ne izlazimo više toliko i ne zabavljamo se na iste načine kao ranije u vezi. Moguće je da sada s partnerom/icom samo gledamo filmove kod kuće i uopće ne izlazimo iz stana/kuće. Vrlo je lako uhvatiti se u rutinu u kojoj se počinjemo nesvjesno ponašati na nama neželjeni način. Zasićenje odnosom ili monotonija može negativno djelovati na naš odnos. Evo nekoliko prijedloga kako se izvlačiti iz monotonije bračnog odnosa:
Korak1: Svatko za sebe (vi i partner) napišite na papiriće sve aktivnosti u kojima uživate (primjerice, posjet muzeju, odlazak u kazalište, zajedničko kuhanje ručka, gledanje filmova, ribolov, kartanje …)
Korak 2: Zajedno prokomentirajte sve napisane aktivnosti. Ako mislite da neku aktivnost ne možete provesti (primjerice, gledanje utakmice ili cjelodnevni odlazak u shopping), objasnite partneru/ici zašto ne možete sudjelovati u toj aktivnosti.
Korak 3: Sve ostale papiriće, tj. aktivnosti s kojima se osjećate dobro, presavinite i spremite u jednu lijepu kutiju. Kutiju možete prethodno i dodatno oplemeniti: ukrasiti salvetnom tehnikom ili sl. da bude ljepša i privlačna.
Korak 4: U petak popodne ili jedan dan kada ćete imati slobodno vrijeme, iz kutije izvucite jedan papirić. Korak 5: Tijekom vikenda zajednički napravite aktivnost s papirića.
Korak 6: Svaki tjedan/petak izvucite po jednu aktivnost, te je skupa realizirajte. Tijekom vremena u kutiju dodajte nove aktivnosti.
Ponekad ćete vjerojatno izvući i aktivnost koja vam se neće svidjeti ili vam nije omiljena, no dajte sve od sebe, potrudite se i prepustite druženju s partnerom/ partnericom. Imajte na umu da kroz različite zajedničke aktivnosti ulažete u sebe i svoj odnos s partnerom.
Mario: Nekim odnosima se dogodi i pojava preljuba – što je zapravo preljub?
Daša: Možemo se složiti kako će ljudi smatrati preljubom čin u kojem naš partner/ica ima intimne odnose s nekom trećom osobom. No, mnogi pojedinci ne smatraju preljubom isključivo sintimne aktivnosti. Postavite sebi i svojem/joj partneru/ici sljedeća pitanja kako bi se u budućnosti izbjegli mogući konflikti i nesporazumi, te kako bi otkrio/la što vi, a što vaš partner smatrate preljubom:
Je li preljub dopisivanje (Messenger, Viber, Whatsapp…) s osobom suprotnog spola?
Je li preljub odlazak na kavu s osobom suprotnog spola?
Je li preljub ručak/večera s osobom suprotnog spola? Kako ga doživljavamo kada se odvija za vrijeme pauze na poslu, a kako se odvija u večernjim satima?
Je li preljub plesanje na svadbi ili nekoj drugoj prilici (klubu) s osobom suprotnog spola?
Je li preljub maštanje o drugoj osobi?
Je li preljub posjedovanje slike s bivšim partnerom/icom na Facebooku, u novčaniku, na polici? Je li preljub koketiranje s drugom osobom?
Je li preljub hvaljenje fizičkog izgleda druge osobe?
Je li preljub gledanje i komentiranje osoba drugog spola dok skupa hodamo ulicom?
Je li preljub gledanje pornografije? Je li preljub dopisivanje s bivšim/om partnericom? Je li preljub skrivanje istine, primjerice kada nas netko pozove na kavu, a mi to ne želimo reći svojem/joj partneru/ici?
Ima puno situacija koje ljude doživljavaju kritično i rizično kada se promišlja ili propituje o preljubu.
Mario: Je li moguće izbjeći stres u današnjem ubrzanom načinu života?
Daša: Stres može izazvati neki mali događaj poput zvuka alarma koji nas budi ujutro, vožnja kroz prometnu gužvu do posla, nedostatak mlijeka za kavu koju pijemo svako jutro… Neki veliki događaj poput smrti člana obitelji, gubitak posla… Također, stres može predstavljati i pozitivan događaj kao što je ulazak u brak, rođenje i dolazak djeteta u obitelj, preseljenje u novi i bolji stan, kuću… Kao što možemo vidjeti, nemoguće je izbjeći stres, koliko god se trudili i pokušavali. No, postoje načini kako si možemo sami pomoći: nađite svrhu u svemu što radite; pogledajte svijet s pozitivne strane; razmislite imate li previsoka očekivanja; podsjetite se kao uvijek u životu postoji nekoliko mogućnosti izbora; budite podrška i tražite podršku partnera; razgovarajte … I poruka za kraj: „ZAMKA SE KRIJE U TOME ŠTO JE LAKO POBRKATI POŽUDU I LJUBAV“ – držimo se ljubavi …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
