Međunarodni dan civilne zaštite službeno se obilježava 1. ožujka. Opća skupština Ujedinjenih naroda 1990. proglasila je taj datum Međunarodnim danom civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. godine s radom počela Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Odlukom Vlade RH, ovaj se datum od 1992. godine u Hrvatskoj ujedno obilježava i kao Dan civilne zaštite Republike Hrvatske, što je definirano i Zakonom o sustavu civilne zaštite RH.
Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama (poput potresa 2020. na našem području) te otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Lanjski izazovi – poplave, olujna nevremena, požar na deponiju…
U osvrtu na proteklu godinu, iz Ravnateljstva civilne zaštite (RCZ) podsjećaju kako je sinergijom svih operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite, uz neizostavnu pomoć građana, Hrvatska uspješno obranjena od povijesnih vodostaja naših nabujalih rijeka. Među ostalim, pripadnici civilne zaštite borili su se i s posljedicama nezapamćenog nevremena kao i velikim požarom na deponiju plastike u Osijeku.
„Što se tiče aktivnosti RCZ-a vezano uz nepovoljne vremenske uvjete, posebice tijekom veljače, svibnja, srpnja i kolovoza 2023. godine, za istaknuti je kako je reakcija RCZ-a i sustava civilne zaštite bila promptna i profesionalna, osobito u dijelu od ranog uzbunjivanja, prije samog nastanka nepovoljnih vremenskih uvjeta, pa sve do pripravnosti i odgovora na nastanak izvanrednih događaja, poduzimajući mjere i aktivnosti u cilju zaštite života stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.“
Uloga županijskih centara 112 i SRUUK-a
Naglašavaju pri tom značaj županijskih centara 112 i Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).
„Županijski centri 112 su tijekom 2023. primili više od 1,9 milijuna poziva, od čega je gotovo 70 posto bilo namjenskih, što svjedoči o važnosti ovog sustava u pružanju pomoći građanima u hitnim situacijama. Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama testiran je i pokazao se uspješnim, omogućavajući brzu reakciju na potencijalne prijetnje. Kroz različite kanale komunikacije, građani su na vrijeme obaviješteni o opasnostima i uputama za postupanje te su poslane SRUUK poruke građanima na ugroženim područjima, što je dodatno doprinijelo sigurnosti i zaštiti života i imovine.“
Poruke Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama, lani su poslane za područje općina Brdovec i Hlebine radi opasnosti od poplava, kao i za područje grada Osijeka i općina Tordinci i Borovo zbog opasnosti od onečišćenja zraka. Također, SRUUK obavijesti poslane su i hrvatskim građanima na ugroženim područjima izvan teritorija RH, u Maroku i Izraelu. U 2024. godini, SRUUK je korišten u siječnju, temeljem odluke DHMZ-a, kada su poruke poslane građanima u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji te zapadnom i jugozapadnom dijelu Karlovačke županije, zbog najave obilnog snijega, olujnog vjetra i zapuha.
Edukacija – ključna u podizanju svijesti o rizicima i pravilnom postupanju u kriznim situacijama
Edukacija je, kažu, bila ključna u podizanju svijesti o rizicima i pravilnom postupanju u kriznim situacijama. Provedene su brojne edukacije o minskoj opasnosti, civilnoj zaštiti te edukativne kampanje koje su obuhvatile tisuće ljudi diljem Hrvatske.
„Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, školama i udrugama, širili smo znanje i promovirali važnost pripremljenosti za izvanredne situacije, a kroz projekt SEE ME – Sigurni i jednaki u hitnim situacijama napravili dodatan korak ka izjednačavanju prava i mogućnosti osoba s invaliditetom u hitnim situacijama.“
Provedeno je tako 295 edukacija i 6 predstava o minskoj opasnosti koje su obuhvatile 16 000 osoba. Iz područja civilne zaštite educirano je više od 23 600 djece. U 21-om hrvatskom gradu više od 2800 učenika usvojilo je znanja u prvoj nacionalnoj kampanji „Usvoji znanja da šteta bude manja“. Područni uredi Civilne zaštite proveli su pak osposobljavanja za 92 člana stožera Civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i 229 povjerenika CZ-a i njihovih zamjenika.
Vježbama do bolje pripravnosti, brže reakcije i koordinacije sustava
Iz Civilne zaštite naglašavaju i važnost provođenja vježbi koje su unaprijedile pripravnost, brzu reakciju i koordinaciju sustava.
„Provodili smo vježbe sustavno i učinkovito, a kroz simulacije različitih scenarija, stečeno je dragocjeno iskustvo i osnažene sposobnosti reagiranja u stvarnim situacijama čime jačamo i otpornost zajednice na izazove prirodnih katastrofa i drugih nepredviđenih događaja.“
U tijeku provedba 13 projekata ukupne vrijednosti 260,1 milijuna eura
Trenutno je u tijeku provedba projekata ukupne vrijednosti 260,1 milijuna eura, uključujući rescEU projekte koji se odnose na daljinski upravljane sustave za KBRN(kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu) dekontaminaciju, razvoj i održavanje KBRN zaliha i razvoj zaliha za borbu protiv prekograničnih prijetnji zdravlju, nabavu i održavanje kapaciteta za zbrinjavanje ljudi (kontejneri i šatori za smještaj cca 1000 ljudi) te nabavu kanadera.
Nabavom daljinski upravljanih sustava za KBRN dekontaminaciju te nadogradnjom postojećih, Republika Hrvatska će imati ukupno 9 robota – 6 novih velikih za dekontaminaciju i 3 manja nadograđena robota čistača te će tako biti jedina europska zemlja koja će imati te sposobnosti. Svi kapacitet nabavljeni kroz rescEU bit će na raspolaganju u slučaju potrebe međunarodne pomoći, čime se pridonosi jačanju otpornosti EU na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe, navode iz RCZ-a.
